Friedrich Ludwig Jahn

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Friedrich Ludwig Jahn
Zapadna filozofija
Rođenje 11. augusta 1778., Lanz
Smrt 15. oktobra 1852., Freyburg an der Unstrut
Filozofija
Glavni interesi gimnastika
Znamenite ideje
utemeljitelj njemačkog sustava gimnasticiranja

Friedrich Ludwig Jahn (Lanz, kraj Perelberga, 11. augustza 1778.Freyburg an der Unstrut, 15. oktobra 1852.), njemački pedagog i filozof.

Utemeljitelj je njemačkog sistema gimnasticiranja i gimnastičkih klubova, zbog čega je dobio nadimak “Turnvater”.[1] Nakon studija teologije, povijesti i filologije, učitelj je u srednjim školama u Jeni, Göttingenu i Berlinu (1809.), gdje počinje program tjelesnih aktivnosti za učenike. Izumio je vježbe na prečkama, razboju, konju i gredi koje su postale standardne u gimnastici, a 1811. osniva prvi gimnastički klub. Zbog rodoljubnih ideja i utjecaja na mladež osuđen je 1819. na dvije godine zatvora. U progonstvu je do 1825. u Kolbergu, a zatim živi povučeno. Izabran je 1848. u nacionalnoj skupštinu.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bereicherung des hochdeutschen Sprachschatzes (Leipzig, 1806),
  • Deutsches Volksthum (Lübeck, 1810),
  • Runenblätter (Frankfurt, 1814),
  • Die Deutsche Turnkunst (Berlin, 1816)
  • Neue Runenblätter (Naumburg, 1828),
  • Merke zum deutschen Volksthum (Hildburghausen, 1833), and
  • Selbstvertheidigung (Vindication) (Leipzig, 1863).

Potpuni spisak Jahnovih djela pojavio se u Hofu 1884.-1887. Vidi Schultheissevu biografiju (Berlin, 1894), i Jahn als Erzieher, Friedric (Munchen, 1895).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Goodbody, John (1982). The Illustrated History of Gymnastics. London: Stanley Paul & Co.. ISBN 0-09-143350-9.