1261.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1261)
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vjekovi: | 12. vijek – 13. vijek – 14. vijek |
| Decenija: | 1230-e 1240-e 1250-e – 1260-e – 1270-e 1280-e 1290-e |
| Godine: | 1258 1259 1260 – 1261 – 1262 1263 1264 |
| Gregorijanski | 1261.. (MCCLXI) |
| Ab urbe condita | 2014. |
| Islamski | 659–660. |
| Iranski | 639–640. |
| Hebrejski | 5021–5022. |
| Bizantski | 6769–6770. |
| Koptski | 977–978. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1316–1317. |
| • Shaka Samvat | 1183–1184. |
| • Kali Yuga | 4362–4363. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3897–3898. |
| • 60 godina | Yin Metal P(ij)etao (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11261. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1261 (MCCLXI) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru.
- januar – Papa Aleksandar IV zabranjuje flagelante.
- 17. 1. - Mamelučki sultan Baybars je kod Damaska porazio snage drugog mameluka, Alam al-Din Sinjar al-Halabija, i uskoro zauzeo i taj grad.
- 13. 3. - Trgovačko-vojni Nimfejski sporazum između Nikejskog carstva i Đenove: pred isticanje primirja sa Latinskim Carigradom sledećeg leta, nikejski car Mihailo VIII dogovara pomoć đenovske flote prilikom opsade, u zamenu za trgovačke povlastice (u Đenovi je ratificiran 10. jula).
- ožujak, krajem - Ugarski kralj Bela je u Beču sa porodicom i mnogim velikašima, među kojima i srpskim kraljem Urošem i njegovim sinovima Dragutinom i Milutinom. Sastao se sa češkim kraljem Otokarom, potpisan je mir, Otokar je zaručen Belinom unukom Kunigundom, kćerkom mačvanskog bana Rostislava (vjenčanje 25. 10. u Požunu, na Božić okrunjena u Pragu).[1]
- proleće? - Ugarski palatin Roland od plemena Ratolthova imenovan je za bana slovinske zemlje (do 1267). Kraljica Marija, koja je v. d. hercega za svog sina Belu, došla je u Zagreb; oslobađa građane Gradca plaćanja 200 pensa, koliko bi godišnje davali banu; proglašava općinu na brdu Gradcu nezavisnom od vlasti zagrebačkog biskupa.[2] Zatim odlazi u Knin sa vojskom, gdje "dulje boravi".[3]
- maj? - Pošto je vaseljenski patrijarh u Nikeji Nikifor II umro zimus, Arsenije Avtorijan je opet na tom mestu (do 1264).
- 25. 5. - Papa Aleksandar IV je umro u Viterbu.
- 13. 6. - Al-Mustansir II, stric poslednjeg abasidskog bagdadskog kalifa Al-Musta'sima, postavljen je za kalifa u Kairu, od strane mamelučkog sultana Bajbarsa. Kairski Abasidi traju kao figure do kraja mamelučke države 1517.
- jun - Kralj Henry III od Engleske objavljuje da ga je papa razrešio zakletve date baronima, preduzima korake da povrati raniju moć - baroni se opiru neko vreme (do Drugog baronskog rata će doći 1264-67).
- jun-jul? - Kraljevska posada iz Klisa je upala na Solinsko polje i počela uzimati plodine Splićanima, ovi su u kontranapadu ubili dvojicu Ugara. Kraljica sa vojskom prelazi sa vojskom u Klis i napada Split, na prevaru im zarobljava neke viđenije ljude, čame dvije godine u kninskoj tamnici.[4]
- jul - Nikejski komandant Aleksije Stratigopul se nalazi sa manjim snagama, uglavnom kumanskim, blizu Selimvrije/Silivri u Trakiji, kada od seljaka saznaje da su latinski garnizon i mletačka flota iz Carigrada otišli u napad na nikejsko crnomorsko ostrvo Dafnusija/Kefken.

- 24/25. 7. - Oslobođenje Carigrada: Strategopul je samoinicijativno krenuo na Carigrad - nakon noćnog zauzeća Izvorske kapije i Teodosijevih zidova, iznenađeni Latini beže iz grada na čelu sa carem Balduinom II.
- Latinske države u Grčkoj (→ Frankokratija) priznaju sizerenstvo latinskih careva u izgnanstvu do 1383.
- 15. 8. - Nikejski car Mihailo VIII Paleolog stiže u Carigrad, obnovljeno je Vizantijsko Carstvo (Jovan IV Laskaris je ostao u Nikeji).
- 29. 8. – Latinski patrijarh Jeruzalema Jacques Pantaléon izabran je u Viterbu za 182. papu pod imenom Urban IV (do 1264); prvi je koji prethodno nije bio kardinal.
- Novi papa će ponuditi sicilijansku krunu, koja obuhvata i jug Italije a drži je Manfred, bratu francuskog kralja Karlu Anžujskom (on će osvojiti zemlju 1266).
- 14. 9. - Norveški kralj Haakon IV je dao krunisati svog sina Magnusa za kralja (naslediće ga 1263-80), tri dana ranije je oženjen danskom princezom Ingeborgom.
- oktobar? - Knez Vilim II. od Ahaje je pušten iz vizantijskog zarobljeništva, nakon što je pristao predati tri morejske (peloponeske) tvrđave, Mistra, Monemvasija i Velika Maina. O tome se prošlog meseca izjasnio i "damski parlament", supruge zarobljenih lordova.
- 28. 11. - Mamelučka vojska je u Iraku, pokušava zauzeti Bagdad: u zasedi je poginuo nedavno ustoličeni kairski kalif Al-Mustansir II (slediće mu navodni rođak Al-Hakim I 1262-1302).
- 25. 12. - Jovan IV Laskaris je oslepljen na svoj 11. rođendan, čime je faktički zbačen (ostatak života, do oko 1305, provodi kao monah u Dakivizi, blizu današnjeg Gebzea). Patrijarh Arsenije prekoreva Mihaila zbog ovoga i ekskomunicira ga.
- Prvi put se spominje Kamensko (Kemynuchka terra).
- Mađari na čelu sa erdeljskim hercegom i princom Stefanom upali su u Bugarsku, zauzeli Vidin i opseli Lom - bugarski vladar Konstantin Tih izbegava bitku, Mađari se povlače (mačvanski ban Rastislav Mstislavić opet ima Vidin).
- Nordijci Grenlanda prihvataju sizerenstvo norveškog kralja Hokona IV.
- Ruska pravoslavna crkva osnovala eparhiju u Saraju, glavnom gradu Zlatne horde (→ ru).
- Toluidski građanski rat: veći deo Mongolije je pod Kublajevom kontrolom.
- U Kini objavljena Xiangjie Jiuzhang Suanfa, knjiga matematičara Yang Huija, u kojoj je prvi put opisan Pascalov trokut.
- Nichiren je 1261-63. protjeran iz Kamakure na poluotok Izu.
- 1260/61 - Vladislav I. Lokietek, kralj Poljske († 1333)
- 11. 2. - Otto III, vojvoda Bavarske, osporeni kralj Ugarske i Hrvatske († 1312)
- 9. 10. - Dinis od Portugala († 1325)
- krajem - Danil, knez Moskve († 1303)
- Elizabeta Anžujska, kraljica Ugarske († 1303)
- feb.? - Nikifor II Carigradski, vaseljenski patrijarh
- 25. 5. - Aleksandar IV, papa
- 22/27. 9. - Plaisance od Antiohije, regentkinja Kipra (* ca. 1235)
- 27. 11. - Papa Atanazije III od Aleksandrije
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
