1258.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1258)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1220-e |
1230-e |
1240-e |
1250-e
| 1260-e
| 1270-e
| 1280-e
| >
<< |
< |
1254. |
1255. |
1256. |
1257. |
1258..
| 1259.
| 1260.
| 1261.
| 1262.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1258.. (MCCLVIII) |
| Ab urbe condita | 2011. |
| Islamski | 655–656. |
| Iranski | 636–637. |
| Hebrejski | 5018–5019. |
| Bizantski | 6766–6767. |
| Koptski | 974–975. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1313–1314. |
| • Shaka Samvat | 1180–1181. |
| • Kali Yuga | 4359–4360. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3894–3895. |
| • 60 godina | Yang Zemlja Konj (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11258. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1258 (MCCLVIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 16-17. 1. - Hulaguova mongolska vojska se približava kalifinom Bagdadu: prethodnica je stigla do oko 40 km od grada kada su ih potisnule kalifske snage; ali Bajdžu sledeće noći probija nasipe na kanalu Dudžejl - kalifski logor je poplavljen, preživeli su potučeni u borbi.
- 17. 1. - Prva mongolska invazija Vijetnama: Mongoli komandanta Uriyangkhadaia, sa pripadnicima junanskog naroda Yi, pobedili su Dai Vietske snage kralja Trần Thái Tônga - njihovi uplašeni slonovi su se okrenuli protiv njih. Mongoli 22-og pljačkaju i masakriraju prestonicu Thang Long (Hanoj). Kralj ubrzo abdicira u korist sina Trần Thánh Tônga (do 1278).
- 22. 1. - Hulagu je stigao u istočno predgrađe Bagdada (Kitbuqa je na zapadu), grad je ubrzo okružen palisadama i pontonima na reci.
- 29. ili 30. 1. - Počinje mongolski napad na Bagdad, 4. 2. su zauzeli istočni bedem.
- početkom godine - Knez Gwynedda Llywelyn ap Gruffudd se počinje nazivati knezom Velsa.
- početkom godine - Kublaj organizuje debatu između budista i taoista u Xanaduu - pobeđuju budisti, dobiće taoističke hramove, čiji se spisi uništavaju.
- februar - Vladar južne Italije Manfred napada epirske posede, ali Mihailo II sklapa sporazum s njim, tako da Manfred zauzima nikejski Drač i druge tvrđave na Jadranu. Njegov guverner u Albaniji je Philippe Chinard, u početku s bazom na Krfu.
- 10. 2. - Neduga Opsada Bagdada okončana kalifovom predajom grada. Sedmodnevna pljačka počinje tri dana kasnije, sa masovnim ubijanjem - pošteđeni su hrišćani (Hulaguova supruga Doquz Khatun je hrišćanka) i neke kategorije muslimana. Uništena je Kuća mudrosti.
- Hulagu je tvrdio u pismu Luju IX da je ubijeno 200.000 ljudi. Još mnogo ljudi će umreti od epidemije koja je izbila među preživelima.
- 20. 2. - Kalif Al-Musta'sim je pogubljen sa porodicom i dvorom - to je kraj bagdadskog abasidskog kalifata (Al-Mustansir II će biti postavljen u Kairu 1261, ali kairski kalifi će biti samo figure). Pad Bagdada se obično smatra krajem Zlatnog doba islama.
- 30. 4. - Sedmorica barona izvode državni udar u Engleskoj - Henry III obećava da će vladati preko saveta od 24 barona i klerika.
- 11. 5. - Ugovor iz Corbeila: Louis IX se odriče sizerenstva nad grofovijama Barcelona i Roussillon, koje drži Jaime I od Aragona, a ovaj se odriče pretenzija na neke posede na jugu Francuske. Dogovoren i brak njihove dece.
- 11. 6. - Sastanak Oxfordskog parlamenta, na kojem kralj Henry III prihvata Oxfordske odredbe, sa novim oblikom vlasti: osnovano je veće od 24 barona i veliko veće svake tri godine (papina bula 1261. oslobađa kralja od zakletve, dolazi do Drugog baronskog rata 1264-67).
- 25. 6. - Rat svetog Save/Sabe; pomorska bitka kod Akre je mletačka pobeda nad Đenovljanima, koji su došli deblokirati zemljake - oni uskoro odlaze.
- jul? - Umro je Abu Yahya ibn Abd al-Haqq, marinidski sultan Maroka; za naslednika se nametnuo njegov brat Abu Yusuf Yaqub (do 1286). Marinidi iz Fesa vladaju severom i istokom Maroka, Almohadima je ostao Marakeš i južni delovi.
- 22. 7. - Umro je Meinhard III, grof Gorice i Tirola, nasleđuju ga sinovi Albert I i Meinhard IV.
- 10. 8. -
Regent Manfred se krunisao za kralja Sicilije u Palermu, nakon glasine da je njegov bratić Konradin umro - to se ispostavlja pogrešnim ali Manfred ostaje kralj do smrti 1266. Papa proglašava krunisanje ništavnim, ekskomunicira Manfreda. - 16. 8. - Nikejski car Teodor II Laskaris (36) umire u Magneziji na Sipilu. Svom sedmogodišnjem sinu Jovanu IV određuje Georgija Muzalona za regenta, ali on je omrznut.
- c. 25. 8. - Georgije Muzalon i njegova braća su ubijeni od strane latinskih najamnika i rulje u crkvi manastira Sosandra kod Mangezije. Mihajlo Paleolog, komandant latinskih najamnika, postaje mega duks i novi staratelj mladog Jovana IV, proglašen je za suvladara 1. januara.
- Praktično je ovo početak vladavine Paleologa nad Romejskim carstvom (od 1261. opet u Carigradu), do njegovog pada 1453.
- 27. 9. - Papina bula Quod super nonnullis: istraživanje gatanja ili čarobnjaštva prepustiti lokalnim vlastima, inkvizitori da se bave herezom.
- 1258-59 - Mongolski upad u Litvaniju na čelu sa Burundajem/Boroldajem, kao odgovor na raniji litvanski napad.
- zima - Prošlogodišnja erupcija Samalasa na ostrvu Lombok izaziva vulkansku zimu 1258-59. u Evropi i na Bliskom Istoku, glad i bolesti.
- Prvi put se spominju Kostajnica i Dubica (glavni grad dubičke župe).
- Stjepko Bribirski trogirski načelnik.
- Pošto Omišani miruju, kralj Bela daje njihovim plemićima neke "sloboštine", kneza Osora, Radoša i čitavu općinu.[1]
- Ugarski kralj Bela premješta sina Stjepana iz Transilvanije u Štajersku - njegova vlast je tamo nepopularna pa će doći do pobune i mješanja češkog kralja Otokara (do 1260).
- Katedrala u Salisburyju: završeni su brod, transepti i kor (kula 1330).
- Počinje prvi period geisslerlieder, ili flagelantskih pjesama, na sjeveru Italije gdje je došlo do sloma poretka usljed stalnog ratovanja i gladi.
- Hugues de Revel je veliki majstor vitezova Hospitalera nakon Guillaumea de Chateauneufa (do 1277).
- Mongolsko osvajanje dinastije Sung: veliki han Möngke ratuje u Sečuanu, zauzima Paoning/Langzhong.
- 8. 3. - Arghun, vladar Ilhanata († 1291)
- c. Osman I, osnivač osmanlijske dinastije i države († 1323/4)
- 20. 2. - Al-Musta'sim, abasidski bagdadski kalif (* 1213)
- 5. 4. - Sveta Julijana iz Liègea (* ca. 1192-93)
- jul? - Abu Yahya ibn Abd al-Haqq, marinidski sultan Maroka
- 22. 7. - Meinhard III, grof Gorice i Tirola (* ca. 1200-05)
- 16. 8. - Teodor II Laskaris, nikejski car (* 1221-22)
- Al-Shadhili, marokanski sufija, osnivač šazilijskog tarikata (* 1196)
- Guillaume de Chateauneuf, veliki majstor Vitezova Hospitalera
- ↑ Klaić, 242
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
