Luko Paljetak – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Fix
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Red 14: Red 14:
| roditelji =
| roditelji =
}}
}}
'''Luko Paljetak''' ([[Dubrovnik]], [[19. 8.]] [[1943]]) je hrvatski [[književnost|književnik]] akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, [[esej|eseja]] i [[antologija]].
'''Luko Paljetak''' ([[Dubrovnik]], [[19. 8.]] [[1943]]) je hrvatski [[književnost|književnik]] akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, [[esej]]a i [[antologija]].


== Kratki životopis ==
== Kratki životopis ==
Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem živi i radi. Studirao je [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[engleski jezik]] na Filozofskom Fakultetu [[Sveučilište u Zadru| Sveučilišta u Zadru]] gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je [[režija|redatelj]] i [[dramaturg]] ''Zadarskog kazališta lutaka'' te jedan od urednika ''Zadarske revije''. Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] obranom disertacije ''Književno djelo [[Ante Cettineo|Ante Cettinea]]'' [[1992]]. godine.
Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem živi i radi. Studirao je [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[engleski jezik]] na Filozofskom Fakultetu [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]] gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je [[režija|redatelj]] i [[dramaturg]] ''Zadarskog kazališta lutaka'' te jedan od urednika ''Zadarske revije''. Doktorirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] obranom disertacije ''Književno djelo [[Ante Cettineo|Ante Cettinea]]'' [[1992]]. godine.


Vrstan je prevoditelj s engleskog, [[francuski jezik|francuskog]] i [[slovenski jezik|slovenskog jezika]]. Između ostalih preveo je i neka od djela [[Geoffrey Chaucer|Chaucera]], [[William Shakespeare|Shakespeara]], [[George Gordon Byron|Byrona]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[James Joyce|Joycea]] i [[France Prešeren|Prešerna]]. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama [[makedonija|makedonskog]] pjesnika Konstantina Miladinova <ref>[http://www.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C07%5C01%5C26A26.PDF Vjesnik], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.</ref> .
Vrstan je prevoditelj s engleskog, [[francuski jezik|francuskog]] i [[slovenski jezik|slovenskog jezika]]. Između ostalih preveo je i neka od djela [[Geoffrey Chaucer|Chaucera]], [[William Shakespeare|Shakespeara]], [[George Gordon Byron|Byrona]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[James Joyce|Joycea]] i [[France Prešeren|Prešerna]]. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama [[makedonija|makedonskog]] pjesnika Konstantina Miladinova <ref>[http://www.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C07%5C01%5C26A26.PDF Vjesnik], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.</ref> .


Stalni je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]-a i dopisni je član [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU)]]. Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je ''časopisa Dubrovnik'' koji izdaje [[Matica Hrvatska]] ogranak Dubrovnik.
Stalni je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]]-a i dopisni je član [[Slovenska akademija znanosti in umetnosti|Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU)]]. Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je ''časopisa Dubrovnik'' koji izdaje [[Matica Hrvatska]] ogranak Dubrovnik.


Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske [[pop kultura|pop-kulture]] (''U svakom slučaju te volim'', ''Na Stradunu'', pjesme za dječji zbor [[Mali raspjevani Dubrovnik]] i druge).
Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske [[pop kultura|pop-kulture]] (''U svakom slučaju te volim'', ''Na Stradunu'', pjesme za dječji zbor [[Mali raspjevani Dubrovnik]] i druge).


== Nepotpuna bibliografija: ==
== Nepotpuna bibliografija: ==
*''Nečastivi iz ruže'' [[1968]].
* ''Nečastivi iz ruže'' [[1968]].
*''Tri farse'' [[1981]].
* ''Tri farse'' [[1981]].
*''Jutarnja kocka'', [[1983]].
* ''Jutarnja kocka'', [[1983]].
*''Na rubu tijela'', [[1987]].
* ''Na rubu tijela'', [[1987]].
*''Slike s izložbe'', 1992.
* ''Slike s izložbe'', 1992.
*''Nevenka Arbanas'', [[1997]].
* ''Nevenka Arbanas'', [[1997]].
*''Pjesni na dubrovačku'', 1997.
* ''Pjesni na dubrovačku'', 1997.
*''Hrvatske teme'', [[1999]].
* ''Hrvatske teme'', [[1999]].
*''Pojmovnik Malog čovjeka'', [[2001]].
* ''Pojmovnik Malog čovjeka'', [[2001]].
*''Lapadski Soneti Iva Vojnovića'' [[2002]].
* ''Lapadski Soneti Iva Vojnovića'' [[2002]].
*''Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi'',[[2005| 2005.]]
* ''Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi'', [[2005|2005.]]
*''Skroviti vrt'', [[2004]].
* ''Skroviti vrt'', [[2004]].
*''Crna kronika'', [[2006]].
* ''Crna kronika'', [[2006]].
*''Grenlandski leptiri'', 2006.
* ''Grenlandski leptiri'', 2006.
* ''Nevidljiva zastava'', [[2008]].
* ''Nevidljiva zastava'', [[2008]].
'''Knjige za djecu:'''
'''Knjige za djecu:'''
Red 46: Red 46:
* ''Ledomat tata'', [[1985]].
* ''Ledomat tata'', [[1985]].
* ''Roda u drugom stanju'', [[1988]].
* ''Roda u drugom stanju'', [[1988]].
* ''Priče iz male sobe'', [[1989]].
* ''Priče iz male sobe'', [[1989]].
* ''Lavice na kavici'', [[1990]].
* ''Lavice na kavici'', [[1990]].
* ''Duhovi sa Strahurna'', [[1995]].
* ''Duhovi sa Strahurna'', [[1995]].
Red 53: Red 53:
== Nagrade ==
== Nagrade ==
Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:
Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:
*Nagrada Fonda A.B. Šimić 1968.
* Nagrada Fonda A.B. Šimić 1968.
* Nagrada Ivana Brlić Mažuranić 1975.
* Nagrada Ivana Brlić Mažuranić 1975.
*Župančičeva listina 1982.
* Župančičeva listina 1982.
* Orden Republike s brončanim vijencem 1984.
* Orden Republike s brončanim vijencem 1984.
* Godišnja nagrada Vladimir Nazor 1985.
* Godišnja nagrada Vladimir Nazor 1985.
Red 72: Red 72:
* Nagrada "Susreti pod starom maslinom" 2007. - za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
* Nagrada "Susreti pod starom maslinom" 2007. - za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
* Nagrada Josip Sever 2008. - za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
* Nagrada Josip Sever 2008. - za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
* [[2008]] Nagrada "Josip Sever"
* [[2008]] Nagrada "Josip Sever"


== Izvori ==
== Izvori ==
*[http://www.hazu.hr/Akademici/LPaljetak.html www.hazu.hr]
* [http://www.hazu.hr/Akademici/LPaljetak.html www.hazu.hr]
*[http://www.hdpisaca.org/novost.asp?novost_id=425 www.hdpisaca.hr]
* [http://www.hdpisaca.org/novost.asp?novost_id=425 www.hdpisaca.hr]
{{Reference}}
{{Reference}}


Red 84: Red 84:


{{Lifetime|1943| |Paljetak, Luko}}
{{Lifetime|1943| |Paljetak, Luko}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]

Verzija na datum 21 juni 2014 u 22:05

Luko Paljetak
Rođenje19. 8. 1943. (1943-08-19) (dob: 80)

Luko Paljetak (Dubrovnik, 19. 8. 1943) je hrvatski književnik akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija.

Kratki životopis

Rodio se i odrastao u Dubrovniku u kojem živi i radi. Studirao je hrvatski i engleski jezik na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zadru gdje je kasnije i radio kao asistent. Bio je redatelj i dramaturg Zadarskog kazališta lutaka te jedan od urednika Zadarske revije. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Književno djelo Ante Cettinea 1992. godine.

Vrstan je prevoditelj s engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Između ostalih preveo je i neka od djela Chaucera, Shakespeara, Byrona, Wildea, Joycea i Prešerna. Preveo je (zajedno sa Zlatkom Tomičićem) i zbirku pjesama makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova [1] .

Stalni je član HAZU-a i dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Član je i brojnih književnih udruženja u Hrvatskoj i inozemstvu i dobitnik mnogih nagrada i priznanja. Urednik je časopisa Dubrovnik koji izdaje Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge).

Nepotpuna bibliografija:

  • Nečastivi iz ruže 1968.
  • Tri farse 1981.
  • Jutarnja kocka, 1983.
  • Na rubu tijela, 1987.
  • Slike s izložbe, 1992.
  • Nevenka Arbanas, 1997.
  • Pjesni na dubrovačku, 1997.
  • Hrvatske teme, 1999.
  • Pojmovnik Malog čovjeka, 2001.
  • Lapadski Soneti Iva Vojnovića 2002.
  • Sastavljanje Orfeja: Studije, drame, pjesme, ogledi, 2005.
  • Skroviti vrt, 2004.
  • Crna kronika, 2006.
  • Grenlandski leptiri, 2006.
  • Nevidljiva zastava, 2008.

Knjige za djecu:

Nagrade

Neke od mnogobrojnih nagrada i priznanja:

  • Nagrada Fonda A.B. Šimić 1968.
  • Nagrada Ivana Brlić Mažuranić 1975.
  • Župančičeva listina 1982.
  • Orden Republike s brončanim vijencem 1984.
  • Godišnja nagrada Vladimir Nazor 1985.
  • Nagrada Lastavica 1988.
  • Nagrada Tin Ujević 1990.
  • Goranov vijenac 1995.
  • Godišnja nagrada HAZU 1996.
  • Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996.
  • Časna listina IBI-ja, međunarodne udruge izdavača knjiga za djecu, 2002.
  • Zlatna povelja mira Linus Pauling 2005.
  • Bosanski stećak 2005.
  • Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo 2005.
  • Godišnja nagrada Vladimir Nazor (za roman Skroviti vrt) 2005.
  • Godišnja nagrada Ksaver Šandor Gjalski (za roman Skroviti vrt) 2005.
  • Kiklop 2005. za najbolji roman godine - Skroviti vrt
  • Nagrada "Susreti pod starom maslinom" 2007. - za cjelokupno stvaralaštvo za djecu; dodjeljuje Kulturni centar Bar, Crna Gora
  • Nagrada Josip Sever 2008. - za zbirku pjesama Nevidljiva zastava
  • 2008 Nagrada "Josip Sever"

Izvori

  1. Vjesnik, Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.