Sucre

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sucre
La Plata, Charcas, Chuquisaca
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Nadimak: Vrt Kariba
Koordinate: 19°2′S 65°15′W / 19.033°S 65.250°W / -19.033; -65.250
Država  Bolivija
Departman Chuquisaca
Provincija Oropeza
Osnivanje 29. septembar 1538.[1]
Vlast
 - Alcadesa Verónica Berríos Vergara
Površina
 - Ukupna 11,800 km²
Visina 2,750 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 284,000 [2]
Vremenska zona UTC-4 (UTC)
Pozivni broj 4
Službena stranica [1]
Karta
Sucre na mapi Bolivije
Sucre
Sucre
Pozicija grada u Boliviji

Sucre (nekoć znan i kao La Plata, Charcas i Chuquisaca) je uz La Paz glavni grad Bolivije (sjedište suda) i administrativni centar departmana Chuquisaca od 284,000 stanovnika.[2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Sucre se nalazi na jugu Bolivije u Andama, u plodnoj kotlini rijeke Cachimayu na 2,790 metara nadmorske visine.[1]

Grad leži razbacan po brežuljcima i uz rijeku.

Historija[uredi | uredi kod]

Historija Sucrea počinje 30. novembra 1538. kad je španjolski konkvistador Pedro de Anzúrez, na mjestu starijeg indijanskog sela Charcas[1], osnovao naselje Ciudad de la Plata de la Nueva Toledo, koje su kasnije skraćeno zvalo La Plata.

Vladina palača suda

Razlog za osnivanje bila je rudarska aktivnost njegova šefa Gonzala Pizarra (brata Francisca Pizzara) koji je iz La Plate htio kontrolirati teritorij istočnih Anda.[3]

Po dekretu španjolskog kralja Felipe II La Paz je 1559. proglašen prijestolnicom jugoistoka Južne Amerike - Audiencie de Charcas, sa sudom i izvršnom vlasti, koja je pod svojom jurisdikcijom držala teritorije današnjeg Paragvaja, jugoistočnog Perua, sjevernog Čilea i Argentine, i većeg dijela Bolivije.[3]

Od 1609. La Plata je sjedište nadbiskupije, a od 1624. ima i Univezitet San Xavier (punim imenom Universidad Mayor, Real y Pontificia de San Francisco Xavier, koji je bio teološki).[1] Tako da je čitav 17. vijek, La Plata bila pravni, vjerski i kulturni centar španjolskih istočnih teritorija Južne Amerike.[3]

Bazilika Sv. Franje

Prvi poziv za oslobođenje Južne Amerike zbio se u La Plati 25. maja 1809. Ubrzo nakon toga je 6. augusta 1825. proglašena nezavisnost nove republike Bolivije, koja je dobila ime po osloboditelju Simón Bolivaru.

La Plata je 1839. postala glavni grad Bolivije [1], a slijedeće godine 11. augusta je promijenila ime u Sucre u čast Antonia José de Sucra, koji se zajedno s Bolivarom, borio za nezavisnost od španjolske vladavine.[3]. Kad su 1898. porasla nastojanja za selidbom glavnog grada u La Paz, buknuo je građanski rat, koji je završio kompromisom. Sucre je ostao pravna prijestolnica i sjedište Vrhovnog suda, ali su se vlada i parlament preselili u La Pazu.[1]

Grad četiri imena[uredi | uredi kod]

Sucre je poznat kao grad sa četiri imena, a ona su; La Plata, Charcas, Ciudad Blanca (Bijeli grad) i Sucre.[3] Grad ima još jedno ime Chuquisaca (kako su ga zvali autohtononi indijanci), a koje je vjerojatno značilo Prijestolnica Charcasa.

Sucre kao grad svjetske baštine[uredi | uredi kod]

Historijski centar Sucre
Svjetska baštinaUNESCO
 Bolivija
Registriran:1991. (15. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Historijski centar grada, je zbog svoje bogate historije i vrijedne kolonijalne arhitekture uvršten - 13. decembra 1991. na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Americi.[3]

Grad ima brojne dobro očuvane barokne crkve iz kolonijalne ere (17. vijek), među kojima su najmonumentalnije; Basílica Metropolitana i crkve La Recoleta, San Lazaro, La Merced, San Miguel i Santa Clara.[1]

Sucre ima i nekoliko vrijednih muzeja, među njima Casa de la Libertad, u kom je izložena Bolivijska deklaracija nezavisnosti, Muzej tekstila i Dječji muzej.[1]

Privreda transport i obrazovanje[uredi | uredi kod]

Od industrije grad ima cementaru i veliku rafineriju nafte.[1] Upravo u kamenolomu u kom se kopa sirovina za cementaru, pronađeni su fosilni ostatci dinosaurusa.[1]

Sucre je prometni čvor tog dijela Bolivije, preko njega idu ceste za Potosí, Cochabambu, Santa Cruz i okolne kotline, tako da je odavna trgovački centar toga kraja.

Grad ima aerodrom Juana Azurduy de Padilla (IATA: SRE, ICAO: SLSU) udaljen 5 km u pravcu sjeverozaapada, sa vezama prema većim gradovima u zemlji.

Klimatske karakteristike[uredi | uredi kod]

Kako Sucre leži na 2,790 m, on ima ugodnu Suptropsku planinsku klimu (Cwc) klimu, sa prosječnih 20 °C tokom cijele godine.[3]


Klimatološki medijani za Sucre
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 20 20 20 20 20 20 19 20 21 21 21 21 20
Srednji minimum (°C) 10 10 10 9 7 5 4 6 7 9 10 10 8
Precipitacija (mm) 161 118 116 39 5 2 1 10 27 55 69 126 729
Izvor: [4]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Sucre (engleski). Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 12. 09. 2012. 
  2. 2,0 2,1 Bolivia: Major Cities (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 14. 9. 2012. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Sucre (engleski). Bolivia web. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-31. Pristupljeno 12. 09. 2012. 
  4. Climate data for Sucre. Colonial Voyage. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-01. Pristupljeno 14. 09. 2012. 
Panorama grada
Panorama grada

Vanjske veze[uredi | uredi kod]