Abasidi

Izvor: Wikipedia

Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) je bila arapska dinastija koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tokom 764 godina sa jednim kratkim prekidom. Ukupno je brojala 54 kalifa.

Historijski pregled[uredi - уреди | uredi izvor]

Kalifat 750. godine

Abasidi su svrgnuli sa vlasti Emevijje i zauzeli prijesto na osnovu krvne veze sa Poslanikom Muhammedom. Poticali su od Muhammedovog najmlađeg amidže Abbas ibn Abd al-Muttaliba. Smatrali su da imaju veće pravo na prijestol nego Emevijje koji nisu bile ni potomci plemena Kurejšija. Prvo što su uradili je premiještanje prijestonice u Bagdad čime su i ugodili i približili se Perzijskom carstvu koje im je pomoglo pri dolasku na vlast. Zahvaljujući ovome došlo je do zauzimanja vladarskih pozicija i od strane ne-Arapa, što je kasnije omogućilo da istaknuti muslimani koji nisu imali nikakvih veza sa vladarskim pozicijama postanu uticajne vojskovođe, emiri ili veziri.

Abasidi su većinom bili orijentisani na vladanje unutar imperije, a ratovi za proširivanje carstva većinom nisu bili vođeni. Carstvo je bilo veliko i morali su postaviti regionalne vladare, međutim problemi su nastali u njihovoj borbi za vlast i želji da i njihove pozicije budu nasljedne. Jedan od ovih poduhvata je rezultirao i sada poznatom titulom sultana. Naime, već u 11. stoljeću Mahmud od Ghazne se proglasio sultanom svoje teritorije odbijajući na taj način bilo kakvu vezu sa Abasidima, pa i formalnu koja se relizirala u nazivima titula.

Poslednji Abasid, Al-Musta'sim, potomak Poslanikove loze je ubijen 1258. Ubio ga je Hulagu Khan nakon osvajanja Bagdada. Međutim, vladavina Abasida se nastavila i iako su izgubile stvarnu vlast nad zemljom, sve do kalifa Selima I smatrali su se vladarima, prvenstveno u vjerskim pitanjima. Do kraja svoje dinastije djelovali su iz Egipta pod vlašću Memluka.

Raskol sa Šiitima[uredi - уреди | uredi izvor]

U ranom periodu vladavine je došlo do prvog značajnijeg raskola između muslimana Sunita i Šita. Prvenstveno, Abasidi su zanijekali Šite jer su podržavali emevijjsku vlast a nijekali abasidsko pravo na prijesto putem krvne veze sa Poslanikom. Rezultat su bili mnogi konflikti između ovih dvaju skupina koji su završili osnivanjem nezavisne države Šita u sjevernoj Africi 801. godine.

Memluci[uredi - уреди | uredi izvor]

U vrijeme abasidske vladavine, u 9. stoljeću osnovana je snažna memlučka vojska. Cilj je bio podržavanje Abasida i održavanje njihove vlasti. Sačinjavali su je većinom Turci, ali i nešto Slavena i Barbara. Iako su omogućili dinastiji Abasida da riješe unutrašnje i vanjske probleme, oni su ih i svrgnuli sa vlasti i osnovali moćno Osmansko carstvo.

Značaj[uredi - уреди | uredi izvor]

U doba vladavine Abasida hilafet je dobio internacionalni karakter, pružen je doprinos prevođenju knjiga sa drugih jezika, prvenstveno grčkog pa baš zahvaljujući njima uspjela su se sačuvati djela velikih mislioca poput Platona i Aristotela. Postigli su značajna dostignuća vezana za medicinu, a najznačajnija djela su prevođena na latinski i hebrejski. Proučavali su ljudsku anatomiju i uzroke bolesti. U tom periodu je djelovao i Ibn Sina. Bavili su se astronomijom, razvili algebru. Doprinijeli su i na drugim poljima nauke, između ostalog i napravili jedan od prvih, ako ne i prvi globus.

Najznačajnije abasidski kalifi[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ebul Abbas es Seffaha, (750. - 754.) prvi kalif značajan po izgradnji puta Kufa - Meka, te primitivni oblik vodovodnog sistema.
  • Ebu-Džafer el-Mensur, (754. - 775.) osnovao Bagdad i učinio ga prijestonicom islamskog carstva. Tražio je grčka djela da bi ih preveo na arapski jezik.
  • Muhamed el Mahdi,(775. - 785.) nasljedio veliko bogatstvo koje je darovao u dobrotvorne svrhe, proširio harem oko Kabe.

Spisak abasidskih kalifa u Bagdadu[uredi - уреди | uredi izvor]

Spisak abasidskih vladara u Egiptu pod okriljem Memluka[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Al-Mustansir 1261
  • Al-Hakim I (Cairo) 1262 - 1302
  • Al-Mustakfi I of Cairo 1303 - 1340
  • Al-Wathiq I 1340-1341
  • Al-Hakim II 1341-1352
  • Al-Mu'tadid I 1352-1362
  • Al-Mutawakkil I 1362-1383
  • Al-Wathiq II 1383-1386
  • Al-Mu'tasim 1386-1389
  • Al-Mutawakkil I 1389-1406
  • Al-Musta'in 1406-1414
  • Al-Mu'tadid II 1414-1441
  • Al-Mustakfi II 1441-1451
  • Al-Qa'im 1451-1455
  • Al-Mustanjid 1455-1479
  • Al-Mutawakkil II 1479-1497
  • Al-Mustamsik 1497-1508
  • Al-Mutawakkil III 1508-1517

Vidi[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]