Šri Lanka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Sri Lanka)
Demokratska Socijalistička
Republika Šri Lanka
Šrī Lamkā Prajātāntrika
Samājavādī Janarajaya
இலங்கை சனநாயக
சோஷலிசக் குடியரசு
(Ilankai Jananāyaka
Čōšaličak Kutiyaraču)
Zastava Grb
Državna himna: "Sri Lanka Matha"
Glavni grad Colombo i Sri Jayawardenepura Kotte1
Službeni jezici singaleški i tamilski
Vođe
 -  Predsjednik Maithripala Sirisena
Uspostava Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. 2. 1948.
Površina
 -  Ukupno 65,610 km2 (119.)
 -  Voda (%) 1,3
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  19.607.519 (51.)
 -  Gustoća 298/km2
Valuta šrilankanska rupija
Vremenska zona +5.30
Pozivni broj +94
Web domena .lk
(1) Colombo je sjedište izvršne vlasti, a Sri Jayewardenepura (Kotte) zakonodavne.

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka je otočna država u južnoj Aziji. Zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Ceylon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom oceanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Većinu zemlje zauzimaju nizine i brežuljkasta područja. Planine se nalaze samo u unutrašnjosti otoka, s najvišim vrhom Pidurutalagalom (2.524 m). Klima je monsunska. Rijeke Mahawelli, Bala i Gelani obiluju vodom samo u kišno doba godine. Tropska je vegetacija veoma bujna, a pješčane obale obrasle su mangrovama. Godišnja količina oborina u jugoistočnim krajevima je oko 5 000 mm, a u sjevernima 1 000 mm. Prosječna godišnja temperatura na 1 000 m visine je 24.5, a u primorskoj ravnici 27.3 Celzijevih stupnjeva.

Flora i fauna su slične indijskoj, međutim 23% biljaka i 16% sisavaca su endemi. Slonova je do 19. stoljeća bilo oko 20 000, a danas ih ima tek oko 3 500. Od divljih mačaka najveći su leopardi, a tigrovi su iščezli. Na otoku je potvrđeno 26 endemskih vrsta ptica, no većina je ugrožena rapidnom devastacijom šuma i presušivanjem riječnih tokova. Poznati endemi su crvenoglava i plavoglava malkoha. Preko 190 vrsta selica zaustavlja se na Šri Lanki tijekom svog putovanja. Od gmazova se nalazi više od 90 vrsta zmija, od čega pet otrovnica među kojima je najpoznatija kobra. Tu je i veliki broj raznih guštera, paukova iz roda crne udovice, stonoga iznimne veličine i brzine kretanja, krokodila i kornjača. Na otoku postoji preko 250 vrsta žaba, te s preko 3.7 vrsta po četvornom kilometru ili 7% ukupnog broja vrsta uopće je ovim vodozemcima najbrojnije stanište.

Na otoku raste više od 15 vrsta riže, a od voća najraširenije su vrste ananas, marakuja, šipak, papaja, avokado, mango, nekoliko vrsta guave, više od deset vrsta banana te mnoge egzotične endemske vrste. Na sjeverozapadu raste većina od 10 000 000 stabala kokosa. U prehrani stanovništva najkorištenije ribe i morski plodovi su sleđevi, palamide, morski psi, cipoli, specifične vrste, rakovi, sipe, jastozi i tigrasti škampi. Najpoznatije jelo šrilankanske kuhinje je kotu.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pretpostavlja se da su se danas većinski Singalezi doselili na Šri Lanku pri kraju 6. vijeka pne. Nakon što je u 3. vijeku pne. iz Indije uvezen Budizam nastale su značajne civilizacije sa središtima u Anuradhapuri (oko 200. pne. – oko 1000.) i Polonnaruwi (oko 1070. – 1200.).

Na otok su se s indijskog kopna doselili i Tamili koji su se nastanili uglavnom na sjeveru i duž obala. Broj doseljenika i vrijeme migracije još su uvijek predmet rasprave. Singalezi i Tamili povremeno su se sukobljavali oko prevlasti na otoku.

Prvi europski kolonizatori, Portugalci u 16. i Nizozemci u 17. vijeku ograničili su se na zauzimanje obalnih područja, a unutrašnjost je ostala uglavnom neovisna s glavnim gradom u Kandyju. Cijeli otok postao je dio Britanskog Imperija 1796.

Nakon neovisnosti dominantnu ulogu u politici zemlje imala je singaleška većina, što je dovelo do nezadovoljstva Tamila i njihove otvorene pobune 1983. pod vodstvom gerilske skupine Tamilskih tigrova. Prekid vatre između vlade i pobunjenika traje od 2001.

Šri Lanka je jedna od zemalja najteže pogođenih cunamijem u decembru 2004. Poginulo je više od 30.000 ljudi.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Dvije najveće zajednice su Singalezi, uglavnom budisti (75%) i Tamili čija je religija tradicionalno Hinduizam (18%). Na otoku živi i značajna sunitska muslimanska zajednica (7%) čiji pripadnici govore tamilskim jezikom.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U gospodarstvu Šri Lanke tradicionalno je najznačajniju ulogu imala plantažna poljoprivreda (čaj, guma, cimet). Nakon liberalizacije i privatizacije gospodarstva u protekla dva desetljeća u prvi plan je izbila tekstilna industrija i proizvodnja hrane, kao i snažni uslužni sektor (financije, telekomunikacije). BDP po stanovniku u 2004. bio je oko 4000 USD, mjereno po PPP-u.Šri Lanka je najveći izvoznik crnog čaja (čini 24.5% ukupnog svjetskog izvoza), svijetlog i smeđeg kaučuka, cimeta (pokriva 90% ukupnog svjetskog izvoza) i smeđih kokosovih vlakana (pokriva 1/3 ukupne svjetske proizvodnje). Drugi je najveći izvoznik sušenog kokosa čime pokriva 30% ukupnog svjetskog izvoza. Izvoze se čaj, guma, kokos, odjeća, drago kamenje, sušeni kokos, cimet, keramički proizvodi, proizvodi od drveta, konfekcija, kokosova vlakna, aktivni ugljen, proizvodi od kože i kovina. Među industrijskim proizvodima prevladavaju konzervirano voće, cement, keramičko posuđe, kozmetički preparati, mliječni proizvodi, dijamanti (rezanje i brušenje), obuća, modni dodaci i ukrasi, rukavice, ručni rad, proizvodi od gume, drvo i proizvodi od drveta, papir i proizvodi od papira.

Uvoze se strojevi i oprema, naftni derivati, motorna vozila, sintetički materijali, umjetno gnojivo, kemikalije, građevni materijal i prehrambene namirnice. Pomorski promet je dobro razvijen, a glavne luke su Colombo, Trincomalee i Balle. Ukupan lučki promet 2004. godine iznosio je 40 900 000 tona. Međunarodne zračne luke u zemlji su Colombo (Kutunayake, Tathmalana), Trincomalee, Jaffna, Puttalam i Batticoloa. Šri Lanka ima 97 286 km cesta, od toga 2002. 78 802 km asfaltiranih. Godine 2006. bilo je 1 449 km željezničke pruge.

Gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Vlatko Rukavina - Šri Lanka (zemlja koja se voli više od drugih), CEYLON HOUSE-Promotivni centar Šri Lanke, Zagreb 2009.