Panamá

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Panamá
Neboderi uz aveniju Balboa
Neboderi uz aveniju Balboa
Koordinate: 8°59′N 79°31′W / 8.983°N 79.517°W / 8.983; -79.517
država  Panama
Provincija Panamá
Osnovan 1519.[1]
Vlast
 - gradonačelnik José Luis Fábrega
Površina
 - Ukupna 107 km²[2]
Visina 2 m[2]
Stanovništvo (2020.)
 - Grad 430,299[1]
 - Gustoća 4,040 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+5 (UTC)
Pozivni broj 507[1]
Karta
Panamá na karti Paname
Panamá
Panamá
Panamá na karti Paname

Panamá (španjolski: Ciudad de Panamá) je grad od 430,299 stanovnika[1]na jugu Paname u kojoj je glavni grad.

On je i administrativni centar Provincije Panamá i Distrikta Panamá (metropolitanskog grada) koji ima 1,206,774 stanovnika i površinu od 2,031 km².[2]

U metropolskoj Panami živi 2 / 5 stanovnika države koji osim u centru žive i u gradovima San Miguelito, Tocumen, Arraiján, Ancón i Balboa.[3]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Grad se nalazi na najužem dijelu Panamske prevlake, pored izlaza Panamskog kanala na Panamski zaljev Tihog oceana.[3]

Historija[uredi | uredi kod]

Panorama grada uz Panamski zaljev

Panamu je osnovao 15. augusta 1519. u ime kralja Fernanda II, kapetan general i guverner Kopnenog kraljevstva (Reino de Tierra Firme) - Pedro Arias De Ávila, na mjestu ribarskog sela Cueva indijanaca pod imenom Nuestra Señora de la Asunción de Panamá.[4]

Ime Panama na jeziku Cueva indijanaca znači puno ribaa.[3]

Brzo je izrastao u politički i religijski centar kolonija Novog svijeta. Dobro je napredovao sve dok su se sa andskih zemalja sljevale zlatne poluge do njegove luke, koje su odatle konjima i mazgama nošene preko prevlake do Portobela na karipskoj obali za transport brodovima u Španjolsku. Zapao je u krizu nakon stalnih pljačkaških napada engleskih gusara i pirata, koji su onemogućili komunikaciju.

Francis Drake je čak 1595. poduzeo (neuspješnu) kampanju preko prevlake na grad. To je ipak uspjelo Henry Morganu 1671. koji ga je potpuno razorio i zapalio.[3]

Novi dobro utvrđeni grad (Panamá Nuevo), kog danas zovu Casco Viejo (Stara utvrda) dao je sagraditi 1674. španjolski konkvistador Alonso Mercado y Villacorta, 8 km jugozapadno od starog razorenog Panamá Vieja.[3]

Nakon preseljenja grad je postepeno izgubio politički i ekonomski značaj. Od 1751. je kao i čitava Panamska prevlaka sastavni dio Vicekraljevstva Nova Granada, a od 1820-ih Velike Kolumbije (i njezinih nasljednica) sve do 1903. kad je Panama proglasila nezavisnost.[3]

Na inicijativu Simóna Bolívara u gradu je u julu 1826.održan Amfiktionski kongres, nukleus iz kog je kasnije nastala Organizacija američkih država.[4] Željeznička pruga do Colóna dovršena je 1855.[4] Kasniji kongresi latinoameričkih zemalja održani su 1939. i 1959.[3]

Francuzi su 1880. započeli iskapati Panamski kanal, (dovršen 1914.) koji su od 1904. preuzeli Amerikanci.[4] Od te je godine Vojska Sjedinjenih Američkih Država upravljala gradom do 1936., a nakon tog nad Zonom kanala sve do 1999.[4] Istovremeno sa izgradnjom kanala Amerikanci su izgradili vodovod i kanalizaciju, koji su do 1942. bili i vlasništvo Sjedinjenih Američkih Država.[3]

Od kad je započela gradnja kanala naglo se proširio i postao kozmopolitski grad modernih hotela, kabarea, noćnih klubova, ali i grad brojnih sirotinjskih kvartova (kasnije djelomično saniranih).[3]

Grad je ponovno postao vijest dana 1989. kad je Američka vojska izvršila Invaziju na Panamu i uhapsila tadašnjeg predsjednika Manuela Noriegu.[3] Istovremeno sa invazijom desile su se i brojne pljačke po gradu.[3]

Suvremeni grad[uredi | uredi kod]

Današnja Panama je grad brojnih modernih poslovnih nebodera, dva velika univerziteta; Nacionalnog (osnovan 1935.) i Santa María la Antigua (1965.) Postoji niz akademija, biblioteka, muzeja i istraživačkih instituta kao što je Memorijalni laboratorij za tropsku i preventivnu medicinu Gorgas iz 1928. i Smithsonian Tropical Research Institute iz 1923.[3]

Grad ima i puno zelenih površina, unutar grada je to Metropolitan park, a duž kanala su to nacionalni parkovi; Camino de Cruces i Soberanía, koji štite dobar dio tropskih prašuma.[3]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Arheološki lokalitet Panamá Viejo i historijski centar grada Panamá
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Torre de la Catedral.jpg
 Panama
Registriran:1997. (21. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Panama ima puno građevina iz kolonijalnih vremena, kao što je katedrala, čija je gradnja počela 1673. (restaurirana 2003.) i crkvu sv Franje.

Obnovljeni historijski centar grada - Casco Viejo, uvršten je 1997. na UNESCO-vu Listu svjetske baštine u Americi. To je prošireno 2003. uvrštenjem razorene Stare Paname (Panamá Viejo) koja je danas popularna turistička atrakcija.[3]

Arheološko nalazište Panamá Viejo prostire se na 32 hektara, pored ruševina kamenih zgrada suda, katedrale iz kolonijalnih vremena u njemu se nalaze i pretkolumbovski ostatci Cueva indijanaca.[5] Arheološki dokazi orginalnog rasporeda ulica i pozicija vjerskih i svjetovnih građevina u Staroj Panami, svjedoče o tadašnjem planiranju[5]

Inžinjerci su iskoristili geomorfologiju poluotoka na koji su preselili Novu Panamu (Casco Viejo) i to dopunili bedemima i tako kompletno okružili poluotok. Prostor unutar bedema izgrađen je sa ortogonalnim rasporedom ulica različite širine, i centralnim trgom.[5] Unutar tog grada nalaze se građevine od 17. vijek do 20. vijeka. Pored crkava i petoro brodne katedrale, tu su i palače; Guvernera (kraj 17. vijeka), Vijećnice, Muzeja kanala (orginalno Grand hotel) i Suda.[5]

Tu se nalazi i Salón Bolivar, posljedni preživjeli dio samostanskog kompleksa 17 / 18. vijek) u kom je Bolívar održao svoj kongres.[5]

Salón Bolivar (zgrada nekadašnjeg franjevačkog samostana)

Privreda i transport[uredi | uredi kod]

Privreda grada ponajviše se bazira na financijskom sektoru (banke, osiguranja) i aktivnostima vezanim uz kanal.

Od industrije ima rafineriju nafte, valjaonicu čelika, pivovaru i tvornice tekstilne i drvne industrije.[3]

Panamska luka prostire se na jugozapadu u susjednom gradu Balboi. Sa Colónom na sjeveru povezan je kanalom, prugom i autoputm, sa Davidom na zapadu i Chepom na istoku Panameričkim autoputom.[3]

Grad ima dva internacionalna aerodroma u Albrooku, zapadno od grada, i u Tocumenu, 27 km sjeveroistočno od centra.[3]

Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]

Panama ima pobratimske ugovore sa slijedećim gradovima[6];;

Panorama grada
Panorama grada

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Ciudad de Panamá in Panamá (engleski). City population. Pristupljeno 20.1.2023. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Panama: Administrative Division (engleski). City population. Pristupljeno 20.1.2023. 
  3. 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 Panama City (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.1.2023. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Historia (španjolski). Municipio de Panamá. Pristupljeno 21.1.2023. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Archaeological Site of Panamá Viejo and Historic District of Panamá (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.1.2023. 
  6. Sister cities of Panama (engleski). Sistercity. Pristupljeno 20.1. 2023. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]