Prijeđi na sadržaj

1258.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1258)

< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1220-e | 1230-e | 1240-e | 1250-e | 1260-e | 1270-e | 1280-e | >
<< | < | 1254. | 1255. | 1256. | 1257. | 1258.. | 1259. | 1260. | 1261. | 1262. | > | >>

1258.. po kalendarima
Gregorijanski 1258.. (MCCLVIII)
Ab urbe condita 2011.
Islamski 655–656.
Iranski 636–637.
Hebrejski 5018–5019.
Bizantski 6766–6767.
Koptski 974–975.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1313–1314.
Shaka Samvat 1180–1181.
Kali Yuga 4359–4360.
Kineski
Kontinualno 3894–3895.
60 godina Yang Zemlja Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11258.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1258 (MCCLVIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru (1. januar).

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 16-17. 1. - Hulaguova mongolska vojska se približava kalifinom Bagdadu: prethodnica je stigla do oko 40 km od grada kada su ih potisnule kalifske snage; ali Bajdžu sledeće noći probija nasipe na kanalu Dudžejl - kalifski logor je poplavljen, preživeli su potučeni u borbi.
  • 17. 1. - Prva mongolska invazija Vijetnama: Mongoli komandanta Uriyangkhadaia, sa pripadnicima junanskog naroda Yi, pobedili su Dai Vietske snage kralja Trần Thái Tônga - njihovi uplašeni slonovi su se okrenuli protiv njih. Mongoli 22-og pljačkaju i masakriraju prestonicu Thang Long (Hanoj). Kralj ubrzo abdicira u korist sina Trần Thánh Tônga (do 1278).
  • 22. 1. - Hulagu je stigao u istočno predgrađe Bagdada (Kitbuqa je na zapadu), grad je ubrzo okružen palisadama i pontonima na reci.
  • 29. ili 30. 1. - Počinje mongolski napad na Bagdad, 4. 2. su zauzeli istočni bedem.
  • početkom godine - Knez Gwynedda Llywelyn ap Gruffudd se počinje nazivati knezom Velsa.
  • početkom godine - Kublaj organizuje debatu između budista i taoista u Xanaduu - pobeđuju budisti, dobiće taoističke hramove, čiji se spisi uništavaju.
  • februar - Vladar južne Italije Manfred napada epirske posede, ali Mihailo II sklapa sporazum s njim, tako da Manfred zauzima nikejski Drač i druge tvrđave na Jadranu. Njegov guverner u Albaniji je Philippe Chinard, u početku s bazom na Krfu.
  • 10. 2. - Neduga Opsada Bagdada okončana kalifovom predajom grada. Sedmodnevna pljačka počinje tri dana kasnije, sa masovnim ubijanjem - pošteđeni su hrišćani (Hulaguova supruga Doquz Khatun je hrišćanka) i neke kategorije muslimana. Uništena je Kuća mudrosti.
    • Hulagu je tvrdio u pismu Luju IX da je ubijeno 200.000 ljudi. Još mnogo ljudi će umreti od epidemije koja je izbila među preživelima.
  • 20. 2. - Kalif Al-Musta'sim je pogubljen sa porodicom i dvorom - to je kraj bagdadskog abasidskog kalifata (Al-Mustansir II će biti postavljen u Kairu 1261, ali kairski kalifi će biti samo figure). Pad Bagdada se obično smatra krajem Zlatnog doba islama.

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 30. 4. - Sedmorica barona izvode državni udar u Engleskoj - Henry III obećava da će vladati preko saveta od 24 barona i klerika.
  • 11. 6. - Sastanak Oxfordskog parlamenta, na kojem kralj Henry III prihvata Oxfordske odredbe, sa novim oblikom vlasti: osnovano je veće od 24 barona i veliko veće svake tri godine (papina bula 1261. oslobađa kralja od zakletve, dolazi do Drugog baronskog rata 1264-67).
  • 25. 6. - Rat svetog Save/Sabe; pomorska bitka kod Akre je mletačka pobeda nad Đenovljanima, koji su došli deblokirati zemljake - oni uskoro odlaze.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • jul? - Umro je Abu Yahya ibn Abd al-Haqq, marinidski sultan Maroka; za naslednika se nametnuo njegov brat Abu Yusuf Yaqub (do 1286). Marinidi iz Fesa vladaju severom i istokom Maroka, Almohadima je ostao Marakeš i južni delovi.
  • 22. 7. - Umro je Meinhard III, grof Gorice i Tirola, nasleđuju ga sinovi Albert I i Meinhard IV.
  • 10. 8. - Manfredova zastava Sicilije Regent Manfred se krunisao za kralja Sicilije u Palermu, nakon glasine da je njegov bratić Konradin umro - to se ispostavlja pogrešnim ali Manfred ostaje kralj do smrti 1266. Papa proglašava krunisanje ništavnim, ekskomunicira Manfreda.
  • 16. 8. - Nikejski car Teodor II Laskaris (36) umire u Magneziji na Sipilu. Svom sedmogodišnjem sinu Jovanu IV određuje Georgija Muzalona za regenta, ali on je omrznut.
  • c. 25. 8. - Georgije Muzalon i njegova braća su ubijeni od strane latinskih najamnika i rulje u crkvi manastira Sosandra kod Mangezije. Mihajlo Paleolog, komandant latinskih najamnika, postaje mega duks i novi staratelj mladog Jovana IV, proglašen je za suvladara 1. januara.
    • Praktično je ovo početak vladavine Paleologa nad Romejskim carstvom (od 1261. opet u Carigradu), do njegovog pada 1453.
  • 27. 9. - Papina bula Quod super nonnullis: istraživanje gatanja ili čarobnjaštva prepustiti lokalnim vlastima, inkvizitori da se bave herezom.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 1258-59 - Mongolski upad u Litvaniju na čelu sa Burundajem/Boroldajem, kao odgovor na raniji litvanski napad.
  • zima - Prošlogodišnja erupcija Samalasa na ostrvu Lombok izaziva vulkansku zimu 1258-59. u Evropi i na Bliskom Istoku, glad i bolesti.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]
  • Prvi put se spominju Kostajnica i Dubica (glavni grad dubičke župe).
  • Stjepko Bribirski trogirski načelnik.
  • Pošto Omišani miruju, kralj Bela daje njihovim plemićima neke "sloboštine", kneza Osora, Radoša i čitavu općinu.[1]
  • Ugarski kralj Bela premješta sina Stjepana iz Transilvanije u Štajersku - njegova vlast je tamo nepopularna pa će doći do pobune i mješanja češkog kralja Otokara (do 1260).
  • Katedrala u Salisburyju: završeni su brod, transepti i kor (kula 1330).
  • Počinje prvi period geisslerlieder, ili flagelantskih pjesama, na sjeveru Italije gdje je došlo do sloma poretka usljed stalnog ratovanja i gladi.
  • Hugues de Revel je veliki majstor vitezova Hospitalera nakon Guillaumea de Chateauneufa (do 1277).
  • Mongolsko osvajanje dinastije Sung: veliki han Möngke ratuje u Sečuanu, zauzima Paoning/Langzhong.

Rođenja

[uredi | uredi kod]
  • 8. 3. - Arghun, vladar Ilhanata († 1291)
  • c. Osman I, osnivač osmanlijske dinastije i države († 1323/4)

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1258.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Klaić, 242
Literatura