Darije II
Darije II | |
---|---|
Veliki kralj Perzije | |
Vladavina | 423. - 404. pne. (19 godina) |
Krunidba | 423. pne. |
Prethodnik | Sogdijan |
Nasljednik | Artakserks II |
Supruga | Parisatida |
Djeca | Artakserks II, Kir Mlađi, Ostan, itd. |
Puno ime | |
Darije II od Perzije | |
Dinastija | Ahemenidi |
Otac | Artakserks I |
Majka | Kosmartidena |
Rođenje | ? |
Smrt | april 423. pne. |
Pokop | Nakš-i Rustam |
Darije II (staroperz. Dārajavahuš) bio je veliki kralj Perzijske Monarhije od 423. do 404. pne.[1].
Porodica[uredi | uredi kod]
Darije II bio je sin velikog kralja Artakserksa I i konkubine Kosmartidene od Babilona. Imao je dva polubrata; Kserksa II koji je bio sin kraljice Damaspije i jedini legitimni prijestolonasljednik, te Sogdijana, sina babilonske konkubine Alogine. Rođeno ime Darija II bilo je Ocho (staroperz. Vahuka), no nakon što je s trona zbacio polubrata Sogdijana okrunio se pod imenom Darije II, po slavnom perzijskom kralju Dariju I Velikom. Dariju II se često prišiva prezime Nothus (grč. νοθος) što znači kopile. Taj nadimak je najvjerojatnije dobio zbog svoje uloge u Peloponeskom ratu, u kojem je Sparta uz perzijsku pomoć potukla Atenu.
Politički život[uredi | uredi kod]

Zbog oskudnih historijskih podataka, o životu Darija II se zna relativno malo. Primjerice, babilonski zapisi iz Nipura ne spominju njegova dva prethodnika Kserksa II i Sogdijana, pa se Darije II nadovezuje odmah poslije njegova oca Artakserksa I Grčki historičari poput Ksenofonta spominju njegovu ulogu 409. pne. u pobuni Medijaca, dok ga Ktezije spominje u kontekstu haremskih spletki. Sve dok pomorska sila Atena nije ugrožavala perzijske interese na istočnom Mediteranu, Darije II se nije miješao u grčke poslove. Čak ni 413. pne. kada je Atena potpomogla pobunu Amorga u perzijskoj satrapiji Kariji Darije II nije ništa poduzimao protiv Atene, pogotovo zato što je iste godine Atena u sicilijanskoj ekspediciji pretrpjela goleme gubitke (135 brodova, 10.000 hoplita, 25.000 mornara). Ipak, kada je 409. pne. Atena prodrla u Malu Aziju i počela paliti žito u Lidiji, perzijski car odlučio je intervenirati. Dao je naredbe svojim satrapima Tisafernu i Farnabazu u Maloj Aziji da ponude veliku nagradu grčkim polisima za rat protiv Atene, na što je pristala Sparta, najveći atenski neprijatelj u Grčkoj. Godinu dana poslije šalje svog sina Kira Mlađeg u Malu Aziju s zadatkom da svim sredstvima dovede Atenu do poraza[2]. Tokom zadnje godine vladavine Darija II, Sparta je uz veliku perzijsku pomoć potukla Atenu čime je obilježen kraj Peloponeskog rata.
Smrt[uredi | uredi kod]
Darije II umire 404. pne., nakon 19 godina vladavine. Sahranjen je u kompleksu grobnica Nakš-i Rustam nedaleko od Perzepolisa, u današnjem Iranu. Naslijedio ga je njegov sin Artakserks II.
Kronologija[uredi | uredi kod]
- 423. pne. - Ochus se kruni pod imenom Darije II.
- 420. pne. - u Lidiji satrap Pisuthn (staroperz. Pišišyaothna[3]) pokreće pobunu.
- 420. pne. - rat protiv nomadskog plemena Kadusijana.
- 415. pne. - satrap Tisafern guši pobunu u Lidiji, dok Pisuthnov sin Amorg u susjednoj satrapiji Kariji nastavlja sa pobunom.
- 413. pne. - rasplamsavanje Peloponeskog rata između Atene i Sparte, kojeg potiče Tisafern.
- 412. pne. - sporazum s Spartom; Spartanci zarobljavaju Amorga.
- 410. pne. - etnički sukobi u Gornjem Egiptu.
- 407. pne. - Kir Mlađi postaje satrapom Lidije, i podupire Spartu u ratu protiv Atene.
- 404. pne. - Amirtej pokreće pobunu u Egiptu i osamostaljuje donji Egipat prvi put nakon 120 godina perzijske vladavine.
- 404. pne. - smrt Darija II početkom travnja[4].
Veze[uredi | uredi kod]
Prethodnik: | Veliki kralj Perzije (423. - 404. pne.) ____________________ Faraon Egipta (423. - 404. pne.) |
Nasljednik: |
Sogdijan (424. - 423. pne.) |
Artakserks II (404. - 358. pne.) ____________________ Amirtej (404. - 399. pne.) |
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/151629/Darius-II-Ochus
- ↑ http://plato-dialogues.org/tools/char/darius_2.htm
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-04. Pristupljeno 2009-05-13.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2009-05-10. Pristupljeno 2009-05-13.