Edgar Allan Poe

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Edgar Allan Poe
Biografske informacije
Rođenje 19. januar 1809. (1809-01-19)
Sjedinjene Američke Države Boston, MA, SAD
Smrt 7. oktobar 1849. (dob: 40)
Sjedinjene Američke Države Baltimore, MD, SAD
Supružnik Virginia Eliza Clemm Poe
(1836-1847; njena smrt)
Obrazovanje
Zanimanje književnik
Opus
Književni pravac romantizam
Književne vrste proza, poezija
Jezik engleski
Znamenita djela
Potpis
Poe signature.png

Edgar Allan Poe (engl. Edgar Allan Poe; Boston, 19.januar 1809 - Baltimore, 7.oktobar 1849) je bio američki pisac, urednik, i književni kritičar. Pored svoje poezije i kratkih priča, Po je osobito bio poznat zbog priča misterije i jeze . Smatran kao glavna ličosti romantizma u Americi, bio je njihov najraniji praktičar kratke priče. Osim što je smatran i za osnivača detektivskog žanra, priznat je i kao važan za još mladu znanstvenu fantastiku koja je tada počela da se probija u književnosti. Bio je prvi poznati američki pisac koji je pokušao živjeti od struke, zbog čega je imao financijski težak život i karijeru.

Rođen u Boston u, bio je drugo dijete dvoje glumaca. Otac je napustio obitelj 1810. godine, a njegova majka je preminula naredne godine. Kao siroče, odveden je u Virginiju u grad Richmond gdje je primljen od strane Johna i Frances Alan. Iako nikad službeno usvojen, proveo je veliki dio djetinjstva kao dio te obitelji. Uskoro je počela da se pojavljuje napetost između Johna i Edgara zbog dugova, najviše nastalih kockanjem, i cijene školovanja. Po jedan semestar pohađao Sveučilište u Virginiji prije nego što se ispisao zbog nemogućnosti plaćanja. Svađao se s Dž. Alanom oko novčanih sredstava za svoje obrazovanje prije nego što se pod lažnim imenom regrutirao u vojsku 1827. godine. Tada mu je i počela, mada na početku skromna izdavačka karijera anonimnom zbirkom pjesama, "Tamerlan i druge pjesme" (engl. Tamerlane and Other Poems ), koja je bila pripisana "Bostoncu". Smrću Fransis Alan 1829. godine, Po i Alan su se opet privremeno zbližili. Kasnije kao neuspješni časnički pitomac (kadet) na West Pointu, Po se čvrsto odlučuje da bude pjesnik i pisac i rastavlja se s Johnom Alanom.

Po se tad okrenuo ka prozi, i narednih nekoliko godina radio na književnim časopisima po kojima je njegov stil književne kritike postao poznat. Posao ga je natjerao da se često seli iz grada u grad, kao što su Baltimore, Philadelphia i Njujork. U Baltimoreu se 1835. godine oženio Virdžinijom Klem, svojom trinaestogodišnjom rođakom. U siječnju 1845. godine je objavio svoju pjesmu " Gavran" (engl. The Raven ), koja je odmah postala uspješna. Dvije godine poslije objavljivanja, žena mu umire od tuberkuloze. Četiri godine je planirao napraviti vlastiti časopis The Penn (Kasnije nazvan The Stylus ), ali je umro prije nego što je bio realiziran. Po je umro kad je imao četrdeset godina, u Baltimoreu, 7. listopada 1849. godine. Uzrok smrti je nepoznat ali često pripisan alkoholu, koleri, drogama, srčanoj bolesti, besnilu, samoubojstvu, tuberkulozi, i drugim uzrocima.

Po i njegova djela su dosta utjecala na književnost u SAD i svijetu, kao i na kosmologiju i kriptografiju. Pojavljuju se iu popularnoj književnosti, glazbi, filmovima, i televiziji. Njegove mnogobrojne kuće su danas muzeji. Mystery Writers of America svake godine istaknutim radovima u žanru misterije dodjeljuju nagradu poznatu kao Nagrada Edgar.

Djetinstvo i školovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Ova ploča u Boston označava približnu lokaciju gdje je rođen Edgar Poe.

Rođen je kao Edgar Alan, 19. siječnja 1809. godine, kao drugo dijete glumice engleskog porijekla Elizabete Arnold Hopkins i glumca Davida Poa ml. Imao je starijeg brata Williama Henryja Leonarda Poa i mlađu sestru Rosalie Po. David Po (Stariji) je iz okruga Kavan u Irskoj 1750. godine emigrirao u Ameriku. Moguće je da je Edgar nazvan po liku iz Shakespeareove drame Kralj Lear , predstave koju je par izvodio 1809. godine. Otac ih je napustio 1810. godine, a majka umrla godinu dana kasnije od tuberkuloze. Po je tada odveden u virdžinijski grad Richmond i primljen u kuću Johna Alana, uspješnog škotskog trgovca duhana, raznih tkanina, pšenice, nadgrobnih spomenika i robova. Iako zbog svojih skrbnika nazvan Edgar Alan, Po nikad nije službeno usvojen.

Velečasni John Bučenan ga je 1812. godine u američkoj episkopalnoj crkvi krstio u Edgara Allana Poea. Obitelj je 1815. godine zajedno za Poom, Alanov ženom Fransis Valentajn Alan i njenom sestrom En Moore (Nancy) Valentajn otplovila u Britaniju. Edgar je 1815. godine kratko pohađao školu u gradu Irvine (grad u Škotskoj gdje je rođen John Alan) prije nego što se pridružio obitelji u Londonu 1816. godine. Tamo je išao u internat u Chelseaju do ljeta 1817. godine. Naknadno je upisan u Manor House School Prečasnog Johna Bransbija koja se nalazila svega nekoliko kilometara od sjevernog Londona.

Obitelj se 1820. godine vratila u Richmond. Po je 1824. godine kao načelnik služio u ričmondskoj omladinskoj brigadi kada je grad slavio posjetu markiza de Lafayette a. U ožujku 1825. godine, William Galt, poslovni mecen i jedan od najbogatijih ljudi u Richmondu i ujak Johna Alana, je preminuo i ostavio Alanu mnogo hektara nekretnine. Nasljedstvo je vrijedilo 750,000 dolara. Alan je na ljeto 1825. godine proslavio svoje novo bogatstvo kupivši dvospratnu kuću zvanu Moldavija.

Po se navodno zaručio Sarom Elmira Rojster prije nego što se u veljači 1826. godine upisao u virdžinijski sveučilište gdje je učio antičke i moderne jezike. Mladi sveučilište, star svega jednu godinu, je bio napravljen po idele Thomasa Jeffersona. Tomasova ustanova je imala stroga pravila, protiv kockanja, konja, pištolja, duhana i alkohola. Međutim, ta pravila su često bila ignorirana. Jefferson je unio sustav studendske samovlade, koji je dozvoljavao učenicima da biraju svoje predmete, da se dogovaraju oko življenja unutar škole, i prijavljuju sve prijestupe fakultetu. Taj jedinstven sustav je tada još uvijek bio u kaosu i mnogi su se ispisivali. Dok je bio tamo, Po je izgubio kontakt s Rojster i otuđio od skrbnika zbog kockarskih dugova. Tvrdio je da mu John nije dao dovoljno novca za satove, skripte, i nabavu i sređivanje studentskog doma. Alan mu je dodatno poslao novca i odjeće, ali su se Poove dugovi povećali. Ispisao se poslije godinu dana i pošto se nije osjećao dobrodošlim u Richmondu, pogotovo kad je čuo da se njegova ljubljena Rojster udala za Aleksandra Šeltona, otputovao je u travnju 1827. godine u Boston, održavajući se plaćama dobivenih radeći kao službenik i žurnalista. Tada je počeo koristiti pseudonim Henri Li Renet.

Vojska[uredi - уреди | uredi izvor]

Pošto mu je bio potreban novac Po je, 27. svibnja, 1827. godine, upisao Armiju Sjedinjenih Država. Zapisan u vojsci kao Edgar A. Peri, potpisao se da ima 22 godine iako je tada imao samo 18. Kao redov služio je u Massachusetts u na Fort Independence za mjesečnu plaću od pet dolara. Te iste godine, objavio je svoju prvu knjigu, "Tamerlan i druge pjesme" (engl. Tamerlane and Other Poems) ; zbirku od četrdeset stranica koja je bila pripisana "Bostoncu". Knjiga je bila tiskana u samo pedeset primjeraka i nije primila naročitu pažnju u javnosti. Edgar je ubrzo unaprijeđen u starijeg vodnika pješadijskog artiljerijskog puka, što mu je udvostručilo prihod. Nakon dvogodišnje službe, pod činom zastavnika za artiljeriju (najviši rang dočasnika), Po je zaželio da izađe iz vojske. Oktrio je nadležnom, načelniku HAVARD, svoje okolnosti i pravo ime. Bilo mu je dozvoljeno da se ispiše samo ako se pomiri i napiše pismo Johnu Alanu. Mjesecima je Alan ignorirao molbe, čak ga ne obavještavajući da je Fransis bila bolesna. Poeova pomajka je preminula 28. veljače. Sahranjena je 2. ožujka. Sljedećeg dana Po posjećuje Johna koji je, vjerojatno pod dojmom smrti svoje žene, dozvolio da mu se sin ispiše da bi mogao zakazati sastanak s Vojnom Akademijom Sjedinjenih Država u West Pointu, u kojoj je Po trebalo nastavi svoju službu.

Po je otpušten 15. travnja 1829. godine kada mu je potvrđen ulaz u West Point. Prije odlaska u vojsku se vratio u Baltimore da bi živio s tetkom Marijom Klem, njenom kćerkom Virdžinijom E. Klem, svojim bratom Henryjem, i babom Elizabetom K. Po. U međuvremenu, Po je objavio svoju drugu knjigu, "Al Araf, Tamerlan, i manje pjesme " (engl. Al Aaraaf, Tamerlane, and Minor Poems )

Upisao je West Point 1. srpnja, 1830. godine. John Alan se listopada iste godine oženio Luizom Paterson. Pošto je Alan imao vanbračnu djecu koju Po nije odobravao, često su se svađali i ubrzo rastali. Po je ubrzo nakon toga namjerno doveo do toga da bude izbačen iz West Pointa, tako što je zapostavljao dužnosti i izbjegavao naređenja da prisustvuje vojničkim vježbama, satovima i crkvi.

Preselio se u New York u veljači 1831. godine gdje je objavio treći tom pjesama nazvan "Poeme" (engl. Poems ). Knjigu je financirao uz pomoć svojih poznanika iz West Pointa koji su većinom donirali 75 centi kao doprinos zbirci, skupivši tako 170 dolara. Očekivali satirične stihove slične onima koje je Po pisao o nadležnima dok je služio vojsku. Štampana od strane Elama Blissom iz New Yorka, zbirka je označena kao "Drugo izdanje" iu sebi imala stranicu na kojoj je pisalo: "Ovaj tom je s poštovanjem posvećen korpusu kadeta Sjedinjenih Država". U sadržaju knjige su se opet našle pjesme "Tamerlan" i "Al Araf", kao i šest prije neobjavljenih, prvih verzija pjesama, uključujući: "Helen" (engl. To Helen ), "Izrafel" (engl . Israfel ), "Grad u moru" (engl. the City in the Sea ). Vratio se u Baltimore kod svoje tetke, brata i rođake, ožujka 1831. godine. Njegov brat Henry je zbog bolesti, dijelom uzrokovanoj alkoholizmom, preminuo 1. kolovoza 1831. godine.

Izdavačka karijera[uredi - уреди | uredi izvor]

U 1835 godini, Poe, je onda imao 26 godina, oženio je svoju 13-godišnju rođaku Virginia Clemm.Bili su u braku već 11 godina sve do svoje prerane smrti što je inspirisana nekim od svo pisanja.

Poslije bratovljeve smrti, Po je ozbiljnije pokušao započne karijeru. Međutim, izabrao je vrlo nezgodno vrijeme. Bio je prvi poznati Amerikanac koji je pokušao živjeti od pisanja, što mu je bilo otežano zbog oskudice zakona međunarodnih ugovora o autorskim pravima. Izdavači su radije proizvodili neovlaštene kopije britanskih radova nego plaćali za nova američka. Industrija je djelomično bila shrvana tkzv. "Panike" iz 1837. godine. Iako mu je posao u američkim časopisima počeo cvjetati, djelomično zbog utjecaja nove tehnologije, mnogi nisu trajali više od nekoliko izdanja i izdavači su odbijali platiti piscima ili su ih plaćali mnogo kasnije nego dogovoreno. Po je mnogo puta u svojoj karijeri morao moli za pare i drugu pomoć.

Poslije poezije, Po se okreće ka prozi. Objavio je nekoliko priča s izdavačkom kućom u Philadelphiji i započeo pisati svoju jedinu dramu, "Politije" (engl. Politian). Baltimore Saturday Visiter je listopada 1833. godine nagradio Poa za njegovo djelo "Rukopis pronađen u boci" (engl. MS. Found in a Bottle). Priča je skrenula pozornost John P. Kennedyja, koji je pomogao Edgaru tako što ga je upoznao s Thomasom V. Whiteom, urednikom lista Southern Literary Messenger u Richmondu. Tamo je kolovoza 1835. godine radio kao pomoćni urednik, ali je u roku od nekoliko tjedana otpušten zato što je pijan došao na posao. Vraćajući se u Baltimore, Po se u tajnosti 22. rujna 1835. godine oženio Virginiju, svojom rođakom. On je imao 26 godina, a ona, na vjenčanom listu potpisana kao da ima 21, je imala 13 godina. Zbog obećanja da neće biti više incidenata, Vajt ga opet zapošljava i Po sa Vurdžinijom i njenom majkom vraća u Richmond. Radio je za časopis sve do siječnja 1837. godine. Tvrdio je da se za vrijeme njegovog radnog staža broj prodanih primjeraka povećao sa 700 na 3,500. U časopisu je objavio nekoliko pjesama, recenzija knjiga, kritika i priča. On i Virginia su se u Richmondu javno vjenčali 16. svibnja 1836. godine.

Delo "Avanture Artura Gordona Pima" (engl. The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket ) je 1838. godine objavljeno i uvelike primljeno od strane javnosti. Na ljeto 1839. godine počeo je raditi kao pomoćni urednik u časopisu Burton 's Gentleman' s Magazine . Tu je objavio mnoge članke, priče i mišljenja, što mu je poboljšalo već ustaljenu reputaciju kritičara. Iste godine je objavio "Priče iz Groteske i Arabeske" (engl. Tales of the Grotesque and Arabesque), koje su bile podijeljene u dva sveska, i od kojih je dobio malo novca i podijeljene kritike. Po je ovaj časopis napustio nakon godinu dana, da bi u kratkom razdoblju poslije počeo raditi za Graham 's Magazine.' '

Juna 1840. godine, objavljuje prospekt koji je najavio njegove namjere da započne vlastiti časopis, The Stylus . Originalni naslov je trebao biti The Penn , jer je ideja bila da se novine objave u Philadelphiji. Šestog lipnja 1840. godine je kupio mjesto za svoju reklamu u časopisu Saturday Evening Post , koja je glasila: "Prospekt za The Penn časopis, mjesečni književni žurnal, koji će uređivati ​​u Philadelphiji Edgar A. Po ". Po je umro prije nego što je časopis zaživio. Pokušao je dobiti mjesto u administraciji Johna Tylera tako što je tvrdio da je član Vigovske stranke. Nadao se da će mu Robert, sin predsjednika Tylera i poznanik Frederika Thomasa (Poov prijatelj), pomoći u dobivanju posla na filadelfijskoj carini. Sredinom rujna 1842. godine kada je trebalo da se dogovori s Thomasom oko sastanka, Po se nije pojavio. Kao izgovor je uzeo da je bio bolestan, mada je Frederik vjerovao da je Po u stvari bio pijan. Iako mu je bio obećan sastanak, sva radna mjesta su se popunila.

Virginia je jedne večeri dok je pjevala i svirala klavir, u siječnju 1842. godine, počela ispoljava simptome svoje tuberkuloze. Po je taj prizor opisao kao da joj je krvni sud pukao u grlu. Samo se djelomično oporavila, a on je zbog njene bolesti počeo još više piti. Napustio je svoju poziciju u Graham 's' 'i pokušao nađe novo radno mjesto. U New Yorku je neko vrijeme radio za Evening Mirror , prije nego što je postao urednik, a kasnije i vlasnik časopisa Broadway Journal . Po se tada otuđio od ostalih pisaca kada je javno optužio Henryja Wadsworth Longfeloua za plagijat, optužbu na koju Longfelou nikad nije dao priznanje. Kratka pjesma " Gavran" (engl. The Raven ) je siječnja 1845. godine oštampana u stranicama Mirror časopisa i brzo postala senzacija. Iako ga je proslavila, Po je za pjesmu bio plaćen samo 9 dolara. Objavljena je i u žurnalu The American Review: A Whig Journal pod pseudonimom "Kvarlz"

Kada je Broadway Journal propao 1846. godine, Po se preselio u Bronx, oblast u New Yorku. U ulici gdje se nalazila njegova kuća, danas poznata kao "Po koliba", Edgar se sprijateljio sa jezuitima koji su išli u obližnju školu. Tamo je i umrla Virdžinija, 30. siječnja 1847 godine. Mnogi biografičari i kritičari vjeruju da Poov čest motiv "smrti prelijepe žene" proizlazi od žalosti zbog svih žena koje je izgubio tijekom svog života.

Nestabilan poslije smrti svoje žene, Po prosi Saru Helen Whitman koja je živjela u gradu Providence u Roud Ajland u. Njihova zaruke nije dugo potrajala zbog Edgarovog stalnog alkoholisanja i nestalnog ponašanja. Ima i dokaza da je Whitman majka intervenirala njihov odnos. Po se poslije toga vratio u Richmond i nastavio vezu sa Sarom E. Rojster.

Smrt[uredi - уреди | uredi izvor]

Poe je poslednjih par godina svog života proveo u ovoj maloj kolibi u Fordham, što je sada Bronx.

Po je nađen zbunjen na ulicama Baltimorea 3. listopada 1849. godine. Joseph V, čovjek koji ga je našao, pozvao je pomoć i Po je odveden u Washington College Hospital , gdje je i umro u pet ujutro, 7. listopada 1849 godine. Nije bio pri sebi dovoljno dugo da bi objasnio kako je završio u tuđoj odjeći iu takvom stanju. Mnogi tvrde da je na noć pred smrt stalno ponavljao ime "Renolds". Prema nekim izvorima, njegove posljednje riječi su bile: "Gospodine, pomozi mojoj jadnoj duši". Sva evidencija, uključujući i osmrtnicu, je izgubljena. Mnoge novine u to vrijeme su pisale kako je Po umro zbog alkoholizma. Međutim, pravi uzrok smrti je i dan danas nepoznat. Drugi mogući uzroci: delirium tremens, srčana bolest, epilepsija, sifilis, meningitis, kolera i bjesnoća. Jedna teorija iz 1872.godine ukazuje na mogućnost da je Po ubijen zbog političkih razloga. Naime, u to vrijeme su neki građani bili prisiljeni glasuju za određenog kanditata, poslije čega su često bili ubijeni.

Griswold "Memoari"[uredi - уреди | uredi izvor]

Na dan Poove sahrane, u New York Tribune, na vidjelo izlazi obimna osmrtnica potpisana s "Ludvig". Njen uvod je glasio: "Edgar Allan Poe je mrtav. Prekjučer je umro u Baltimoreu. Ova obavijest će iznenaditi mnoge, malo njih će ožalostiti ". Ubrzo je "Ludvigov" identitet otkriven kao Rufus Vilmot Griswold (engl. Rufus Wilmot Griswold ). Ovaj kritičar, urednik i antologičar je imao loše odnose s Poom od 1842. godine. Grizbold je zbog toga pokušao mu posthumno ukalja ugled.

Rufus Griswold je u zbirci pjesama 1850. godine napisao biografski članak o Pou nazvan Memoir of the Author . U njemu je Poa prikazao kao pijanog narkomana, lišenog razuma. Kao dokaz je dao u prilog piščeva pisma. Međutim, mnoge informacije u članku su ili bile potpune laži ili izopačene polu istine. Primjerice, sad se zna da Edgar nije bio ovisnik o drogi. Iako su Poove poznanici bili protiv knjige, ona je postala popularna. To je bio slučaj većinom zbog toga što je to bila jedina cjelovita biografija i zbog toga što se ljudima svidjelo da čitaju djela napisana od strane "zlog" čovjeka. Ubrzo je otkriveno da su pisma koja je Griswold dao kao dokaze bila falsifikati. <Ref> [http: //www.hrc.utexas.edu/educator/modules/poe/arguing/ "Arguing with Poe"]. http: //www.hrc.utexas.edu/educator/modules/poe/arguing/. pristupljeno 2016/7/4.  </ ref>

Odabrana djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Poov opus obiluje romanima, kratkim pričama i pjesmama. Smatra se ogromnim doprinosom svjetskoj književnosti, pogotovo u žanru horora i kriminalistike.

Pripovetke[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Mecengerštajn"
  • "Rukopis pronađen u boci"
  • "Ugovoreni sastanak"
  • "Morela"
  • "Neki postupci u životu jednog pisca u modi"
  • "Kralj kuga"
  • "Senka"
  • "Šutnja"
  • "Ligeja"
  • "Pad kuće Ušer"
  • "William Wilson"
  • "Čovjek gomile"
  • "Ubojstva u ulici Morg"
  • "U Malstremskom vrtlogu"
  • "Razgovor MONOS i Une"
  • "Elenora"
  • "Ovalni portret"
  • "Maska crvene smrti"
  • "Bunar i klatno"
  • "Izdajničko srce"
  • "Zlatni jelenak"
  • "Crna mačka"
  • "Ukradeno pismo"
  • "Moć riječi"
  • "Nekoliko riječi s mumijom"
  • "Đavo perverznosti"
  • "Činjenice o slučaju g Valdemara "
  • "Sfinga"
  • "Skočižaba ili osam orangutana u lancima"
  • "Iks-iranje teksta"

Poezija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Tamerlan"
  • "Al Araf"
  • "Sonet nauci"
  • "Za -"
  • "Sam"
  • "Heleni"
  • "Izrafel"
  • "Grad u moru"
  • "Usnula"
  • "Dolina nespokojstva"
  • "Snovidija"
  • "Pean"
  • "Lenora"
  • "Koloseum"
  • " Gavran"
  • "Eulalija"
  • "Julaluma"
  • "Eldorado"
  • "Za Ani"
  • "Mojoj majci"
  • "Anabel Li"
  • "Zvona"
  • "U snu san"

Ostala dijela[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]