Arija (satrapija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Arija (razvrstavanje).
Arija (između Partije, Drangijane i Baktrije) na karti Perzijske Monarhije oko 500. pne.

Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) historijska je regija Perzijske Monarhije iz doba iranske dinastije Ahemenida[1], a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Geografija Irana

Arija je područje koje je uglavnom obuhvaćalo dolinu rijeke Hari (grč. Ἄρ(ε)ιος), koja je postala eponimom za cijelu regiju[2]. U antičko doba smatrala se vrlo plodnom te je bila poznata po proizvodnji vina. Regija Arija omeđena je planinama regija Paropamisade na istoku te Margu i Hirkanije na sjeveru, odnosno pustinjama regija Kerman i Drangijane na jugu. Detaljno su je opisali historičari Klaudije Ptolomej i Strabon, a prema njihovim zapisima radi se o današnoj regiji Herat na zapadu današnjeg Afganistana[3].

Prema Plotomeju, prvobitni glavni grad Arije bio je Artacoana (grč. Ἀρτακόανα) ili Articaudna (grč. Ἀρτικαύδνα). U njegovoj blizini kasnije je po nalogu Aleksandra Makedonskog ili njegovih nasljednika izgrađena nova metropola Aleksandrija Arija (grč. Ἀλεξάνδρεια ἡ ἐν Ἀρίοις), odnosno današnji Herat u sjeverozapadnom Afganistanu. Ptolomej navodi i nekoliko drugih bogatih i plodnih gradova, poput Arije, Suzije, Kandake, Bitakse, Sotere, Nisibisa i Sarmatine.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Historija Irana

Arija se spominje u zapisima iz doba dinastije Ahemenida kao jedna od perzijskih satrapija (pokrajina)[4]. Oko 520. pne. slavni perzijski vladar Kir Veliki priključio je Ariju novonastalom Perzijskoj Monarhiji. Spomenuta je u Darijevim kraljevskim zapisima u Behistunu koji datiraju iz 520. pne. Delegati iz Arije prikazani su na kraljevskim grobnicama u Nakš-i Rustamu, te na reljefima istočnog stubišta apadane u Perzepolisu. Reljefi ih prikazuju u odjeći skitskog stila; sa tunikama i visokim čizmama, te upletenim turbanom oko glave.

U vrijeme Aleksandra Makedonskog, Arija je očito bila važna pokrajina. Njome je upravljao Satibarzan, koji je uz Besa iz Baktrije i Barsaenta iz Arahozije bio jedan od tri glavna satrapa istočnog dijela Perzijske Monarhije. Aleksandar je krajem 330. pne. pokorio pokrajinu i osvojio njezin glavni grad Artacoanu. Arija je kasnije bila dijelom helenističke monarhije u doba Seleukida, no 167. pne. ponovo dio novih iranskih monarhija Parta i Sasanida.

Arija i Arijana[uredi - уреди | uredi izvor]

U antičkim djelima (npr. Eratosten i Diodor) često se pogrešno poistovjećuju termini Arija i Arijana. Dok Arija kao regija obuhvaća relativno manja područja, Arijana se odnosi na šire područje Iranske visoravni koje je naseljeno iranskim plemenima. Definicije i opisi same Arijane variraju ovisno o antičkim autorima.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Iranica enciklopedija: Arija
  2. Arij, Anabasis Alexandri, 4.6.6
  3. Arians
  4. Satrapies

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]