Ksenagora

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Ksenagora (grč. Xenagoras) je bio Karijac iz Halikarnasa koji je živio tijekom 5. stoljeća pne. Spominje se u Herodotovim djelima, gdje se navodi kako se Ksenagora nakon bitke kod Mikale (479. pne.) zajedno s perzijskim generalima povlačio u grad Sard, prilikom čega je spasio život princu Masistu kojeg je pokušao ubiti Artaint[1]. Zbog njegovih zasluga, Ksenagora je od strane perzijskog vladara odnosno Masistova brata Kserksa imenovan satrapom Cilicije[2].

Vjerodostojnost Herodotova navoda kako je Ksenagora vladao kao satrap Cilicije može biti upitna, pogotovo ako uzmemo u obzir kako su tom pokrajinom vladali lokalni vođe poznati kao syennesis. Međutim, sama činjenica kako je Kserkso imenovao neperzijskog namjesnika nije neobična, budući kako su Perzijanci često na mjesto satrapa imenovali lokalne ljude. Osim toga, grčki dramatičar Eshil u svome djelu (književnom, a ne povijesnom) „Perzijanci“ spominje smrt cilicijskih vojskovođa kod Salamine[3], zbog čega se da pretpostaviti kako je mjesto cilicijskog vladara vjerojatno bilo upražnjeno. Također, ostali povijesni izvori tvrde kako su Cilicijanci održavali dinastijske veze sa Karijcima[4], kojima je pripadao i sam Ksenagora.

Budući kako je Ksenagora spasio život perzijskom princu Masistu, očito kako se sam perzijski veliki kralj Kserkso osjećao dužnikom prema Ksenagori zbog čega ga je promaknuo na mjesto cilicijskog satrapa[5].

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]