Venecijanska laguna – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m popravak
Red 7: Red 7:
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/394
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/394
|država = {{ZD|I|ITA}}
|država = {{flag|Italija}}
}}
}}
'''Venecijanska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].
'''Venecijanska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].
Red 17: Red 17:
Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[Morske mijene|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije.
Laguna je povezana s [[Jadransko more|Jadranskim morem]] s tri ulaza: kod otoka ''Lido di Venezia'' (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke ''Malamocco'' i kod grada ''[[Chioggia|Chioggie]]''. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih [[Morske mijene|plima]] poznatih kao ''Acqua Alta'' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''visoka voda''), koje redovito poplave veći dio Venecije.


''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[Estuarij|estuarija]] koji se je u doba [[Rimsko carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst|Trsta]] na sjeveru. U [[5. stoljeće|V st.]] i [[6. stoljeće|VI st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka republika|Mletačku republiku]].
''Venecijanska laguna'' je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih [[Estuarij|estuarija]] koji se je u doba [[Rimsko carstvo|Rima]] prostirao od [[Ravenna|Ravenne]] na jugu, do [[Trst|Trsta]] na sjeveru. U [[5. vijek|V st.]] i [[6. vijek|VI st.]] na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu [[Mletačka republika|Mletačku republiku]].
[[Image:TorcelloLagune.jpg|thumb|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]]
[[Image:TorcelloLagune.jpg|thumb|lijevo|260px|Pogled na otočić Torcello iz lagune]]
Laguna je geološki nastala negdje oko [[7. tisućljeće pr. Kr.|7 000.]] - [[6. tisućljeće pr. Kr.|6 000. godina pr. Kr.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran|Jadrana]]. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.
Laguna je geološki nastala negdje oko [[7. milenijum pne.|7 000.]] - [[6. milenijum pne.|6 000. godina pne.]] godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg [[Jadran|Jadrana]]. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke [[Po]] svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.


Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.
Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

Verzija na datum 14 decembar 2010 u 01:14

Venecija s lagunom
Svjetska baština – UNESCO
 Italija
Registriran:1987. (11. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iii, iv, v, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Zemljopisne odlike

Venecijanska laguna proteže se od rijeke Sile na sjeveru do rijeke Brente na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i Venecija i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i kanalima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća močvara u Sredozemlju. [1]

Laguna je povezana s Jadranskim morem s tri ulaza: kod otoka Lido di Venezia (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke Malamocco i kod grada Chioggie. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih plima poznatih kao Acqua Alta (talijanski: visoka voda), koje redovito poplave veći dio Venecije.

Venecijanska laguna je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih estuarija koji se je u doba Rima prostirao od Ravenne na jugu, do Trsta na sjeveru. U V st. i VI st. na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu Mletačku republiku.

Pogled na otočić Torcello iz lagune

Laguna je geološki nastala negdje oko 7 000. - 6 000. godina pne. godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg Jadrana. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke Po svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.

Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U 15. i 16. stoljeću, Mlečani su počeli sa velikim meliracionim radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod Venecije od 19. stoljeća ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

Upravna podjela

Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: Venezia, Chioggia i Cavallino-Treporti , manji dijelovi pripadaju gradovima: Jesolo, Quarto d'Altino, Mira, Campagna Lupia. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode.

Otoci lagune

Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.

Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu sa bezbroj otočića i Venecijom u sredini
Otočić San Giorgio Maggiore

Najveći otoci venecijanske lagune su:

Ostali manji otoci lagune su:

Utvrđeni otoci

  • Campalto
  • Buel del Lovo
  • Tessera
  • Carbonera
  • Campana o Podo
  • Ex Poveglia
  • Trezze
  • Fisolo

Nestali otoci

Izvori

  1. ↑ Sylvia Poggioli (7. siječnja, 2008) MOSE Project Aims to Part Venice Floods. Jutarnje izdanje, radio programa

Vanjski linkovi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Venecijanska_laguna&oldid=629048