Dominikanska Republika
Dominikanska Republika República Dominicana |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Geslo: Dios, patria, libertad (španjolski, "Bog, domovina, sloboda") |
||||||
| Državna himna: "Quisqueyanos valientes" | ||||||
| Glavni grad | Santo Domingo | |||||
| Službeni jezici | španjolski | |||||
| Vođe | ||||||
| - | Predsjednik | Luis Abinader | ||||
| Uspostava | od Haitija 27. veljače 1844. | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 48,730 km2 (138.) | ||||
| - | Voda (%) | 1,6 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Popis iz 2010 | 9.478.612[1] (86.) | ||||
| - | Gustoća | 181/km2 | ||||
| Valuta | dominikanski peso |
|||||
| Vremenska zona | -4 | |||||
| Pozivni broj | 1-809 | |||||
| Web domena | .do | |||||
Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniole i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.
Povijest[uredi | uredi kod]
Otok Hispaniolu otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. godine Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crne robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok, a 1795. Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Od 1822. do 1844. cijeli je otok Hispaniolu ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. Godine 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, ponovno se odvojila. Od 1930. do 1961. diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu. Godine 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada, a rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978. godine.
Politika[uredi | uredi kod]
Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.
Geografija[uredi | uredi kod]
Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.
Pokrajine[uredi | uredi kod]
Ekonomija[uredi | uredi kod]
Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.
Demografija[uredi | uredi kod]
Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
- 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
- 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
- Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)
Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici
Kultura[uredi | uredi kod]
U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.
Turizam[uredi | uredi kod]
Dominikanska Republika posebno je atraktivna za aktivno ronjenje. Za ronioce postoji nekoliko mjesta na području otoka Catalina i Saona. Iskusni ronioci trebaju obratiti pažnju na Padre Nuestro-produženi sustav podvodnih špilja sa slikovitim stalaktitima[2].
Kompleks slapova u blizini grada Jarabacoa također je popularan među turistima. U blizini se nalazi rezervat Armando-Bermudez.
U 2011, zemlja je posjetila 4,3 milijuna turista-uglavnom iz Latinske Amerike i SAD-a. Broj ruskih turista u 2011 iznosio je 44 693.
Razno[uredi | uredi kod]
- Komunikacije u Dominikanskoj Republici
- Prijevoz u Dominikanskoj Republici
- Oružane snage Dominikanske Republike
- Vanjski poslovi Dominikanske Republike
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Official census data. "Dominican Republic Census data"
- ↑ Izleti u Dominikanskoj Republici
