Rabat (Maroko)

Izvor: Wikipedia
Rabat
الرباط
Avenija kralja Muhameda V
Avenija kralja Muhameda V
Koordinate: 34°02′N 6°50′W / 34.033, -6.833
Država  Maroko
Regija Rabat-Salé-Zemmour-Zaer
Vlast
 - Gradonačelnik Fathallah Oualalou
Površina
 - Ukupna 117 km²
Visina 11
Stanovništvo (2004.)
 - Urbano područje 621 480 [1]
 - Područje utjecaja 1 622 860 [1]
Vremenska zona UTC+0 (UTC+1)
Poštanski broj 10000
Službena stranica Mairie de Rabat
Karta
Rabat na karti Maroko
Rabat
Rabat
Rabat na karti Maroka

Rabat (arapski الرباط ar-Ribat) je glavni grad zapadnoafričke države Maroko od 621 480 stanovnika, [1] i drugi po veličini grad u Maroku nakon Casablance.

Metropolitanski Rabat, sastoji se od tri praktički spojena grada, Temare, Rabata i Saléa koji zajedno imaju 1 622 860 stanovnika. [1] Preko puta Rabata, s druge strane rijeke Bou Regreg, leži grad Salé, koji se administrativno vodi kao posebni grad, ali je zapravo spavaonica Rabata. Rabat je administrativni centar Regije Rabat-Salé-Zemmour-Zaer koja ima 2 500 000 [1]stanovnika (popis iz 2007.)

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Rabat leži na sjeveru zemlje, na uviru rijeke Bou Regreg u Atlantski ocean, [2] udaljen 92 km od Casablance (jugozapad) i 280 km od Tangera (sjeveroistok).

Historija[uredi - уреди]

Historija Rabata usko je povezana sa susjednim rivalskim gradom Salé, kojeg su zauzeli Rimljani i pretvorili ga u svoj grad Sala Colonia, kog su oko 250. naše ere napustili i prepustili lokalnim vladarima. [2]

Gradska vrata - Bab al-Rouah

Rabat je osnovao u 12. vijeku Abd al-Mumin, prvi almohadski kalif, kao ribat (utvrđenu tekiju) za četvrtinu svoje vojske, koja je trebala poći u džihad (sveti rat) protiv Španjolske. [2]On se kasnije odrekao namjere da osvoji Španjolsku, i usredotočio svoje snage na osvajanja po Sjevernoj Africi. Treći almohadski sultan, Jakub al-Mansur (oko 1160. - 1199.), preselio je tu svoju prijestolnicu i nazvao je Ribat al-Fath (Pobjednička utvrda), iz tog naziva izvedeno je ime današnjeg grada - Rabat. On je podignuo veliki zid unutar kojeg se razvio historijski centar grada - Kazba Udaja i 1196. započeo izgradnju munumentalne džamije, koja je trebala biti najveća na svijetu, ali nije uspio dovršiti jer je u međuvremenu umro, [2]od nje je do danas ostao Toranj Hassan, poludovršeni minaret. [3]Od 13. vijeka počela je stagnacija Rabata, jer je prijestolnica prenešena u Fes. Nakon 1609. tad ujedinjeni gradovi Rabat i Salé zvani Sale Jadida postali su utočište velikom broju protjeranih andaluzijskih Maura iz Španjolske. Oni su 1627. osnovali zajedničku državicu znanu kao Bou Regreg, koja je postala centar Berberskih pirata, i opasno ugrozili plovidbu uz afričku obalu i po Mediteranu. Sultan Ismail Ibn Sharif pokušao je 1672. visokim porezima, smanjiti njihov profit i tako ograničiti njihovu aktivnost, ali je tek odlučna akcija evropskih pomorskih zemalja od 1768. rezultirala plodom, - tako da je ona gotovo prestala pred kraj 18. vijeka. Piratska država Bou Regreg se raspala 1818. a Rabat je postao ponovno centar piratstva, zbog tog ga je 1829. bombardirala austrijska mornarica. [3]

Utvrda - Kazba Udaja

Od 1912. Rabat je prijestolnica francuske kolonije Maroko, - umjesto dotadašnjeg Fesa. Po nalogu francuskog guvernera generala Louisa Huberta Lyauteya počeo se graditi novi dio Rabata - Ville Nouvelle u stilu francuskih gradova, za administaciju - to je i danas centar grada. [3] Za Drugog svjetskog rata, Rabat su zauzele anglo-američke snage u novembru 1942. Nakon rata američko ratno zrakoplovstvo preuzelo je bivšu francusku avio bazu Rabat - Salé, koja je bila izuzetno značajna kao odskočna daska strategijskih bombardera Boeing B-47 Stratojet.

Maroko je 1956. postao nezavisan, a Rabat je ostao glavni grad nove Kraljevine Maroko. [3] Marokanci su zatražili da Amerikanci napuste bazu Rabat - Salé, nakon što je ona korišena za intervenciju u Libanonu 1958., oni su je napustili 1960. i preselili strategijske bombardere u Španjolsku.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Mauzolej kralja Muhameda V
Medina Rabata

Stari grad Rabat, opasan zidinama, leži uz morsku obalu, unutar njegovih zidina, nalazi se Medina (historijski muslimanski centar grada) i Millah (židovski kvart). Na sjeveru, na litici iznad rijeke Bou Regreg, stoji utvrda Kazba Udaja iz 17. vijeka, s impresivnim almohadskim vratima iz 12. vijeka, koje su ulaz u andaluzijski vrt i susjednu medresu u kojoj je danas Muzej umjetnosti Maroka. Jugoistočno od starog grada je velik broj značajnih historijskih spomenika, među kojima je Toranj Hassan sa temeljima nikad dovršene džamije, preko puta se nalazi Mauzolej prvog kralja nezavisnog Maroka - Muhameda V. [2]

Jugozapadno od starog grada nalaze se Arheološki muzej i gradska vrata - Bab al-Rouah, iz almohadskih vremena. Moderni (francuski dio Rabata - Ville Nouvelle) djelomično je izgrađen unutar gradskih zidina. Kraljevska palača izgrađena 1950., Univerzitet Muhamed V. (osnovan 1957.), Nacionalna knjižnica i brojne zgrade administracije, nalaze se na južnom ulazu u grad. [2]

Rabat je i grad brojnih ambasada i međunarodnih organizacija, prošaran raskošnim parkovima.

Toranj Hassan

Privreda i trasport[uredi - уреди]

Luka u Rabatu, izgubila je važnost zbog smanjene plovnosti ušća rijeke Bou Regreg, radi velike količine mulja. Danas je Rabat snažni industrijski centar, sa razvijenom prehrambenom (prerada riba i voća), tekstilnom i industrijom građevinskih materijala (cigle, azbest). Svjetski je poznat po zanatskoj proizvodnji kožnih ukrasnih predmeta (maroquin), sagova i dekorativne keramike. [2]

Grad je središte željezničkog, cestovnog i avionskog transporta, međunarodni aerodrom Rabat-Salé (IATA kod: RBA, ICAO kod: GMME) leži 8 km sjeveroistočno od centra grada. [2]

Klimatske karakteristike[uredi - уреди]

Rabat ima ugodnu Mediteransku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa blagim zimama ( prosječno 9.5 C° ), toplim ljetima i noćima koje su uvijek svježe. [4]

Klimatološki medijani za Rabat
mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
srednji maksimum, °C 17.2 17.7 19.2 20.0 22.1 24.1 26.8 27.1 26.4 24.0 20.6 17.7 21.91
srednji minimum, °C 8.0 8.6 9.2 10.4 12.7 15.4 17.6 17.7 16.7 14.1 11.1 8.7 12.52
oborine, mm 77.2 74.1 60.9 62.0 25.3 6.7 0.5 1.3 5.7 43.6 96.7 100.9 554.9
Izvor: [4]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Rabat ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 "Kingdom of Morocco: Regions & Towns" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Morocco.html. pristupljeno 29. 1. 2012. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 "Rabat" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/487861/Rabat. pristupljeno 29. 01. 2012. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 " Rabat - History" (engleski). Africa Travelling. http://www.africatravelling.net/morocco/rabat/rabat_history.htm. pristupljeno 29. 01. 2012. 
  4. 4.0 4.1 "Climatological Information for Rabat, Morocco". Hong Kong Observatory. http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/africa/mor_al/rabat_e.htm. pristupljeno 29. 1. 2012. 
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 "Jumelage Rabat" (francuski). Tout Rabat. http://www.toutrabat.com/jumelage-ville-rabat.php. pristupljeno 29. 01. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]