Napad NOVJ na Sanski Most 1943.
| Napad NOVJ na Sanski Most 1943. | |||
|---|---|---|---|
| Segment Drugog svetskog rata | |||
| |||
| Sukobljene strane | |||
Bitka za Sanski Most je vođena krajem oktobra 1943. godine između jugoslovenskih partizana i okupacionih snaga. Okončana je velikom pobedom NOVJ, čime je Sanski Most oslobođen.
U bici je zarobljeno preko 1000 osovinskih vojnika i oficira (nemačkih i NDH). Bitku je vodio Peti bosanski korpus NOVJ.
Nakon povratka Četvrte krajiške divizije iz Dalmacije, gde je učestvovala u odbrani Splita, Peti krajiški korpus NOVJ preuzeo je inicijativu u svoje ruke. Snage pod komandom 15. brdskog korpusa (373. divizija i 3. brdski zdrug NDH) više puta su tučene na komunikacijama i u garnizonima. Ovim dejstvima glavnina snaga 15. korpusa priseljena je na odbranu Banjaluke, Prijedora i unske komunikacije, čime je garnizon Sanski Most ostao izolovan.
Glavnina Četvrte krajiške divizije (6. i 8. brigada) i 13. brigada Desete krajiške divizije, sa Sanskim i Podgrmečkim odredom i Udarnim bataljonom Drvarskog odreda, izvršile su noću 20/21. oktobra 1943. napad na osovinski garnizon Sanski Most i oslobodile grad. Usled demoralizacije i svesti da im neće biti upućena pomoć, garnizon je pružio slab otpor i savladan je u jednosatnoj borbi. Tom prilikom predala se glavnina 3. gorske pukovnije NDH.
Prema izveštaju štaba Petog korpusa NOVJ, u Sanskom Mostu zarobljeno je 1100 neprijateljskih vojnika i 28 oficira, dok ih je 70 poginulo. Zaplenjeno je 906 pušaka, 5 topova, 66 puškomitraljeza, 6 teških mitraljeza i tri vagona municije[1]. U borbi je poginulo 5, a ranjeno 12 boraca 4. divizije.
Partizanski izveštaj se prilično poklapa sa nemačkim izveštajem. Prema izveštaju komandanta 373. divizije komandantu 15. brdskog korpusa, izgubljeno je 1000 ljudi i 5 artiljerijskih oruđa[2].
Partizani zauzeli Sanski Most 21. 10. Gubici 1.000 vojnika i oficira sa većim brojem topova. Slijedeći cilj partizana vjerovatno Prijedor.
Nakon niza neuspeha 15. korpusa, na zahtev komandanta Armijske grupe F feldmaršala fon Vajhsa 24. oktobra smenjen je komandant 15. brdskog korpusa Rudolf Liters (njemački: Rudolf Lüters)[5]. Na čelo korpusa stupio je 29. oktobra generallajtnant Ernst Lejzer (njemački: Ernst Leyser).
Snage 15. brdskog korpusa uspele su da stabilizuju svoju odbranu dolaskom 264. divizije krajem oktobra, tako da do očekivanih neposrednih napada na Prijedor i Banjaluku nije došlo. Banjaluka je napadnuta krajem decembra 1943. u Prvoj banjalučkoj operaciji.
U oslobođenom Sanskom Mostu održano je 30. juna/2. jula 1944. drugo zasedanje Zemaljskog antifašističkog veća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine.
- ↑ Arhiva Vojnoistorijskog instituta, k. 456, reg. br. 40/1/8, Drago Karasijević: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU DIVIZIJA, strana 181
- ↑ Arhiva Vojnoistorijskog instituta, mikrofilm NAV-N-T-315, rolna 2171/1070, Drago Karasijević: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU DIVIZIJA, strana 182
- ↑ https://www.znaci.org/00001/158_6.htm
- ↑ AVII, NAV-N-T-315, Roll. 2171/1070.
- ↑ Arhiva Vojnoistorijskog instituta, k. 41-H, 21/5575/1, Drago Karasijević: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU DIVIZIJA, strana 183
- Drago Karasijević: PETI UDARNI KORPUS NOVJ, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1985
- Drago Karasijević: ČETVRTA KRAJIŠKA NOU DIVIZIJA, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1988.
- ŠESTA KRAJIŠKA NOU BRIGADA - RATNA SJEĆANjA, GRO Proleter, Bečej 1985.
- Izudin Čaušević: OSMA KRAJIŠKA NOU BRIGADA, Vojnoizdavački zavod, Beograd 1981.
- OSMA KRAJIŠKA BRIGADA - SJEĆANjA BORACA, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1982.
- Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN, Kurt Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, strane 170-171