1259.
Izgled
(Preusmjereno sa stranice 1259)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1220-e |
1230-e |
1240-e |
1250-e
| 1260-e
| 1270-e
| 1280-e
| >
<< |
< |
1255. |
1256. |
1257. |
1258. |
1259..
| 1260.
| 1261.
| 1262.
| 1263.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1259.. (MCCLIX) |
| Ab urbe condita | 2012. |
| Islamski | 656–658. |
| Iranski | 637–638. |
| Hebrejski | 5019–5020. |
| Bizantski | 6767–6768. |
| Koptski | 975–976. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1314–1315. |
| • Shaka Samvat | 1181–1182. |
| • Kali Yuga | 4360–4361. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3895–3896. |
| • 60 godina | Yin Zemlja Koza (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11259. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1259 (MCCLVIX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. januar).
- 1258/59 - Mongolska invazija Litvanije na čelu sa Burundajem/Boroldajem.
- 1. 1. - Mihajlo VIII Paleolog je suvladar mladog nikejskog cara Jovana IV Laskarisa (vladaće sam 1261-82).
- februar/mart - Mongolsko osvajanje dinastije Sung: veliki han Möngke započinje opsadu Diaoyuchenga u Sečuanu. Uriyangkhadai napada sa severa Vijetnama današnju provinciju Guangxi, drugi napadaju Šantung i Henan.
- 19. 3. - Primorski ban, knez Butko, sin Julijanov, sklapa ugovor sa Splitom da će pomagati taj grad i Trogir u ratu sa Poljicom (tok rata nepoznat, Split je bio optužio Poljicu da je neverna kruni).[1]
- proleće - Kraj devete Mongolske invazije Koreje: dvor Goryeo zaključuje mir i šalje krunskog princa, budućeg kralja Wonjonga, na mongolski dvor.
- proleće? - Opsada Mayyafariqina: jermensko-gruzinske snage podržavaju manji mongolski kontigent na čelu sa Yoshmutom, Hulaguovim sinom, u opsadi Mayyafariqina (Silvan kod Dijarbakira), kojeg drži Ajubid Al-Kamil Muhammad (traje do sledeće godine).
- 29. 5. - Umro je kralj Kristofer I od Danske, možda od otrovanog pričesnog vina. Nasleđuje ga maloletni sin Erik V (do 1286), majka Margareta Sambirija je regent do 1264. Kruna je u sukobu sa crkvom, Dansku ove godine napada knez Rügena Jaromar II, već u aprilu je opljačkao i zapalio dobar deo Kopenhagena, u junu će kod Næstveda poraziti dansku vojsku.
- 2. 6. - Helena Angelina Dukena, kćerka epirskog despota Mihaila II, udaje se za Manfreda, kralja Sicilije.
- jul-septembar? - Pelagonijska bitka je nikejska pobeda, na čelu sa sevastokratorom Jovanom Paleologom, nad Epirskom despotovinom i Ahajskom kneževinom. Moguće da je kralj Uroš ponovo prešao na nikejsku stranu pred ovaj okršaj, možda pod uticajem Ugarske koja sarađuje sa Paleologom.[2]
- Knez Vilim II. od Ahaje je zarobljen, zatvoren je do 1261, kada je morao dati tri peloponeske tvrđave.
- Nikejci nakon ovoga nakratko ulaze u glavni grad Epira Artu, povlače se zbog otpora a Mihajlo II se vraća uz Manfredovu pomoć.
- 11. 8. - Veliki han Möngke gine, ili umire, tokom opsade Diaoyuchenga. Nije označio naslednika, tako da dogodine dolazi do Toluidskog građanskog rata između njegove braće, Ariq Bökea koji je u glavnom gradu Karakorumu, i Kublaja, koji ratuje u Kini - on sklapa primirje sa dinstijom Sung, granica je na Jangceu.
- 7. 10. - Umro je ozloglašeni Ezzelino III da Romano, vladar Verone, Vićence i Padove. Mastino I della Scala je faktički vladar Verone (do 1277), on je osnivač kuće
Della Scala (Scaliger) koja vlada Veronom do 1387.
- 12. 11. - Mamelučki vicesultan u Egiptu Qutuz preuzima vlast, nakon što je dobijena molba od An-Nasir Yusufa, emira Alepa i Damaska, za pomoć protiv Mongola (do oktobra 1260).
- 4. 12. - Pariški ugovor okončava period anglo-francuskog sukoba, koji je trajao od 1202. Henry III od Engleske priznaje gubitak Vojvodstva Normandije; odriče se zemalja Maine, Anjou, Touruaine i Poitou; ostaje vojvoda Akvitanije kao vazal francuskog kralja Louisa IX, koji mu daje neke gradove i zemlje.
- prosinac - Većina štajerskih staleža se pobunila protiv vojvode, i ugarskog princa, Stjepana, koji se iz Graca povlači u Ptuj. Češki kralj Otokar je na Božić u Gracu proglašen za vojvodu (potvrđeno nakon rata sljedeće godine).[3]
- 1259/60 - Druga mongolska invazija Poljske, na čelu je Burundaj/Boroldaj, među komandantima je i Nogaj.
- Prvi put se spominje Donji Martijanec.
- Trogirski evanđelistar je prva knjiga u Hrvatskoj pisana na papiru.
- Primorski ban je knez Butko, sin Julijanov.[4]
- Živopisana je Bojanska crkva kod Sofije.
- Aleksandar Nevski je privoleo Novgorod na plaćanje poreza Mongolima, preteći im njihovim pogromom.
- 25. 3. - Andronik II Paleolog, vizantijski car († 1332)
- 1259/60 - Ivan Asen III, bugarski car († 1303)
- 29. 5. - Kristofer I od Danske, kralj (* 1219)
- 11. 8. - Möngke, veliki han Mongola (* 1209)
- 7. 10. - Ezzelino III da Romano, vladar Verone, Vićence i Padove (* 1194)
- Matej Pariški, benediktinac, engleski kroničar (* ca. 1200)
- Badr al-Din Lu'lu', emir Mosula (* ca. 1178)
- Gojong, kralj korejske dinastije Goryeo (* 1192)
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
