Boris Domagoj Biletić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Boris Domagoj Biletić
Nema slobodne slike
Rođen/a 22. mart 1957. (1957-03-22) (dob: 62)

Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. 3. 1957.) je hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i vodeće ime hrvatske književnosti u Istri.

Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u Zagrebu. Doktorand je na istom fakultetu. Živi i stvara u Rovinju gdje je ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik”.

Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru”. Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji Poezija naglas. Sa slikarima Zdravkom Milićem (Mala lirska kronika, 1989.) i Brunom Mascarellijem (Istarski rukopisi - Caligrafie istriane, 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa.

Uvršten je u neke domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: “Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica” (Pula 1989.) autorice Mirjane Strčić, “U ovom strašnom času” (Split 1992., Zagreb 1994.) Ante Stamaća i Ive Sanadera, “Żywe źradla” (Warszawa / Poljska 1996.) Łucje Danielewske, zatim “Mila si nam ti jedina...” (Zagreb 1998.) Josipa Bratulića - Stjepana Damjanovića - Vinka Brešića - Božidara Petrača..., “Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas” (Zagreb 2001.) Božidara Petrača, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu “Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća” Miroslava Šicela (Zagreb 1997.) i “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića (Zagreb 2004.). Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika.

Do 1990. Boris Domagoj Biletić bio je članom uredništva časopisa za književnost “Istra” (Pula), Uredničkoga vijeća edicije “Istra kroz stoljeća” i djelatni član Čakavskoga sabora. Pokretač je i od osnutka (1996.) glavni i odgovorni urednik pulskoga časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme “Nova Istra”. Član Društva hrvatskih književnika (od 1988.) i njegove Uprave u tri mandata, Hrvatskoga centra P.E.N.-a (od 1993.) i član-radnik Matice hrvatske (od 1990.). Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika, čiji je i prvi predsjednik (1990.-1993.), Hrvatskoga kulturnog društva “Franjo Glavinić” iz Rovinja te jedan od pokretača rovinjskih “Šoljanovih dana”. Godine 1997. Biletić je bio gost-književnik međunarodne Zagrebačke slavističke škole, a 2003. pokreće Međunarodnu književnu manifestaciju “Pulski dani eseja”. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim festivalima poezije i književnim skupovima.

Uz veći broj članaka, Biletić je za “Istarsku enciklopediju” (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.) napisao i opsežan prilog “Hrvatska književnost” (u Istri).

Izabrana bibliografija o njegovu književnom radu sadrži preko 60-ak jedinica.

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pjesničke knjige[uredi - уреди | uredi izvor]

  • “Zublja šutnje” (“Istarska naklada”, Pula, 1983.),
  • “Maški vrisok” (“Muški vrisak”, Književna omladina Makedonije, Skopje, 1985.), na makedonskom jeziku u prepjevu Jadranke Ristić,
  • “Primorski nokturno” (“Istarska naklada”, Pula, 1986.),
  • “Pjena brzih oblaka” (Istarska književna kolonija “Grozd” / Čakavski sabor, Pula, 1990.), s pogovorom Alda Klimana,
  • “Radovi na nekropoli” (“Ceres”, Zagreb, 1996.), s pogovorom Milana Rakovca,
  • “Oblik za dušu” (“Reprezent”, Buzet, 1999,), s pogovorom Luka Paljetka,
  • “Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC” (“Ceres”, Zagreb, 2006.), dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu Vide Pust Škrgulja,
  • “Imam riječ” (“Altagama”, Zagreb, 2006.), izabrane pjesme (izabrao i predgovor napisao Milorad Stojević)
  • “U gostima” (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2007.), izbor prepjevā autorove poezije na strane jezike

Ogledi, studije, književne kritike[uredi - уреди | uredi izvor]

  • “Bartuljska jabuka” (“Reprezent”, Buzet / Čakavski sabor, Žminj, 2001.), monografska studija, s pogovorom Miroslava Šicela,
  • “Pristrani čitatelj I.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrani književni ogledi, studije i članci,
  • “Pristrani čitatelj II.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrane književne kritike i osvrti, s pogovorom Alda Klimana

Publicistika, polemički tekstovi, intervjui[uredi - уреди | uredi izvor]

  • “Oko Učke” (“Dom i svijet”, Zagreb, 2007.), s pogovorom Milana Rakovca

Antologije[uredi - уреди | uredi izvor]

  • “I ča i što i kaj” (Sveučilišna knjižnica u Puli / Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 1997.), antologija suvremene hrvatskoistarske lirike,
  • “Glasi književne Istre” (“Nova Istra” / Istarski ogranak DHK, Pula, 2002.),izbor studija, ogleda i kritika o suvremenoj hrvatskoj književnosti u Istri (do 2000.)

Sastavio, priredio[uredi - уреди | uredi izvor]

  • “Književno djelo Mate Balote” (Matica hrvatska, Zagreb, 1998.), zbornik radova,
  • “Živi glas hrvatske Istre: Mate Balota” (“Riječ”, Vinkovci, 1999.), izbor iz djela Mate Balote,
  • “Čitajući znakove vremena” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2001.), zbornik eseja o kraju stoljeća/tisućljeća,
  • “Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Rovinj - Pula, 2001.), zbornik radova

Nagrade i priznanja[uredi - уреди | uredi izvor]

  • nagrada “Mlada Struga ‘84” (na pjesničkoj manifestaciji “Mlada Struga” u okviru “Struških večeri poezije”, Makedonija, 1984., za pjesničku knjigu “Zublja šutnje”),
  • nagrada “Tin Ujević” (1997., za pjesničku knjigu “Radovi na nekropoli”),
  • nagrada austrijske zaklade “KulturKontakt” (2002., za monografsku studiju “Bartuljska jabuka”)
  • Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996., za književni rad i kulturnu djelatnost)
  • Medalja Grada Rovinja (1997., za književni rad i kulturnu djelatnost).
  • nagrada “Julije Benešić” (za knjigu “Pristrani čitatelj I-II” kao najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objelodanjenu između lipnja 2007. i lipnja 2008. )