Delimir Rešicki

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Delimir Rešicki

Snimljeno u Osijeku 2014. godine
Rođen/a 16. mart 1960. (1960-03-16) (dob: 59)
Osijek
Prebivalište Osijek
Nacionalnost hrvatska
Državljanstvo hrvatsko
Obrazovanje Pedagoški fakultet u Osijeku
Alma mater Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Zanimanje novinski urednik
Mjesto porijekla Branjin Vrh
Poznat/a po poeziji

Delimir Rešicki (Osijek, 16. III. 1960), hrvatski književnik i novinski urednik.

Osnovnu školu pohađao je u Branjinom Vrhu i Belom Manastiru, u kome je potom završio gimnaziju. Diplomirao je kroatistiku na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Bio je zaposlen kao urednik kulturne rubrike u dnevnim novinama Glas Slavonije. Živi u Osijeku.

Književni rad[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Poetske, prozne, esejističke, književnokritičke i medijsko-publicističke tekstove (uglavnom muzičku i filmsku kritiku i esejistiku) objavljuje od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća.
  • Za najrazličitije izdavače i edicije uredio je i kritički priredio cijeli niz književnih naslova. Sudjelovao je u nizu skupnih izdavačkih projekata, kao i nekoliko osječkih (multimedijalnih) performansa u drugoj polovini osamdesetih godine 20. st.
  • Sudjelovao je na CD-projektima "Matria Europa" nizozemskih umjetnika Sluika & Kurpershoeka (Kunst Ruimte, Amsterdam, 1996) i "soundtrack. psi" Ivana Faktora (Osijek, 2001).

Nagrade[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Sedam sekretara SKOJ-a (1987. za knjigu "Sretne ulice"),
  • Duhovno hrašće za knjigu godine (1997. za "Knjigu o anđelima"),
  • Povelja uspješnosti Julije Benešić (1999. za knjigu "Bližnji"),
  • Kiklop na manifestaciji Sa(n)jam knjige u Puli (2005, u kategoriji pjesničke zbirke godine za knjigu "Aritmija"),
  • Nagrada Hubert Burda (2008), njemačka nagrada koja se dodjeljuje za poeziju iz Istočne Europe,[1]
  • Goranov vijenac (2011),[2]
  • Nagrada Sv. Kvirin za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu na 19. Kvirinovim poetskim susretima (2015),[3]
  • godišnja Nagrada "Vladimir Nazor" za književnost: 2005. godine za zbirku poezije "Aritmija"[4] te 2015. godine za zbirku poezije "Lovci u snijegu"[5].

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Knjige pjesama[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Gnomi", pjesme (Biblioteka Quorum, Zagreb, 1985)
  • "Sretne ulice", pjesme (ICR, Osijek, 1987)
  • "Die, die my darling", pjesme (Biblioteka Quorum, Zagreb, 1990)
  • "Knjiga o anđelima", pjesme ("Meandar", Zagreb, 1997)
  • "Ezekijelova kola", pjesme ("Znanje", Zagreb, 1999)
  • "Aritmija", pjesme ("Meandar", Zagreb, 2005)
  • "Meghalni a pandákkal", pjesme, prijevod na mađarski (izbor, BabelPress Bt., Veszprém, 2008)
  • "Arrhythmie", pjesme, prijevod na njemački (Edition Korrespodenzen, Wien, 2008)
  • "Crne marame", pjesme (izbor, "Carmen Croaticum", Vinkovci, 2007)
  • "Aritmija", pjesme, prijevod na makedonski ("Antolog", Skoplje, 2013)
  • "Zaspati u Dobovi", pjesme (izbor, "Lud Šerpa", Ljubljana, 2013)
  • "Lovci u snijegu", pjesme ("Fraktura", Zaprešić, 2015)

Knjige proze, kritika i eseja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • "Tišina", tekstualna potraga (MKP, Osijek, 1985)
  • "Sagrada familia", pripovijesti ("Meandar" / Knjižara Nova, Zagreb / Osijek, 1993)
  • "Ogledi o tuzi", eseji, članci ("Meandar", Zagreb, 1995)
  • "Bližnji", eseji, prikazi (Matica hrvatska, Osijek, 1998)
  • "Sretne ulice & Sagrada familia" (reizdanje, "Meandar", Zagreb, 2000)
  • "Ubožnica za utvare : deset pripovijesti o nemogućim ljubavima", novele (Naklada Ljevak, Zagreb, 2007)
  • "Demoni u tranzicijskoj špilji : ogledi, polemike i kritike" ("Fraktura", Zaprešić, 2010)
  • "Dronjci na hrpi : mala emocionalna svaštarnica" ("Fraktura", Zaprešić, 2012)

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Helena Sablić-Tomić, Goran Rem: "Slavonski tekst hrvatske književnosti", Zagreb, 2003. (str. 572)
  • "Godišnjak Ogranka Matice Hrvatske Beli Manastir", 1/2004, str. 163.
  • Maja Celing: "Ne moram se dodvoravati kiosk estetici!", Osječki dom, VI, 878, 42 - Osijek, 24-26. XII. 2005.
  • "Riječi", časopis za književnost, kulturu i znanost, Matica hrvatska Sisak, 1-4. 2015.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]