Temišvar – razlika između verzija
m ma da na nešto izgleda |
potpuna promjena |
||
Red 81: | Red 81: | ||
==Geografske karakteristike== |
==Geografske karakteristike== |
||
Temišvar leži na [[zapad]]u zemlje u [[banat]]skoj [[ravnica|ravnici]] duž obala [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Begej]].<ref name=brit> |
Temišvar leži na [[zapad]]u zemlje u [[banat]]skoj [[ravnica|ravnici]] duž obala [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Begej]].<ref name=brit/> |
||
==Historija== |
|||
⚫ | |||
[[Arheologija|Arheološkim]] iskapanjima provedenim u široj okolici grada, otkrivena su [[neolit]]ska i [[Antički Rim|rimska]] naselja.<ref name=brit/> |
|||
⚫ | |||
Prvi dokumentirani [[srednji vijek|srednjovjekovni]] zapis o gradu je iz - [[1212]]. u kom se on navodi kao [[Antički Rim|rimski]] [[castrum]] '''Temesiensis'''.<ref name=brit/> Nju su u [[13. vijek]]u razorili [[Tatari]], ali je njegova [[citadela]] za svega nekoliko godina obnovljena, pa se zna da je i bila rezidencija [[Ugarska|ugarskog]] [[kralj]]a [[Karlo I. Robert|Karla I.]] ([[1309]]. - [[1342]]).<ref name=brit/> |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
Grad je okružen vrlo plodnom zemljom i jedan je od najrazvijenijh gradova u Rumunjskoj. To je prvi grad s električnim osvijetljenjem u Evropi. Neke je zgrade u ovom gradu projektovao i slavni [[Gustave Eiffel]]. |
|||
Temišvar je tokom [[14. vijek]]a izrastao u [[fortifikacija|utvrdu]] usred [[močvara|močvarnog]] kraja. |
|||
U Temišvaru je krajem [[1989]]. započela pobuna naroda protiv komunističke vlasti [[Nicolae Ceauşescu|Nicolae Ceausescua]]. Pobuna je krvavo ugušena (1.104 mrtva, 3.352 ranjena), ali je to bio početak kraja vladavine komunista koja se završila nakon nedelju dana. |
|||
Od [[1552]]. Temišvarom vladaju [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] (vidi [[Temišvarski pašaluk]]) sve do poraza Osmanlija kod Temišvara, od strane [[Habsburška monarhija|austrijske]] vojske - [[1716]]. kad prelazi u |
|||
[[Habsburška monarhija|austrijske]] ruke.<ref name=brit/> |
|||
Nakon potpisivanja [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] - [[1718]]., Temišvar i taj dio [[Banat]]a, postaju dio [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] poznat kao [[Temišvarski okrug]], kojim se upravlja iz [[Beč]]a. U to vrijeme u grad se doseljavaju brojni stanovnici iz raznoraznih dijelova monarhije, a naročito [[Nijemci]] iz [[Švapska|Švapske]].<ref name=brit/> |
|||
Temišvar je tokom [[1848]]., izdržao opsadu [[Mađarska revolucija 1848.|mađarskih revolucionara]], u trajanju od 107 dana.<ref name=brit/> |
|||
== Stanovništvo == |
|||
[[datoteka:Timisoara-centre.jpg|thumb|left|260px|<center>Centar grada]] |
|||
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] vojska [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] okupirala je grad [[1919]]., ali ga je nakon |
|||
potpisivanja [[Ugovor iz Trianona|Trianonskog mirovnog ugovora]] - [[1920]]. morala napustiti i predati [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskoj kraljevini]].<ref name=brit/> |
|||
Protuvladine [[demonstracije]] koje su izbile u Temišvaru između 15. i 17. [[decembar|decembra]] [[1989]], izazvale su lavinu koja je nakraju |
|||
Grad je po popisu iz 2002. imao 317,660 stanovnika, njihov etnički sastav bio je slijedeći; |
|||
dovela do svrgavanja s vlasti komunističkog vođe [[Nicolae Ceauşescu|Nicolae Ceausescua]] svega nekoliko dana nakog tih događaja. |
|||
Katastrofalna greška Ceausescua bila je kad je poslao snage reda i vojske da silom uguše demonstracije, ali su se te snage nakraju udružile sa demonstrantima i okrenule protiv svog nalogodavca (kog su nakraju nabrzninu i ubili).<ref name=brit/> |
|||
==Kultura i atrakcije== |
|||
Temišvar je kulturno - obrazovni centar zapadne Rumunjske. Grad ima nekoliko visokoškolskih ustanova, od kojih je najznačajniji |
|||
[[Univerzitet]]u Temišvaru, osnovan [[1948]]. Grad ima državni [[teatar]], [[država|državnu]] [[opera|operu]] i [[balet]], |
|||
[[orkestar|filharmonijski orkestar]] i veliku [[biblioteka|biblioteku]]. Temišvar ima puno uređenih [[park]]ova koji se nižu duž plovnog |
|||
[[Begejski kanal|Begejskog kanala]], koji prolazi kroz središte grada.<ref name=brit/> |
|||
Naveće znamenitosti grada su monumentalna [[Katolička crkva|katolička]] [[katedrala]] podignuta između [[1736]]. - [[1773]]., [[Srpska pravoslavna crkva|srpska]] [[saborna crkva]] iz [[1748]]. (obnovljena [[1791]]) i regionalni [[muzej]], smješten u restauriranoj |
|||
* [[Rumunji]]: 271.677 (85,52%) |
|||
palači iz [[14. vijek]]a.<ref name=brit/> |
|||
* [[Mađari]]: 24.302 (7,65%) |
|||
* [[Nemci]]: 7.157 (2,25%) |
|||
* [[Srbi]]: 6.311 (1,98%) |
|||
* [[Romi]]: 3.062 (0,96%) |
|||
* [[Bugari]]: 1.218 (0,38%) |
|||
Temišvar je bio prvi [[rumunjska|rumunjski]] grad koji je još [[1869]]. uveo tada još uvijek [[konj]]ski [[tramvaj]]<ref name=tram>{{cite web |
|||
i 3.926 ostalih. |
|||
| url =http://www.timisoara-info.ro/en/component/content/article/44-obiectiveturistice/263-premiere-timisoara.html |
|||
| title =''Timisoara's Firsts'' |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
| publisher=Municipality of Timisoara}}</ref> |
|||
I prvi [[evropa|evropski]] grad koji je [[1884]]. uveo uličnu električnu rasvjetu sa 731 lampi.<ref name=tram/> |
|||
Neke od njegovih zgrada i [[most]]ova projektirao je slavni [[Gustave Eiffel]]. |
|||
==Privreda== |
|||
Temišvar je dugo bio poznat kao [[trgovina|trgovački]] centar bogatog [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] kraja, ali se vremenom pretvorio u |
|||
[[industrija|industrijski]] grad, nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. |
|||
Danas se u gradu proizvode [[elektromotor|elektromotori]] i električni aparati, [[tekstil]], [[poljoprivreda|poljoprivredni]] [[stroj]]evi i [[alat]]i, [[kemikalije]], |
|||
[[plastika]], [[obuća]] i [[prehrambena industrija|prehrambeni]] proizvodi.<ref name=brit>{{cite web |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
| accessdate = 24. 02. 2015 |
|||
| language=engleski |
|||
⚫ | |||
== Znameniti ljudi == |
== Znameniti ljudi == |
||
* [[Mircea Baniciu]] |
* [[Mircea Baniciu]] |
||
* [[Iolanda Balaş]] |
* [[Iolanda Balaş]] |
||
Red 113: | Red 135: | ||
* [[György Klapka]] |
* [[György Klapka]] |
||
* [[Johnny Weissmuller]] |
* [[Johnny Weissmuller]] |
||
==Gradovi prijatelji== |
==Gradovi prijatelji== |
||
Temišvar je zbratimljen sa slijedećim gradovima:<ref name=prim>{{cite web |
Temišvar je zbratimljen sa slijedećim gradovima:<ref name=prim>{{cite web |
Verzija na datum 25 februar 2015 u 16:18
Temišvar
Timișoara | |
---|---|
Kolaž atrakcija grada | |
Koordinate: 45°45′N 21°13′E / 45.750°N 21.217°E | |
Država | Rumunjska |
Okrug | Timiș |
Vlast | |
- gradonačelnik | Nicolae Robu |
Površina | |
- Ukupna | 129.27 km²[1] |
Visina | 90 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 319,279[1] |
- Gustoća | 2,469.9[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Poštanski broj | 300001-300990 |
Pozivni broj | 0256 / 0356 |
Službene stranice www.primariatm | |
Karta | |
Temišvar rumunjski: Timișoara (njemački: Temeswar prije i Temeschburg i Temeschwar, mađarski: Temesvár) je grad na zapadu Rumunjske od 319,279 stanovnika[1], svega par dekada prije 1992. grad je imao - 334,115 stanovnika.[1]
Temišvar je administrativni centar okruga (judet) Timiș[2], treći po veličini grad u Rumunjskoj, i privredni, kulturni i politički centar zapadne Rumunjske.
Geografske karakteristike
Temišvar leži na zapadu zemlje u banatskoj ravnici duž obala rijeke Begej.[2]
Historija
Arheološkim iskapanjima provedenim u široj okolici grada, otkrivena su neolitska i rimska naselja.[2] Prvi dokumentirani srednjovjekovni zapis o gradu je iz - 1212. u kom se on navodi kao rimski castrum Temesiensis.[2] Nju su u 13. vijeku razorili Tatari, ali je njegova citadela za svega nekoliko godina obnovljena, pa se zna da je i bila rezidencija ugarskog kralja Karla I. (1309. - 1342).[2]
Temišvar je tokom 14. vijeka izrastao u utvrdu usred močvarnog kraja. Od 1552. Temišvarom vladaju Osmanlije (vidi Temišvarski pašaluk) sve do poraza Osmanlija kod Temišvara, od strane austrijske vojske - 1716. kad prelazi u austrijske ruke.[2] Nakon potpisivanja Požarevačkog mira - 1718., Temišvar i taj dio Banata, postaju dio Habsburške monarhije poznat kao Temišvarski okrug, kojim se upravlja iz Beča. U to vrijeme u grad se doseljavaju brojni stanovnici iz raznoraznih dijelova monarhije, a naročito Nijemci iz Švapske.[2]
Temišvar je tokom 1848., izdržao opsadu mađarskih revolucionara, u trajanju od 107 dana.[2]
Nakon Prvog svjetskog rata vojska Kraljevine Srbije okupirala je grad 1919., ali ga je nakon potpisivanja Trianonskog mirovnog ugovora - 1920. morala napustiti i predati Rumunjskoj kraljevini.[2]
Protuvladine demonstracije koje su izbile u Temišvaru između 15. i 17. decembra 1989, izazvale su lavinu koja je nakraju dovela do svrgavanja s vlasti komunističkog vođe Nicolae Ceausescua svega nekoliko dana nakog tih događaja. Katastrofalna greška Ceausescua bila je kad je poslao snage reda i vojske da silom uguše demonstracije, ali su se te snage nakraju udružile sa demonstrantima i okrenule protiv svog nalogodavca (kog su nakraju nabrzninu i ubili).[2]
Kultura i atrakcije
Temišvar je kulturno - obrazovni centar zapadne Rumunjske. Grad ima nekoliko visokoškolskih ustanova, od kojih je najznačajniji Univerzitetu Temišvaru, osnovan 1948. Grad ima državni teatar, državnu operu i balet, filharmonijski orkestar i veliku biblioteku. Temišvar ima puno uređenih parkova koji se nižu duž plovnog Begejskog kanala, koji prolazi kroz središte grada.[2]
Naveće znamenitosti grada su monumentalna katolička katedrala podignuta između 1736. - 1773., srpska saborna crkva iz 1748. (obnovljena 1791) i regionalni muzej, smješten u restauriranoj palači iz 14. vijeka.[2]
Temišvar je bio prvi rumunjski grad koji je još 1869. uveo tada još uvijek konjski tramvaj[3] I prvi evropski grad koji je 1884. uveo uličnu električnu rasvjetu sa 731 lampi.[3]
Neke od njegovih zgrada i mostova projektirao je slavni Gustave Eiffel.
Privreda
Temišvar je dugo bio poznat kao trgovački centar bogatog poljoprivrednog kraja, ali se vremenom pretvorio u industrijski grad, nakon Drugog svjetskog rata. Danas se u gradu proizvode elektromotori i električni aparati, tekstil, poljoprivredni strojevi i alati, kemikalije, plastika, obuća i prehrambeni proizvodi.[2]
Znameniti ljudi
Gradovi prijatelji
Temišvar je zbratimljen sa slijedećim gradovima:[4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Timișoara” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 02. 2015.
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 „Timisoara” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 24. 02. 2015.
- ↑ 3,0 3,1 „Timisoara's Firsts” (engleski). Municipality of Timisoara. Pristupljeno 24. 02. 2015.
- ↑ „Oraşe înfrăţite” (rumunjski). Primăria Municipiului Timişoara. Pristupljeno 24. 02. 2015.