Voće

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Voće na pijaci u Barseloni

Voće spada u posebnu grupu namirnica koje se, sa pojedinim izuzecima odlikuju:

  • malom energetskom vrijednošću
  • velikim sadržajem vode
  • malom količinom proteina i masti
  • znatnim sadržajem ugljenih hidrata i celuloze
  • bogatstvom mineralnih sastojaka i vitamina, kao i sadržajem drugih hranjivih sastojaka kao što su enzimi, organske kiseline, antocijani, tanini i dr.

Zbog ovakvog sadržaja, prije svega, mineralnih sastojaka, vitamina, celuloze, enzima i drugih koji imaju prevashodno zaštitnu ulogu u organizmu, kao i sadržaju voćnih šećera koji predstavljaju vrlo pogodne izvore energije, voće i povrće ima veliki značaj za ljudsko zdravlje.

Značaj voća u ishrani[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovne zajedničke odlike voća su:

Voće je bogat izvor vitamina, mada ih, u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina -{C}- i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin -{C}- nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u ljusci i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: kajsija, ananas, suva šljiva, breskva, lubenica itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: -{K}-, -{E}-, vitamine -{B}- grupe.

Napomena[uredi - уреди | uredi izvor]

U biologiji podela na voće i povrće ne postoji, jer se u ishrani koriste raličiti biljni organi (plodovi, semena, korenje, podzemna i nadzemna stabla, listovi i cvetovi) pa ih nije moguće klasifikovati u iste kategorije.

V. također[uredi - уреди | uredi izvor]