Klasična muzika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Klasična muzika podrazumijeva zapadnoevropsku klasičnu muziku. Ako krenemo u širinu, onda ćemo vidjeti da u Americi i Africi muzicira se primitivno. Na sjeveru Afrike međutim, kao i u arapskom djelu zapadne Azije preovladava orijentalna muzika, u kojoj preživljava i muzika Izraelaca. Postoji japanska, kineska i indijska klasična muzika, ali pod pojmom klasična muzika podrazumijeva se muzika zapadne Evrope nastala od perioda srednjeg vijeka (trubadura i truvera) do danas. Stari narodi također su primitivno muzicirali.

Procvat u zapadnoj evropi donijele su 2 stvari: uvođenje orgulja u crkvenu službu, i pojava trubadura i truvera – putujućih muzikanata koji su se prvo javili u sjevernoj Francuskoj (Flandriji), odnosno području današnje Belgije. Trubaduri su putovali Evropom i zabavljali svijet. Postojala je i Bizantska muzika koja je najezdom turaka preseljena na zapad i doprinijela je renesansi.

Pojava inkvizicije i crkvena kontrola spriječilo je širenje trubadura, tako što je njihova muzika kao tjelesna proganjana i zabranjivana. Ono što je preživjelo, to je crkvena muzika renesanse u kojoj se pojavljuju prvi stvarni kompozitori.

Renesansa u muzici prvo se javila na području današnje Belgije (Franko-flamanski majstori). Muzikanti s tog područja proširili su muziku na područje Italije. Nadalje klasična muzika se širila na Francusku i područje današnje Njemačke.

Klasična muzika bila je osnovni zamajac ukupne renesanse i sveukupnog razvoja zapadnog društva onda i danas. Francuski dvor, Bečki dvor, Njemački carevi i sva zapadna carstva uzdignuli su se upravo zahvaljujući klasičnoj muzici. Kompozitori su bili veoma traženi i od svjetovne vlasti i od crkve.

Svjetovna tematika počela se javljati u baroku, kroz klasicizam i kulminaciju doživljava u romantizmu, dok sakralna muzika paralelno opada.

Popularna definicija klasične muzike je predstavlja kao antitezu popularne (zabavne) i narodne muzike (tradicijske muzike).

Vrste klasične muzike[uredi | uredi kod]

U klasičnoj muzici teme variraju između

Historija muzike[uredi | uredi kod]

Pred-klasična muzika[uredi | uredi kod]

Razdoblja evropske klasične muzike[uredi | uredi kod]

Teorija muzike[uredi | uredi kod]

Muzičke forme[uredi | uredi kod]

Podjela glasova[uredi | uredi kod]

Muzički instrumenti[uredi | uredi kod]

Kompozitori[uredi | uredi kod]

Postanak kompozitora uvjetovan je društvom i politikom koja je sprovođena u ta doba. Većina kompozitora počela je svoju naobrazbu vrlo rano, uglavnom kao pjevaći u crkvenom horu, ili su tome bili podučavani od strane roditelja. Nadalje karakteristično za skladatelje je da ih je muzika nagnala na putovanja zemljama.

Srednjovjekovlje

Renesansa

Barok

Klasicizam

Romantizam

Izvođači[uredi | uredi kod]

Muzički sastavi[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]