Banana

Izvor: Wikipedia
Četiri različita tipa banana
Banana
cvast banane
cvast banane
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Zingiberales
Porodica: Musaceae
Rod: Musa
L.
Područje života
Sekcije

Ingentimusa
Callimusa
Musa

Banana je ime roda zeljastih biljaka i ekonomski važne vrste (Musa sapientium) iz familije Musaceae, kao i ime za plod ovih biljaka koji ljude koriste u ishrani kao voće.[1][2]

Banana je jestivo voće, koje je sa botaničkog gledišta bobica.[1][2] Ona je plod nekoliko velikih zeljastih skrivenosjemenica iz roda Musa.[3] (U nekim zemljama, banane koje se koriste za kuvanje se nazivaju plantanima.) Ovo voće varira u pogledu veličine, boje i čvrstoće, mada je obično izduženo i povijeno, sa mekanim plodom bogatim skrobom, pokrivenim korom koja može da bude zelena, žuta, crven, purpurna, ili smeđa kod sazrelog voća. Plodovi rastu u grupama koje vise sa vrha biljke. Skoro sve moderne jestive partenokarpne (besemene) banane potiču iz dve divlje vrste – Musa acuminata i Musa balbisiana. Naučna imena najviše uzgajanih vrsta banana su Musa acuminata, Musa balbisiana, i Musa × paradisiaca za hibrid Musa acuminata × M. balbisiana, u zavisnosti od njihove genomske konstitucije. Starije naučno ime Musa sapientum se više ne koristi.

Prirodno stanište vrsta Musa su tropski predeli Indomalezije i Australije, i pretpostavlja se da je do domestikacije prvobitno došlo u Papua Novoj Gvineji.[4][5] Banane se uzgajaju u bar 107 zemalja,[6] prvenstveno radi ploda, i u manjoj meri radi pravljenja vlakana, vina od banana i piva od banana, ili kao ornamentalne biljke.

Ne postoji jasna razlika između termina „banane“ i „plantani“. U Amerikama i Evropi, „banana“ se obično odnosi na mekane, slatke, dezertne banane, posebno one iz grupe Kavendiš, koje su glavni izvozni proizvod zemalja koje uzgajaju banane. U kontrastu s tim, Musa kulture sa čvršćim plodovima bogatijim u skrobu se nazivaju „plantani“. U drugim regionima, kao što je Jugoistočna Azija, mnogi drugi tipove banana se uzgajaju i konzumiraju, tako da jednostavna dvodelna podela nije korisna i ne upotebljava se u lokalnim jezicima.

Termin „banana“ se takođe koristi kao zajedničko ime za druge biljke koje proizvode ovaj plod.[3] Ono se može primeniti na ostale članove roda Musa, kao što su skarlet banana (Musa coccinea), roza banana (Musa velutina) i Fe'i banana. Termin se takođe može odnositi na članove roda Ensete, poput snežne banane (Ensete glaucum) i ekonomiski važne lažne banana (Ensete ventricosum). Oba roda se svrstavaju u familiju banana, Musaceae.

Etimologija[uredi - уреди]

Smatra se da je riječ "banana" zapadnoafričkog porijekla, moguće od riječi banaana iz jezika wolof, a koja je u gotovo sve svjetske jezike došla preko španskog ili portugalskog.[7]

Opis[uredi - уреди]

Photo of a banana corm growing from loamy soil
Koren banane sa prečnikom od oko 25 cm
Farma banana u Chinawal, Indija
Banana, sirova, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 371 kJ
Ugljeni hidrati 22.84 g
Šećeri 12.23 g
Vlakna 2.6 g
Masnoće 0.33 g
Bjelančevine 1.09 g
Vitamin A ekviv. 3 μg (0%)
Tiamin (Vit. B1) 0.031 mg (2%)
Riboflavin (Vit. B2) 0.073 mg (5%)
Niacin (Vit. B3) 0.665 mg (4%)
Vitamin B5 0.334 mg (7%)
Vitamin B6 0.367 mg (28%)
Folna kiselina (Vit. B9) 20 μg (5%)
Vitamin C 8.7 mg (15%)
Kalcijum 5 mg (1%)
Željezo 0.26 mg (2%)
Magnezijum 27 mg (7%)
Fosfor 22 mg (3%)
Kalijum 358 mg (8%)
Cink 0.15 mg (2%)
Jedna banana je 100–150 g.
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Banana je najveća zeljasta cvetajuća biljka.[8] Svi nadzemni delovi biljke banane rastu iz strukture koja se obično naziva "krtola".[9] Biljke su normalno visoke i dosta čvrste, i često se pogrešno smatraju drvećem, mada to što izgleda kao stablo je zapravo „lažna stabljika“ ili pseudostabljika. Banane raste na mnoštvu različitog zemljišta, dokle god je zemljište bar 60 cm duboko, ima dobru drenažu, i nije zbijeno.[10] Lišće bananine biljke se sastoji od drške (peteljke) i lista. Osnova peteljke se širi da formira korice; čvrsto upakovane korice formiraju pseudostablo, koje nosi celokupnu biljku. Ivice korica se dodiruju dok se formiraju,što ih čini cevastim. Sa rastom biljke u centru pseudostabljike, dolazi do razdvajanja ivica.[11] Kultivirane biljke banana variraju u pogledu visine u zavisnosti od vrste i uslova uzgoja. Većina biljki je oko 5 m visoka, sa opsegom od 'patuljastih Kavendiš' biljki sa oko 3 m do 'Gros Mičela' sa 7 m ili više.[12][13] Listovi su spiralno aranžirani i mogu da narastu do 2,7 dužine i 60 cm širine.[1] Oni bivaju lako pocepani vetrom, što proizvodi poznati paprasti izgled.[14]

Kad biljka banane odraste, krtola prestane da proizvidi novo lišće i počne da formira cvetne šiljke ili cvast. Razvijaju se strukovi koji rastu naviše unutar pseudostabljike, noseći nezrelu svast dok se konačno ne pojave na vrhu.[15] Svaka peudostabljika normalno proizvodi jedan cvast, takođe poznat kao „srce banane“. (Ponekad se formira nekoliko; jedna izuzetna biljka na Filipinima je proizvela pet.[16]) Nakon zrenja, pseudostabljika umire, ali se potomstvo normalno razvija iz osnove, tako da je celokupna biljka višegodišnja. U plantažnom sistemu kultivacije, samo jednom izdanku se dozvoljava da se razvije da bi se održao razmak.[17] Cvast sadrži mnoge priperke (koji se ponekad nekorektno nazivaju peteljkama) između redova cvetova. Ženski cvetovi (koji se mogu razviti u plodove) se pojavljuju u redovima nešto više na stabljici (bliže listovima) od redova muških cvetova. Semenik je inferioran, što znači da se male latice i drugi cveni delovi javljaju na vrhu semenika.[18]

Plodovi banane se razvijaju iz crca banane, u velikom visećem klasteru, sastavljenom od slojeva (zvanih „ruke“), sa do 20 plodova u redu. Viseći klaster je poznat kao grozd, koji se sastoji se od 3–20 slojeva, ili komercijalno kao snop banana, i može da teži 30–50 kg. Individualni plodovi (poznati kao banane ili „prsti“) u proseku imaju 125 g, od kojih je aproksimativno 75% voda i 25% suva materija.

Plod se ponekad opisuje kao „kožasta bobica“.[19] On sadrži zaštitni spoljašnji sloj (koru ili kožu) sa brojnim dugačkim, tankim vlaknima (floemskim snopovima), koji se prostiru duž celog ploda između kože i jestivog unutrašnjeg sadržaja. Unutrašnji deo je obično žute boje i može se uzdužno podeliti u tri sekcije koje odgovaraju unutrašnjim porcijama tri tučka, manuelno deformišući neotvoren plod.[20] U cultiviranim varijetetima, prisustvo semena je umanjeno do te mere da ga praktipno nema; njegovi ostaci su male crne pege u unutrašnjosti ploda.[21]

Banane su prirodno u maloj meri radioaktivne,[22][23] mada više od ostalih plodova, usled njihovog sadržaja kalijuma i malih količina izotopa kalijum-40 prisutnih u prirodnom kalijumu.[24] Ekvivalentna doze radijacije banana se ponekad koristi u nuklearnoj komunikaciji za poređenje nivoa radijacije i izlaganja.[25]

Morfologija[uredi - уреди]

Banane su visoke, uglavnom jednogodišnje zeljaste biljke, koje svojim izgledom podsećaju na drveće. Imaju široko i veoma dugačko lišće (1,5 m). Areal rasprostranjenja je u tropskim krajevima. Domestifikovana banana poreklom je iz jugoistočne Azije, čiji je plod ukusan i hranljiv. U Evropu se uvozi iz Srednje Amerike i Zapadnoindijskih ostrva (Antili).

Za pravilan razvoj banani je potrebna topla i vlažna klima, jer kvalitet ploda zavisi od velike količine vode i visoke temperature. Najbolji rezultati se ostvaruju pri srednjoj godišnjoj temperaturi od 20 °C i srednjoj količini padavina od 150–170 mm mesečno. Banane nemaju specijalne zahteve u pogledu tipa zemljišta. Energetska vrednost banane iznosi od 81 do 103 cal. Banana takođe sadrži brojne hranljive materije i vitamine.

U Crnoj Gori banane rastu na primorju, ali plod ne sazreva već ostaje zelen.

Taksonomija[uredi - уреди]

Drvo banane sa voćem i cvatom.

Rod Musa prvi je opisao Carl Linné 1753. godine.[26] Pretpostavlja se da je Linne naziv roda dao po imenu Antoniusa Muse, carskog fizičara rimskog cara Augusta ili je Linne adaptirao arapsku riječ za bananu, موز, mauz.[27] Rod Musa svrstan je u porodicu Musaceae. APG III sistem stavlja porodicu Musaceae u red Zingiberales, koji je dio klade monokotiledonih biljaka cvjetnica. Rod Musa sadrži oko 70 vrsta, koliko ih navodi Svjetski spisak odabranih biljnih porodica sa stanjem iz januara 2013.[26] Neke od tih vrsta daju jestive plodove, dok druge se uzgajaju kao ukrasne biljke.[28]

Klasifikacija kultiviranih banana je dugo vremena predstavljala izazov za taksonome. Linne je prvobitno stavio banane u dvije zasebne vrste u zavisnosti da li se one koriste u ishrani. Imenom Musa sapientum je označio banane koje se jedu kao slatko voće, a sa Musa paradisiaca označio je plantane. Kasnije, dodana su druga imena vrstama. Međutim, ovaj pristup se pokazao neadekvatnim da obuhvati ogroman broj varijeteta koji postoje u Jugoistočnoj Aziji, kao primarnom središtu rasprostranjenosti ovog roda. Mnogim ovim varijetetima data su imena za koja se kasnije ispostavilo da su sinonimi.[29]

U seriji studija objavljenih od 1947. i kasnije, Ernest Cheesman je dokazao da su Linneove vrste Musa sapientum i Musa paradisiaca zapravo varijeteti i potomci dvije divlje vrste koje proizvode pravo sjeme: Musa acuminata i Musa balbisiana, a obje vrste prvi je opisao Luigi Aloysius Colla.[30] On je predložio odbacivanje Linneovih prijedloga vrsta u korist nove klasifikacije banana u skladu sa tri morfološki različitih grupa varijeteta. Kao prvu vrstu predložio je one koji ispoljavaju botaničke osobine Musa balbisiana, kao drugu one koje odgovaraju botaničkim osobinama vrste Musa acuminata, te treće sa osobinama koje kombiniraju osobine prethodne dvije vrste.[29] Istraživači Norman Simmonds i Ken Shepherd predložili su 1955. nomenklaturni sistem koji bi bio zasnovan na genomu. Ovaj sistem eliminira gotovo sve poteškoće i nedoslijednosti ranijih klasifikacija banana zasnovanih na naučnim imenima kultiviranih varijeteta. I pored ovog, prvobitna imena se i dalje koriste od strane nekih naučnika i institucija, što često dovodi do zabuna.[30][31]

Trenutno prihvaćena naučna imena za većinu grupa kultiviranih banana su Musa acuminata Colla i Musa balbisiana Colla za vrste od kojih su potekle i Musa × paradisiaca L. za hibrid M. acuminata × M. balbisiana.[32]

Varijetet banane koji se uzgaja u indijskoj saveznoj državi Kerala, lokalno poznat i kao nendran

Taksonomski sinonimi vrste M. × paradisica uključuju sljedeće:

  • Veliki broj imena podvrsta i varijeteta od M. × paradisiaca, uključjući M. p. subsp. sapientum (L.) Kuntze
  • Musa × dacca Horan.
  • Musa × sapidisiaca K.C.Jacob, nom. superfl.
  • Musa × sapientum L., te veliki broj njegovih varijeteta, uključujući M. × sapientum var. paradisiaca (L.) Baker, nom. illeg.

Općenito, moderne klasifikacije sorti banana slijede Simmondsov i Shepherdov sistem. Odomaćene sorte su razvrstane u grupe na osnovu broja hromosoma koji imaju i vrste od kojih su nastali. Tako latundan banana je uvrštena u grupu AAB, što znači da je triploidna i izvedena iz vrsta M. acuminata (A) i M. balbisiana (B). Više o spisku sorti koje su klasificirane po ovom sistemu može se naći u članku spisak sorti banana.

U 2012. tim naučnika je objavio da su uspjeli dobiti nacrt sekvence genoma banane Musa acuminata.[33]

Sekcija Ingentimusa - sa Papua Nove Gvineje[uredi - уреди]

Vrsta Musa ingens

Sekcija Callimusa (uključujući Australimusa)[uredi - уреди]

Vrste M. alinsanaya, M. beccarii, M. boman, M. borneënsis, M. bukensis, M. campestris, M. coccinea, M. exotica, M. fitzalanii, M. flavida, M. gracilis, M. hirta, M. insularimontana, M. jackeyi, M. johnsii, M. lawitiensis, M. lolodensis, M. maclayi, M. monticola, M. muluensis, M. paracoccinea, M. peekelii, M. pigmaea, M. salaccensis, M. splendida, M. suratii, M. textilis, M. tuberculata, M. violascens,

Sekcija Musa (uključujući Rhodochlamys)[uredi - уреди]

Vrste M. acuminata, M. angcorensis, M. aurantiaca, M. balbisiana, M. banksii, M. basjoo, M. cheesmanii, M. flaviflora, M. griersonii, M. itinerans, M. laterita, M. mannii, M. nagensium, M. ochracea, M. ornata, M. rubra, M. sanguinea, M. schizocarpa, M. siamea, M. sikkimensis, M. thomsonii, M. velutina

Historija uzgajanja[uredi - уреди]

U antička vremena[uredi - уреди]

Proizvodnja banana i plantana po državama (2011)
država miliona
tona
postotak
svjetske
proizvodnje
 Indija 29,7 20%
 Uganda 11,1 8%
 Kina 10,7 7%
 Filipini 9,2 6%
 Ekvador 8,0 6%
 Brazil 7,3 5%
 Indonezija 6,1 4%
 Kolumbija 5,1 4%
 Kamerun 4,8 3%
 Tanzanija 3,9 3%
sve ostale države 49,6 34%
Ukupno svijet 145,4 100%
Prvobitna rasprostranjenost predaka današnjih jestivih banana. Vrsta Musa acuminata je prikazana zelenom a Musa balbisiana narandžastom bojom.[34]

Farmeri u Jugoistočnoj Aziji i Papui Novoj Gvineji su prvi odomaćili i uzgajali banane. Nedavni arheološki i paleontološki dokazi iz močvare Kuk u provinciji Zapadno gorje, Papua Nova Gvineja, sugeriraju da uzgajanje banana seže daleko u prošlost, najmanje do 5000 p.n.e. a moguće i do 8000 p.n.e.[4][35] Postoji i mogućnost da su se i druge vrste banana, nezavisno od ove, kasnije odomaćile širom Jugozapadne Azije. Stoga je ovo područje centar primarne rasprostranjenosti banana. Područja sekundarne rasprostranjenosti pronađena su u Africi, što daje naznake o dugoj historiji uzgoja banana u tom području.[36]

Stvarna i moguća rasprostranjenost banana tokom islamske vlasti (od 700 do 1500.)[37]

Otkrića fitolita u Kamerunu koji su datirani u 1. milenij p.n.e.[38] pokrenuli su, do danas ne zaključenu, raspravu o datumu početka uzgoja banana u Africi. Postoje određeni lingvistički dokazi da su banane u to vrijeme bile poznate na Madagaskaru.[39] Raniji dokazi su upućivali da uzgajanje banana u Africi nije počelo prije druge polovije 6. vijeka.[40] Međutim, postoje mogućnosti da su banane donesene barem na Madagaskar, ali ne i na istočnoafričku obalu tokom jedne faze malagaške kolonizacije ostrva iz Jugoistočne Azije oko 400. godine n.e.[41]

Banane su također bile prisutne i u pojedinim područjima širom Bliskog istoka, u godinama početka širenja islama. Širenje islama dovelo je do velikog širenja uzgoja banana. Postoje brojne reference u islamskoj literaturi počev od 9. vijeka gdje se spominju banane (kao što su poeme i hadisi). Početkom 10. vijeka, banane su spomenute u tekstovima sa područja današnje Palestine i Egipta. Odatle, one se šire u sjevernu Afriku i muslimansku Andaluziju. Tokom Srednjeg vijeka, banane koje su rasle oko Granade smatrale su se među najkvalitetnijim u arapskom svijetu.[37] Muslimanski osvajači donose bananu u Palestinu oko 650tih. Danas, potrošnja banana je značajno porasla u islamskim zemljama tokom mjeseca Ramazana.[42]

Zasigurno se zna da su banane rasle u kršćanskom kraljevstvu Kipar u kasnom srednjem vijeku. Italijanski putopisac Gabriele Capodilista pozitivno piše 1458. o proizvodnji banana na farmama episkopije, u blizini današnjeg grada Limassol, a navodi i opise samih plantaža.[43] Banane u Ameriku donijeli su portugalski moreplovci, koji su ovo voće prenijeli iz zapadne Afrike u 16. vijeku.[44]

Proizvodnja i transport ploda[uredi - уреди]

Proizvodnja banana ograničena je na veoma uzak geografski pojas koji poseduje adekvatne klimatske odlike za kultivaciju banana. Banana je ujedno i jedan od glavnih izvoznih proizvoda ovih država, u prvom redu Gvineje, Ekvadora, Kolumbije, Meksika i drugih država Latinske Amerike. Banane se gaje na većim zasadima - plantažama. Zemljište bi trebalo da ima veći kapacitet vode, a plantaže se često ograđuju radi zaštite od vetra i optimizacije prinosa, jer je stablo veoma krhko. Berba se vrši 80-100 dana nakon cvetanja, a banane se obavezno beru u nezrelom stanju čak i kada nisu namenjene izvozu jer eventualno pucanje kore i izlučivanje sokova predstavlja povoljnu sredinu za razvoj mikroorganizama. Zeleni plodovi su teški i neizraženog ukusa, ali su čvrsti što ih čini izuzetno pogodnim za transport.

Nakon berbe banane se pakuju i spremaju za transport. Transport se najčešće vrši brodovima i optimalno traje između 4 i 10 dana, dok sve preko 14 dana ozbiljno ugrožava kvalitet plasiranog proizvoda. Optimalna temperatura transporta je između 11 i 15 stepeni, jer je u ovom temperaturnom intervalu najmanja enzimska aktivnost koja utiče na zrenje ploda. Iako je u velikoj meri suspendovana, respiratorna aktivnost ploda zadržava izvestan bazičan nivo te je potrebna i cirkulacija vazduha, u manjoj meri.

Dozrevanje ploda[uredi - уреди]

Po prijemu na konačno odredište pristupa se dozrevanju banana. U plodu se odvija niz hemijskih promena od kojih je najvažnija prelazak skroba u saharozu i glukozu (u manjoj meri i fruktozu), a najočiglednija prelazak pigmenta hlorofila u karotin. Nezrela banana tako sadrži između 17% i 19% skroba i tek oko 2% - 5% spomenutih šećera, da bi se sadržaj skroba u zreloj banani smanjio na oko 1% - 4% na uštrb povećanja sadržaja šećera i do 17% - 18%. Sadržaj kiselina i tanina se ne menja značajnije. Optimalna temperatura za dozrevanje je između 16 i 20 stepeni, pri vlažnosti od oko 80% za neke sorte i 95% uz stalnu recirkulaciju vazduha. Ovo je neophodno jer respiratorni procesi dobijaju na intenzitetu i radi optimizacije oslobađanja nusprodukata procesa dozrevanja iz ploda. Uobičajeno traje imeđu 4 i 10 dana i odvija se u posebnim namenskim komorama.

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 "Banana from 'Fruits of Warm Climates' by Julia Morton". Hort.purdue.edu. Arhivirano iz originala 2009-04-15. http://web.archive.org/web/20090415160027/http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html. pristupljeno 2009-04-16. 
  2. 2.0 2.1 Armstrong, Wayne P.. "Identification Of Major Fruit Types". Wayne's Word: An On-Line Textbook of Natural History. http://waynesword.palomar.edu/fruitid1.htm. pristupljeno 2013-08-17. 
  3. 3.0 3.1 "Merriam-Webster Online Dictionary". http://www.merriam-webster.com/dictionary/banana?show=0&t=1357340585. pristupljeno 2013-01-04. 
  4. 4.0 4.1 "Tracing antiquity of banana cultivation in Papua New Guinea". The Australia & Pacific Science Foundation. Arhivirano iz originala 2007-08-29. http://web.archive.org/web/20070829105533/http://www.apscience.org.au/projects/PBF_02_3/pbf_02_3.htm. pristupljeno 2007-09-18. 
  5. Nelson, Ploetz & Kepler 2006.
  6. "FAOSTAT: ProdSTAT: Crops". Food and Agriculture Organization. 2005. http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567. pristupljeno 2006-12-09. 
  7. "Banana". Online Etymology Dictionary. http://www.etymonline.com/index.php?term=banana. pristupljeno 2010-08-05. 
  8. Picq, Claudine & INIBAP, ur. (2000). Bananas (English izd.). Montpellier: International Network for the Improvement of Banana and Plantains/International Plant Genetic Resources Institute. ISBN 978-2-910810-37-5. http://www.musalit.org/pdf/info09.1_en.pdf. pristupljeno 2013-01-31. 
  9. Stover & Simmonds 1987, pp. 5–9.
  10. Stover & Simmonds 1987, p. 212.
  11. Stover & Simmonds 1987, pp. 13–17.
  12. Nelson, Ploetz & Kepler 2006, p. 26.
  13. Ploetz et al. 2007, p. 12.
  14. "Banana Plant Growing Info". Greenearth. http://www.bananaplants.net/banananinfo.html. pristupljeno 2008-12-20. 
  15. Stover & Simmonds 1987, pp. 9–13.
  16. Angolo, A.. "Banana plant with five hearts is instant hit in Negros Occ", ABS-CBN Broadcasting Corporation, May 15, 2008, pristupljeno 2008-05-17.
  17. Stover & Simmonds 1987, pp. 244–247.
  18. Office of the Gene Technology Regulator 2008.
  19. Smith, James P. (1977). Vascular Plant Families. Eureka, Calif.: Mad River Press. ISBN 978-0-916422-07-3. 
  20. Warkentin, Jon (2004). "How to make a Banana Split" (Microsoft Word). University of Manitoba. http://umanitoba.ca/outreach/crystal/Grade%209/Cluster%201/S1-1-07%20-%20How%20to%20make%20a%20Banana%20Split%20-%20Demonstration%20and%20Investigation.doc. pristupljeno 2014-07-21. 
  21. Simmonds, N.W. (1962). "Where our bananas come from". New Scientist (Reed Business Information) 16 (307): 36–39. ISSN 0262-4079. Retrieved 2011-06-11. 
  22. Brodsky, Allen B (1978). CRC Handbook on Radiation Measurement and Protection. 1. West Palm Beach, FL: CRC Press. p. 620 Table A.3.7.12. ISBN 978-0-8493-3756-7. 
  23. "Bananas Are Radioactive". About.com. http://chemistry.about.com/b/2011/07/10/bananas-are-radioactive.htm. pristupljeno 2014-09-05. 
  24. Cass, Stephen & Wu, Corinna (June 4, 2007). "Everything Emits Radiation—Even You: The millirems pour in from bananas, bomb tests, the air, bedmates...". Discover: Science, Technology, and the Future. http://discovermagazine.com/2007/jun/life-is-rad. pristupljeno 2011-09-05. 
  25. "banana dose « Physical Insights". Enochthered.wordpress.com. July 25, 2007. http://enochthered.wordpress.com/category/banana-dose/. pristupljeno 2011-10-02. 
  26. 26.0 26.1 Search for "Musa", "World Checklist of Selected Plant Families". Royal Botanic Gardens, Kew. http://apps.kew.org/wcsp/. pristupljeno 2013-01-06. 
  27. Hyam, R. & Pankhurst, R.J. (1995). Plants and their names : a concise dictionary. Oxford: Oxford University Press. str. 329. ISBN 978-0-19-866189-4. 
  28. Bailey, Liberty Hyde (1916). The Standard Cyclopedia of Horticulture. Macmillan. str. 2076–2079. http://books.google.com/books?id=uZMDAAAAMAAJ&pg=PA2076. 
  29. 29.0 29.1 Valmayor et al. 2000.
  30. 30.0 30.1 Constantine, D.R.. "Musa paradisiaca". Arhivirano iz originala 2008-09-05. http://web.archive.org/web/20080905010528/http://www.users.globalnet.co.uk/~drc/mparadisiaca.htm. pristupljeno 2014-09-05. 
  31. Porcher, Michel H. (July 19, 2002). "Sorting Musa names". The University of Melbourne. http://www.plantnames.unimelb.edu.au/Sorting/Musa.html. pristupljeno 2011-01-11. 
  32. "World Checklist of Selected Plant Families". Royal Botanic Gardens, Kew. http://apps.kew.org/wcsp/namedetail.do?name_id=254888. pristupljeno 2013-01-06. 
  33. d’Hont, A. L.; Denoeud, F.; Aury, J. M.; Baurens, F. C.; Carreel, F. O.; Garsmeur, O.; Noel, B.; Bocs, S. P.; Droc, G. T.; Rouard, M.; Da Silva, C.; Jabbari, K.; Cardi, C. L.; Poulain, J.; Souquet, M. N.; Labadie, K.; Jourda, C.; Lengellé, J.; Rodier-Goud, M.; Alberti, A.; Bernard, M.; Correa, M.; Ayyampalayam, S.; McKain, M. R.; Leebens-Mack, J.; Burgess, D.; Freeling, M.; Mbéguié-a-Mbéguié, D.; Chabannes, M. & Wicker, T. (2012). "The banana (Musa acuminata) genome and the evolution of monocotyledonous plants". Nature 488 (7410): 213–217. doi:10.1038/nature11241. PMID 22801500. 
  34. de Langhe, Edmond & de Maret, Pierre (2004). "Tracking the banana: its significance in early agriculture". u: Hather, Jon G.. The Prehistory of Food: Appetites for Change. Routledge. str. 372. ISBN 978-0-203-20338-5. http://books.google.com/books?id=DMgKW9HleFoC&lpg=PP1&pg=PA372. 
  35. Denham, T.P.; Haberle, S.G.; Lentfer, C.; Fullagar, R.; Field, J.; Therin, M.; Porch, N. & Winsborough, B. (2003). "Origins of Agriculture at Kuk Swamp in the Highlands of New Guinea". Science (5630): 189–193. doi:10.2307/3834782. 
  36. Ploetz et al. 2007, p. 7.
  37. 37.0 37.1 Watson, Andrew (1983). Agricultural innovation in the early Islamic world. New York: Cambridge University Press. str. 54. ISBN 978-0-521-24711-5. 
  38. Mbida, V.M.; Van Neer, W.; Doutrelepont, H. & Vrydaghs, L. (2000). "Evidence for banana cultivation and animal husbandry during the first millennium BCE in the forest of southern Cameroon" (PDF). Journal of Archeological Science 27 (2): 151. doi:10.1006/jasc.1999.0447. 
  39. Zeller, Friedrich J. (2005). "Herkunft, Diversität und Züchtung der Banane und kultivierter Zitrusarten (Origin, diversity and breeding of banana and cultivated citrus)" (PDF). Journal of Agriculture and Rural Development in the Tropics and Subtropics, Supplement 81 (in German). Retrieved 2014-09-05. 
  40. Lejju, B. Julius; Robertshaw, Peter & Taylor, David (2005). "Africa's earliest bananas?" (PDF). Journal of Archeological Science. Archived from the original (PDF) on 2007-12-02. 
  41. Randrianja, Solofo & Ellis, Stephen (2009). Madagascar: A Short History. University of Chicago Press. ISBN 978-1-85065-947-1. 
  42. Haroon, Jasim Uddin (September 10, 2008). "Banana consumption on rise during Ramadan". The Financial Express. http://www.thefinancialexpress-bd.com/old/2008/09/10/45131.html. pristupljeno 2014-09-05. 
  43. Jennings, Ronald (1992). Christians and Muslims in Ottoman Cyprus and the Mediterranean World, 1571–1640. New York: NYU Press. str. 189. ISBN 978-0-8147-4181-8. 
  44. Gibson, Arthur C.. "Bananas and plantains". UCLA. http://www.botgard.ucla.edu/html/botanytextbooks/economicbotany/Musa/index.html. pristupljeno 2014-09-05. 

Literatura[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Banana
Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorni tekst na temu: 1911 Encyclopædia Britannica/Banana
Wiktionary-logo-en.png Potražite izraz banana u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.
Wikibooks-logo.svg Wikiknjige imaju materijala na temu: no
Wikiquote-logo.svg Na stranicama WikiCitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: no