Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2013.

Izvor: Wikipedija

Na ovoj stranici nalazi se popis svih izabranih članaka za 2013. godinu, od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine. U veljači dolazi do promjene sustava izbora tako da su članci, od dotadašnje jednomjesečne frekvencije, birani dva puta na mjesec. Prvi članak izabiran ja za period od 1. do 15. u mjesecu, a drugi od 16. pa do kraja mjeseca. Izabrana su ukupno 23 članka.

Pregled

1. siječnja/januara - 31. siječnja/januara

Spyware je široka kategorija malicioznog softwarea sa namjenom da presreće ili preuzima djelomično kontrolu rada na kompjuteru bez znanja ili dozvole korisnika. Dok sam naziv sugerira da je riječ o programima koji nadgledaju rad korisnika, ovaj naziv danas označava široku paletu programa koji iskorištavaju korisnikov kompjuter za stjecanje koristi za neku treću osobu.

Spyware se razlikuje od virusa i crva u tome što se obično ne replicira. Kao mnogi novi virusi, spyware je dizajniran da iskorištava zaražene kompjutere za komercijalnu dobit. Tipične taktike su prikazivanje neželjenih pop-up reklama; krađa osobnih informacija (uključujući i financijske informacije kao što su brojevi kreditnih kartica i lozinke); praćenje aktivnosti na internetu za marketinške svrhe; ili preusmjeravanje HTTP zahtjeva na reklamne stranice. Nerijetko mijenja i postavke kompjutera, koje za posljedicu mogu imati sporu internetsku vezu, ili promijenjenu početnu stranicu internetskog preglednika (browsera), koja se brzo ponovno vraća čak i ako ju korisnik promijeni na svoju uobičajenu.

dalje... Arhiva Prijedlozi

1. veljače/februara - 15. veljače/februara

Aria (japanski アリア) je japanska manga Kozue Amano iz 2001. koja je 2005. adaptirana u anime seriju u tri sezone - Aria the Animation, Aria the Natural te Aria the Originator - kao i kratki OVA film koji je izašao izravno na video, Aria the OVA - Arietta, koje je sve režirao Junichi Sato. Radnja se odigrava u dalekoj budućnosti, u 24. stoljeću, u gradu Neo-Venecija, naselju na Marsu, koji je u međuvremenu teraformiran u planet bogat vodom i oceanima te preimenovan u naziv Aqua. Usprkos ZF okruženju, priča se odvija oko svakodnevnih dogodovština troje djevojaka koje se školuju da budu undine (marsovska verzija gondolijera): glavna junakinja je vedra i pozitivna Akari, njena prijateljica, malo ciničnija Aika te Alice.

Autorica Amano je izjavila da je stripom htjela pokazati kako se sreća krije i u malim, svakodnevnim stvarima koje ljudi često zanemaruju. Serija je hvaljena zbog svojeg smirenog ritma koji, po nekima, doseže Zen razinu, optimističnog pogleda na svijet, lijepog dizajna likova i građevina, a neki su naglasili kako priča, za razliku od drugih animea, ne inzistira na izvanrednim pustolovinama već stavlja u prvi plan vrijednost svakodnevnih događaja u životu ljudi. Anime je također ponegdje hvaljen i zbog kvalitetne glazbe.

dalje... Arhiva Prijedlozi

16. veljače/februara - 28. veljače/februara

Franz Kafka (Prag, 3. srpnja 1883. - Kierling, 3. lipnja 1924.) je bio poznati i utjecajni češki pisac židovskog porijekla kojeg kritika danas smatra jednim od najvećih autora XX. stoljeća. Stilom pisanja, Kafka je pripadao avangardi, pravcu iz srednje faze modernizma, ali je svojim djelovanjem uvelike utjecao na brojne stilove kasnog modernizma, uključujući i egzistencijalizam. Njegova najznačajnija djela, pripovijetka Preobražaj te romani Proces i Dvorac prepuni tu tematike koja predstavlja arhetipove alienacije, psihofizičke brutalnosti, sukoba na relaciji roditelji-djeca, likova na zastrašujućim putovanjima i mističnih transformacija.

Tijekom njegova života, samo je malen broj Kafkinih djela izašao iz tiskara: zbirke kraktih priča Razmatranje i Seoski liječnik te neke individualne pripovijetke (Preobražaj) izdavane u časopisima. Iako je zbirku Umjetnik gladovanja pripremio za tisak, ona nije tiskana do nakon njegove smrti. Kafkina nedovršena djela, uključujući i romane Proces, Dvorac i Amerika, nisu tiskana do nakon njegove smrti, a većinu ih je izdao njegov prijatelj Max Brod, ignorirajući tako Kafiknu želju da mu se djela unište nakon smrti. Albert Camus i Jean-Paul Sartre predvode popis pisaca na koje je utjecalo Kafkino djelo, a termin "Kafkijanska atmosfera" ušao je u teoriju književnosti kako bi se opisale nadrealne situacije kao u Kafkinim djelima.

dalje... Arhiva Prijedlozi

1. ožujka/marta - 15. ožujka/marta

Svećenikova djeca je film Vinka Brešana iz 2013. godine o mladom svećeniku koji dolazi u fiktivni otočni gradić i započinje bušiti kondome kako bi povećao natalitet na otoku. Film je temeljen na istoimenoj drami Mate Matišića, koji je ujedno i scenarist i skladatelj glazbe, praizvedenoj 1999. godine. Film je sniman tokom 2012. godine, u produkciji Interfilma, a u kinima se počeo prikazivati 3. siječnja 2013. godine u distribuciji Continental Filma.

Bio je to Brešanov peti dugometražni film, prvi nakon filma Nije kraj iz 2008. godine. Kao i Brešanova prva dva filma, hitovi Kako je počeo rat na mom otoku i Maršal, Svećenikova djeca su ostvarila veliki uspjeh među gledateljima i kritikom te spadaju u sam vrh redateljeva opusa. U kinootvaranju, film je pogledalo gotovo 34,000 gledatelja, što je apsolutni rekord hrvatske kinematografije nakon raspada Jugoslavije, dok je u prvih sedam dana film pogledalo preko 50,000 ljudi, što samo ide u prilog činjenici kako su Svećenikova djeca jedno od najboljih ostvarenja hrvatske kinematografije. Nakon nešto više od mjesec dana, film je postao najgledaniji hrvatski film XXI. stoljeća te treći ukupno. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Franz Kafka – Aria (anime) – Spyware


16. ožujka/marta - 31. ožujka/marta

U planetologiji i astrobiologiji, hipoteza o rijetkoj Zemlji zagovara tezu da nastanak složenijih višestaničnih organizama (te stoga i inteligencije) zahtijeva vrlo rijetku kombinaciju astrofizičkih i geoloških događaja i uvjeta. Teorija zastupa stav da izvanzemljski život zahtjeva planetu sličnu Zemlji, sa sličnim uvjetima, te da postoji jako malo takvih planeta. Pojam "rijetka Zemlja" potječe od knjige Rare Earth: Why Complex Life Is Uncommon in the Universe [Rijetka Zemlja: Zašto je složen život rijedak u svemiru] (2000.), koju su napisali Peter Ward, geolog i paleontolog, i Donald E. Brownlee, astronom i astrobiolog.

Hipoteza o rijetkoj Zemlji je u suprotnosti sa Kopernikovom principu kojeg su zagovarali Carl Sagan i Frank Drake, između ostalog. Taj princip navodi da je Zemlja obična stjenovita planeta u tipičnom planetarnom sustavu, koja se nalazi u prosječnoj regiji vrlo čestog tipa prečkaste spiralne galaksije, te je stoga po toj teoriji život vrlo čest u svemiru. Ward i Brownlee pak zagovaraju suprotno: planete, planetarni sustavi i galaktičke regije su onoliko prijateljske složenijem životu kao i na Zemlji, Sunčevom sustavu i Mliječnom putu su vrlo rijetki. Hipoteza o rijetkoj Zemlji je stoga moguće rješenje za Fermijev paradoks: "Ako je vanzemaljski život čest, zašto ga nismo još nigdje otkrili? (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Svećenikova djeca – Franz Kafka – Aria (anime)


1. travnja/aprila - 15. travnja/aprila

Bitka za Moskvu (ruski: битва за Москву, bitva za Moskvu, njemački: Schlacht um Moskau) je opće prihvaćeni naziv za dva razdoblja strateški važnih borbi na 600 km dugom Istočnom frontu tijekom Drugog svjetskog rata. Bitka se odigrala između listopada 1941. i siječnja 1942. Sovjetski obrambeni napori su poremetili Hitlerove planove o napadu na Moskvu, glavni i najveći grad Sovjetskog Saveza. Moskva je bila jedna od glavnih strateških i političkih ciljeva sila Osovine tijekom njihove invazije Sovjetskog Saveza.

Strateška ofenziva Trećeg Reicha, nazvana Operacija Tajfun, je planirala uklještenje Moskve sa sjevernog Kalinjinskog fronta, istodobnim presijecanjem željezničke veze između Moskve i Lenjingrada, te sa juga Moskovske oblasti, južno od Tule, dok je jedna IV. armija jurila ravno prema gradu sa zapada. Odvojeni plan, Operacija Wotan, je uključen u zadnjoj fazi ofenzive. Isprva, sovjetske snage su pokrenule stratešku obranu Moskovske oblasti stvaranjem tri obrambena pojasa, slanjem novih vojnih rezervi te mobiliziranjem trupa iz Sibira i Dalekog istoka. Naknadno, ofenziva sila Osovina je zaustavljena dok su sovjetske snage započele stratešku protuofenzivu te manje ofenzivne operacije kako bi ih prisilili da se udalje do gradova Orel, Vjazma i Vitebsk, čime su gotovo sile Osovine postale opkoljene. Procjenjuje se da je u bitci poginulo najmanje 700.000 ljudi. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Hipoteza o rijetkoj Zemlji – Svećenikova djeca – Franz Kafka


16. travnja/aprila - 30. travnja/aprila

Markion od Sinope (grč. Μαρκίωνα Σινώπης, oko 85-160) je bio ranohrišćanski episkop i teolog iz 2. veka, koji je isticao nespojivost Novog i Starog zaveta, odnosno Isusovog učenja i judaizma.

Bio je sledbenik Pavla iz Tarza, koji je započeo odvajanje hrišćanstva od judaizma. Teoriju da je Markion je prvi ustanovio hrišćanski kanon Novog zaveta, koji je sadržao spise Pavla i njegovog učenika Luke, nastojeći da jasno odvoji hrišćanstvo od judaizma je prvi iznio Adolf von Harnack u svom dijelu Adolf Harnack. Marcion: Das Evangelium vom fremden Gott iz 1924. godine. Ta teorija je tokom 20 veka postala gotovo univerzalno prihvaćena,ali je istovremeno postala predmet brojnih kontroverzi i neslaganja među stručnjacima. Iako crkva njegovu verziju kanona nije prihvatila, ipak je uticao na crkvu da jasno formuliše sopstveni biblijski kanon, dodajući Markionovoj zbirci još drugih spisa. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Bitka za Moskvu – Hipoteza o rijetkoj Zemlji – Svećenikova djeca


1. svibnja/maja - 15. svibnja/maja

Cardcaptor Sakura (japanski カードキャプターさくら), poznata i kao CCS, je japanska anime i manga serija fantastike autorske skupine Clamp (Satsuki Igarashi, Ageha Ohkawa, Tsubaki Nekoi i Mokona). Manga je prvi put objavljena u mjesečnom časopisu Nakayoshi od svibnja 1996. do lipnja 2000., a kasnije i u časopisu Kodansha. Priča se odvija oko učenice osnovne škole, 10-godišnje Sakure Kinomoto, koja otkriva da ima čarobne moći nakon što slučajno oslobodi set čarobnih karata od knjige u kojoj su bile zaključane. Njen zadatak je stoga pronaći te karte i vratiti ih kako bi izbjegla nepoznatu katastrofu koja bi mogla pogoditi svijet.

Kritičari su hvalili mangu zbog kreativnosti i svježine, proglasivši ju ponegdje čak i među najboljim primjerima žanra 'magical girl' (žanra u kojem se djevojka transformira u superjunakinju i bori protiv zlih sila). Manga je osvojila nagradu Seiun za najbolji strip 2001. Kritičari su hvalili i anime seriju jer je sadržavala zanimljivosti i za djecu i starije gledatelje. Neki su posebno hvalili i činjenicu što junakinja prilikom transformacije ima drugačije čarobne kostime u svakoj epizodi, što je protumačeno kao razbijanje klišeja iz tog žanra. U prestižnom časopisu Animage, Cardcaptor Sakura je 2000. izabran za najbolji anime godine, a 2001. a drugi najbolji anime godine. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Markion – Bitka za Moskvu – Hipoteza o rijetkoj Zemlji


16. svibnja/maja - 31. svibnja/maja

Les Vampires (sh. Vampiri) je francuski nijemi filmski serijal od 10 epizoda snimljen od 1915. do 1916. godine u režiji Louisa Feiulladea. Radnja je smještena u Pariz gdje protagonist, novinar Philipe Guérande (čiji lik tumači Édouard Mathé) nastoji raskrinkati opasnu bandu apaša (kriminalaca) pod imenom Vampiri. Epizode variraju po dužini, a Les Vampires ukupno traje 6,5 sati te se ponekad navodi kao jedan od najdužih filmova svih vremena. Zbog tematskih i stilskih sličnosti sa Feuilladeovim serijalima Fantomas i Judex se često navodi i kao drugi dio trilogije.

Les Vampires je sniman s relativno niskim budžetom, te uglavnom bez gotovog scenarija, te se Feuillade često oslanjao na improvizaciju samih glumaca. Kritika ga je, za razliku od njegovog ostvarenja Fantomas, uglavnom negativno dočekala, a film u cjelini i pojedine epizode su bile predmetom javnih osuda i prijetnji cenzurom zbog navodnog veličanja kriminala. Publika je, međutim, prigrlila film, a Musidora koja je u filmu tumačila arhetipski lik fatalne vamp zavodnice Irme Vep postala jednom od najvećih filmskih zvijezda svog doba. Kasniji kritičari i filmski historičari su Les Vampires proglasili Feuilladeovim magnum opusom, jednim od najboljih filmova svog vremena kao i jednim od najuticajnijih ostvarenja u historiji filma.

Godine 1996. je francuski režiser Olivier Assayas filmu Les Vampires odao počast kroz vlastito ostvarenje Irma Vep čija radnja prikazuje snimanje suvremenog remakea. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Cardcaptor Sakura – Markion – Bitka za Moskvu


1. lipnja/juna - 15. lipnja/juna

Vijekovima su ljudi nagađali o mogućnosti postojanja života na Marsu zbog blizine te planete i njene sličnosti Zemlji. Ozbiljna traganja za tragovima života počela su u 19. vijeku, a nastavljaju se putem teleskopskih istraživanja i slijetanja na površinu te planete. Dok su se rani radovi fokusirali na fenomenologiju i bili na granici fantastike, moderna naučna istraživanja fokusiraju se na potragu za hemijskim tragovima života u tlu i stijenama, te potragu za gasovima-biomarkerima u atmosferi. Marsovci se vrlo često javljaju u popularnoj kulturi tokom 20. i 21. vijeka, a pitanje da li na Marsu postoji život ili je on tamo nekada postojao i danas ostaje otvoreno.

Ledeni pokrivači na Marsovim polovima prvi put su primijećeni već sredinom 17. vijeka, a u kasnom dijelu 18. vijeka William Herschel je dokazao da se periodično otapaju i smrzavaju. Do sredine 19. vijeka, astronomi su znali da Mars ima određene sličnosti sa Zemljom - na primjer, sličnu dužinu trajanja dana. Također su znali da je njegov nagib sličan Zemljinom, što znači da je prolazio kroz godišnja doba kao i Zemlja, ali su ona bila gotovo dvostruko duža zato što jedna godina na Marsu traje mnogo duže nego na Zemlji. Ta posmatranja dovela su do povećanja u nagađanjima da su tamniji dijelovi Marsa pokriveni vodom, a da su svjetliji kopno. Prema tome bilo je prirodno pretpostaviti da bi neki oblik života mogao nastanjivati Mars. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Les Vampires – Cardcaptor Sakura – Markion


16. lipnja/juna - 30. lipnja/juna

Decameron (ital. Il Decamerone, Decameron) je zbirka od 100 novela koju je napisao italijanski autor Giovanni Boccaccio. Vjerovatno je započeta 1350, a zaršena 1353. godine. To je srednjevjekovni alegrijski rad čije priče imaju oblike od erotskih do tragičnih. Teme su ljubavne ili o lukavosti i raznim neslanim šalama. Iako je to veliko umjetničko djelo sa elementima zabavnog karaktera, ipak je to važan istorijski dokument života u 14. vijeku. Dekameron u prijevodu znači 10 dana.

Svaka priča je prožeta porukom da treba uživati u svakom trenutku, kao i kritikom lažnog morala. Sve priče su povezane jednom okvirnom koja govori kako su se sedam devojaka i tri mladića sklonili od kuge koja je harala Firencom na obližnjem imanju, gde su proveli 10 dana tako što je svaki dan svako ispričao po jednu priču. Posle svake priče se nalazi podatak kog dana je ispričana priča i koja je bila po redu toga dana. Bokačo je ovu zbirku pripovedaka posvetio svojoj dragoj Fjameti.

Decameron se smatra jednim od najznačajnijih djela italijanske i evropske književnosti, djelom koje je utemeljilo italijansku prozu na narodnom jeziku. (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Život na Marsu – Les Vampires – Cardcaptor Sakura


1. srpnja/jula - 15. srpnja/jula

Permsko-trijasko izumiranje (P–Tr izumiranje), poznato i kao Veliko izumiranje, čime tvori granicu gdje geološko razdoblje perm prelazi u trijas, kao i granicu gdje Paleozoik prelazi u Mezozoik. To je najveće poznato izumiranje u povijesti Zemlje, u kojem je i do 96% svih tadašnjih morskih vrsta i oko 70% kopnenih vrsta kralješnjaka izumrlo. Nekih 57% svih porodica i 83% svih rodova je nestalo. Zbog toga što je nestala tako velika količina bioraznolikosti, oporavak života na planetu je potrajao znatno duže od bilo kojeg drugog masovnog izumiranja, prema nekom procjenama i do 10 milijuna godina.

Istraživači su predložili da je bilo sveukupno između jedne do tri razdoblja tog izumiranja. Postoje neki predloženi mehanizmi za objašnjenje ovog izumiranja: najranija faza bila je vjerojatno promjena u okolišu, dok je kasnija faza bila zbog nekog katastrofalnog događaja, kao što su pad meteora ili kometa, pojačana vulkanska aktivnost, eksplozije ugljena/plina iz sibirskih trapa, i iznenadno ispuštanje metanovog klatrata iz mora; postepene promjene razine svjetskih mora, anoksija ili promjena u oceanskoj cirkulaciji uzrokovana klimatskim promjenama. (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Decameron – Život na Marsu – Les Vampires


16. srpnja/jula - 31. srpnja/jula

Nineteen Eighty-Four (Hiljadu devetsto osamdesetčetvrta, često poznata i kao 1984) je naučno-fantastični roman koga je 1949. godine objavio britanski književnik George Orwell. Radnja romana, smještena u London istoimene godine opisuje futurističko totalitarno društvo čiji oligarhijski vlastodršci koriste najsuvremenija dostignuća tehnologije i psihologije kako bi mase držali u pokornosti. Protagonist romana je Winston Smith, sitni službenik u Ministarstvu istine zadužen za režimsku propagandu koji postaje razočaran svojim životom i pokušava izvesti pobunu koja završava njegovim hapšenjem i mučenjem.

1984 je postao ne samo najpoznatiji Orwellov roman, nego jedno od klasičnih djela distopije i jedan od najuticajnijih romana 20. vijeka. Temeljen na autorovim iskustvima vezanim uz španski građanski rat, odnosno Drugi svjetski rat i ideologije fašizma i komunizma, roman je shvaćen kao upozorenje budućim generacijama, odnosno inspiracija brojnim književnicima, filozofima i političkim teoretičarima. Popularnost romana se odrazila i u brojnim jezicima u koje su ušle fraze iz romana kao što su novogovor i Veliki brat. Ideje vezane uz roman se često nazivaju orvelovštinom. (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Permsko-trijasko izumiranje – Decameron – Život na Marsu


1. kolovoza/augusta - 15. kolovoza/augusta

Jugoslovenska pop i rock scena uključuje pop i rock muziku, te njihove podžanrove, koje su izvodili brojni izvođači u bivšoj državi. Popularna muzika SFRJ stvarana je u svim njezinim konstitutivnim republikama, kao i autonomnim pokrajinama. Uz pop i rock muziku (tzv. "zabavnu") u Jugoslaviji je postojala i narodna muzika, klasična muzika, jazz, itd.

Etabliranje i prvo veliko omasovljavanje jugoslavenske rokenrol scene zbilo se 1970-ih godina. Rock’n'roll je u početku bio kritikovan zbog zapadnog uticaja i "skretanja sa svijetlih staza revolucije". Zanimljivo da su mnogi rokera koji su stvorili jugoslovensku scenu bili sinovi oficira JNA, uključujući Borisa Belea i Marka Brecelja (Buldožer), Branimira Štulića (Azra), Gorana Bregovića (Bijelo dugme), Boru Đorđevića (Riblja čorba), Milana Mladenovića (Ekatarina Velika) i Momčila Bajagića (Bajaga i instruktori). (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Nineteen Eighty-Four – Permsko-trijasko izumiranje – Decameron


16. kolovoza/augusta - 31. kolovoza/augusta

Sherlock Holmes je britansko-američki pustolovni krimi film iz 2009. godine, temeljena na likovima i pričama koje je napisao Sir Arthur Conan Doyle. Film je režirao Guy Ritchie, dok produkciju zajednički potpisuju Joel Silver, Lionel Wigram, Susan Downey i Dan Lin. Scenarij su napisali Michael Robert Johnson, Anthony Peckham i Simon Kinberg i to prema priči koju su osmislili Johnson i Wigram. Glavne uloge, one detektiva Sherlocka Holmesa i njegovog prijatelja dr. Watsona, pripale su Robertu Downeyju, Jr. i Judeu Lawu. Radnja filma vrti se oko Holmesove i Watsonove istrage, kojoj pomaže ranija suparnica, misteriozna Irene Adler (Rachel McAdams), niza ubojstava povezanih s okultnim ritualima. Mark Strong glumi glavnog negativca, Lorda Blackwooda, koji se neobjašnjivo vrati iz mrtvih i planira preuzeti kontrolu nad Britanskim Imperijem pomoću arsenala mračnih sila i nove tehnologije.

Sherlock Holmes je naišao na dobru recepciju među kritičarima, koji su posebno pohvalili priču i Downeyja u ulozi Holmesa, za koju je nagrađen Zlatnim globusom za najbolju mušku ulogu u mjuziklu ili komediji. Sam film je nominiran i za dva Oscara.

Dana 16. prosinca 2011. godine, izdan je i nastavak, Sherlock Holmes: A Game of Shadows. (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Popularna muzika u SFRJ – Nineteen Eighty-Four – Permsko-trijasko izumiranje


1. rujna/septembra - 15. rujna/septembra

Leomon (japanski: レオモン) je fiktivni lik iz Digimon franšize koji se pojavljuje kao jedan od glavnih likova u nekoliko sezona animea te u jednom filmu, odnosno mangi. Leomon je Serum Digimon na Champion levelu čije je ime izvedeno iz latinskog izraza "leo", što znači lav. Naziv odgovara i njegovom izgledu; Leomon je antropomorfni lav poprilične visine koji sa sobom nosi mač.

Leomonovi nadimci su Kralj Zvijeri (japanski: 百獣の王) i Plemeniti Heroj (japanski: 気高き勇者), a dobio ih je jer ima neslužbenu titulu branitelja pravde u Digitalnom svijetu. Boreći se za svoj cilj, Leomon je porazio velik broj zlonamjernih Digimona. Među njima je i Cyclomon, kojemu je Leomon u borbi izbio lijevo oko. Ipak, njegov jedini pravi rival je Ogremon, s kojim vodi vječnu borbu bez pobjednika.

Leomon trenira na dnevnoj bazi zbog čega je izrazito snažan, a njegovi brzi napadi, s kojima u trenutku može poraziti protivnika, svrstavaju ga u skupinu izrazito snažnih Borbenih Digimona. Kao dodatak, sa sobom uvijek nosi svoj mač, Mač zvijeri (japanski: Shishiou-maru = "kralj lavova"), kog drži u koricama oko struka. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Sherlock Holmes (2009) – Popularna muzika u SFRJ – Nineteen Eighty-Four


16. rujna/septembra - 30. rujna/septembra

U novijem razdoblju, uvjerenja da se Biblija mora prihvatiti kao povijesno ispravan i pouzdan izvor te moralni i etički uzor se počeo preispitivati od nekih akademičara na polju biblijske kritike. Kršćani uglavnom tvrde da je Bibilju nadahnuo Bog, a neki se protive interpretacijama Biblije koje nisu tradicionalne ili se smatraju fiktivnim štivom. Neki religiozni krugovi, kao što je Pokret jedino kralj James, vjeruju da je prijevod Biblije u izdanju Jakova I., kralja Engleske jedini točan engleski prijevod. Kršćanski fundamentalizam—kao i dio ortodoksnog Judaizma—snažno podupiru tezu da je Biblija povijesno točna kronologija događaja i glavni izvor moralnog vodstva.

Uz rasprave o moralnosti, savršenosti i povijesnoj valjanosti, javljaju se i pitanja koje knjige bi trebale biti uključene u Bibiliju (tzv. biblijski kanon). Židovi odbacuju Novi zavjet, dok većina judeo-kršćana pak odbacuje apokrife Novog zavjeta, dok treća struja, Jezuizam, smatra da nijedan tekst Bibilije nema autoritet izuzev učenja Isusa Krista. (Cijeli članak...)

Nedavni izabrani članci: Leomon – Sherlock Holmes (2009) – Popularna muzika u SFRJ


1. listopada/oktobra - 15. listopada/oktobra

Rano hrišćanstvo obuhvata početno razdoblje hrišćanstva od smrti osnivača Isusa Hrista u 30-im godinama 1. vijeka, do postajanja državnom religijom u 4. vijeku, kada je legalizovano (313), dogmatizovano (325) te konačno etatizovano (380).

Rano hrišćanstvo je nastalo kao verski pokret, odnosno sekta unutar judaizma, da bi se tokom 1. veka od njega potpuno odvojilo. Središte nove religije je u početku bio u Jerusalimu, ali nakon uništenja Hrama u jevrejsko-rimskom ratu 70. godine, jevrejski hrišćani gube prvenstvo. Rim, kao prestonica Carstva, postaje glavno sedište hrišćanstva, a rimski episkop postaje dominantni episkop, koji kasnije uzima titulu pape.

Razni vidovi hrišćanstva su cvetali u ranom periodu pokreta. Ranohrišćanske zajednice su često bile veoma podeljene iznutra, u većoj meri nego samo društvo, jer su u njima često Jevreji i nejevreji bili zajedno. Oni koji su se nazivali hrišćanima imali su mnoga, bitno različita religijska verovanja i prakse. U hrišćanstvu drugog i trećeg veka teološka raznovrsnost je bila toliko naglašena da su se grupe koje su se nazivale hrišćanima držale verovanja i praksi za koje bi većina današnjih hrišćana tvrdila da uopšte nisu hrišćanske. I način na koji su bile organizovane zajednice razasute po tada poznatom svetu znatno se razlikovao od grupe do grupe. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Kritika Biblije – Leomon – Sherlock Holmes (2009)


16. listopada/oktobra - 31. listopada/oktobra

Mohamed Anwar El Sadat (arapski: محمد أنور السادات, Muḥammad Anwar as-Sādāt; El Monufia, 25. prosinca 1918. - Kairo, 6. listopada 1981.) bio je 3. predsjednik Egipta u razdoblju od Nasserove smrti 1970. do atentata kojeg su na njega izvršili fundamentalistički časnici 6. listopada 1981. godine. U 11 godina njegova mandata, Sadat je promijenio put kojim je išao Egipat, odustavši od nekih političkih i ekonomskih postulata naserizma tako što je uveo višestranački sustav i počeo s provođenjem privatizacijske politike znane kao Infitah.

Sadat je bio jedan od viših članova Slobodnih časnika, skupine koja je u revoluciji 1952. svrgnula dinastiju Mohamed Ali, a kasnije je bio blizak prijatelj i osoba od povjerenja predsjednika Nassera te, ultimativno, njegov nasljednik 1970. godine. Kao predsjednik, vodio je Jomkipurski rat 1973. godine kako bi povratio teritorij kojeg je Egipat izgubio od Izraela u Šestodnevnom ratu 1967., što mu je donijelo status heroja u Egiptu, a u jednom kraćem periodu, i u cijelom arapskom svijetu. Ipak, nakon toga je započeo mirovne pregovore s Izraelom koji su 1978. rezultirali Egipatsko-izraelskim mirovnim sporazumom. To mu je donijelo Nobela za mir, ali je uzrokovalo drastičan pad popularnosti među Arapima, što je dovelo do privremene suspenzije Egipta u Arapskoj ligi, te njegova atentata. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Rano hrišćanstvo – Kritika Biblije – Leomon


1. studenog/novembra - 15. studenog/novembra

Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvrđivala se putem popisa stanovništva koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema Jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika od kojih su Hrvati činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Anwar Sadat – Rano hrišćanstvo – Kritika Biblije


16. studenog/novembra - 30. studenog/novembra

Sunny Leone (Sarnia, 13. maj, 1981) je kanadska pornografska glumica, reditelj i producent pornografskih filmova, model i poslovna žena indijskog porijekla. Poseduje dvojno državljanstvo - kanadsko i američko.

Osvojila je nagrade AVN, FAME, XBIZ i mnoge druge prestižne nagrade na polju pornografije. Bila je nominovana više od 35 puta u raznim kategorijama za nagrade AVN, FAME, XBIZ, XRCO, CAVR i druge. Godine 2003, Sunny je osvojila titulu Penthouse Pet godine (ljubimica godine) od strane američkog magazina "Penthouse". Takođe časopis "Maxim" je rangirao 2010. godine među Top 12 ženskih porno zvezda.

Učestvovala je u igranim filmovima, televizijskim reklamama i emisijama, reality emisijama i muzičkiim spotovima. Nakon naslovne uloge u indijskom igranom filmu "Blood of The Pirate" mediji su je prozvali "Indijska Marilyn Monroe". Godine 2011. je učestvovala kao specijalni gost u indijskoj verziji reality showa Big Brother - Big Boss Sezona 5. Fotografisana je na naslovnicama jednih od najpopularnijih magazina na svetu - FHM, Front, Jane, Hustler, Club International, Cheri, Penthouse i Maxim.

Sunny je član i aktivista udruženja "ASACP", čija je delatnost usmerena protiv dečije pornografije i pristupu dece pornografskim web stranicama. Takođe je članica organizacije za zaštitu životinja "PETA", učestvuje u brojnim njihovim društvima i dobrotvornim organizacijama. Do sada je snimila 44 porno filmova kao glumica i 48 kao režiserka. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije – Anwar Sadat – Rano hrišćanstvo


1. prosinca/decembra - 15. prosinca/decembra

Bitka za Vukovar bila je 87-dnevna opsada Vukovara na istoku Hrvatske koju je provodila JNA, uz potporu paravojnih formacija Srbije, između 25.8. i 18.11. 1991. Prije Rata u Hrvatskoj ovaj barokni grad je bila prosperitetna, multi-etnička zajednica Hrvata, Srba i ostalih. Prilikom raspada SFRJ, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman su počeli slijediti nacionalističku politiku. 1990. izbila je oružana pobuna militanata Srba Hrvatske uz potporu srbijanske vlade i paravojnih formacija, koji su postepeno preuzimali sve više teritorija Hrvatske. JNA je počela intervenirati na strani pobune, te je izbio sukob u Slavoniji pred kraj proljeća 1991. Potkraj 8. mjeseca, JNA je započela potpuni napad na istoku Hrvatske, uključujući i Vukovar.

Vukovar je branilo oko 1.800 lagano naoružanih vojnika Zbora narodne garde (ZNG) i dobrovoljaca, nasuprot 36.000 vojnika JNA i srbijanskih paravojnika koji su imali teško naoružanje i oklopna vozila. Tijekom bitke, topovski metci i čahure su ispaljene na grad stopom koja je znala doseći i do 12.000 čahura dnevno. U tom razdoblju, to je bila najžešća bitka u Europi od 1945., a Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata. Kada je Vukovar pao 18.11., stotine hrvatskih vojnika i civila je masakrirano a 31.000 civila je deportirano iz grada i okolice. Većina Vukovara je etnički očišćena od nesrpskih stanovnika te je potom grad priključen samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini (RSK). Nekoliko srpskih vojnih i političkih službenika, među njima i Milošević, je kasnije optuženo a u nekoliko slučajeva i osuđeno za ratne zločine tijekom i nakon bitke. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Sunny Leone – Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije – Anwar Sadat


16. prosinca/decembra - 31. prosinca/decembra

Sherlock Holmes je fiktivni lik kog je stvorio škotski pisac i liječnik Arthur Conan Doyle. Holmes je "detektiv-savjetnik" s londonskom adresom čije sposobnosti graniče s fantastičnim, a svjetsku slavu stekao je zbog svog logičkog razmišljanja, izvanrednih sposobnosti maskiranja i korištenja forenzičkih metoda u rješavanju kompleksnih slučajeva.

Holmes, koji se prvi puta pojavio 1887. godine, glavni je lik u ukupno četiri romana i 56 kratkih priča. Prvi roman, A Study in Scarlet, pojavio se u časopisu Beeton's Christmas Annual 1887. godine, a drugi, The Sign of the Four, u časopisu Lippincott's Monthly Magazine 1890. godine. Ipak, Holmes je svoju popularnost stekao tiskanjem prve serije priča u Strandu, a koja je započela pričom "A Scandal in Bohemia" 1891. godine. Ostale priče i još dva romana pojavljivala su se u serijskoj formi sve do 1927. godine, tri godine prije Doyleove smrti. Priče pokrivaju vremenski period od 1880. do 1914. godine. Sve, osim četiri, priče o Holmesu pisane su iz perspektive njegovog prijatelja i kroničara, doktora Johna Watsona. Dvije priče prepričao je sam Holmes ("The Blanched Soldier" i "The Lion's Mane"), a dvije su pisane u trećem licu ("The Mazarin Stone" i "His Last Bow"). U dvije priče ("The Musgrave Ritual" i "The Gloria Scott"), Holmes prepričava Watsonu glavnu priču, dok doktor postaje narator okvirne priče. Prvi i četvrti roman, A Study in Scarlet i The Valley of Fear, sadržavaju duge pasuse iz perspektive sveznajućeg pripovjedača koji opisuju događaje nepoznate kako Watsonu tako i Holmesu. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Bitka za Vukovar – Sunny Leone – Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije