Magnezij

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Na - Mg - Al
 
Be
Mg
Ca  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Magnezijum, Mg, 12
Pripadnost skupu zemljanih alkalnih metala
grupa, perioda IIA, 3,
gustina, tvrdoća 1738 kg/m3, 2,5
Boja srebrnobela
Osobine atoma
atomska masa 24,305 u
atomski radijus 150 (145) pm
kovalentni radijus 130 pm
van der Valsov radijus 173 pm
elektronska konfiguracija [Ne]3s2
e- na energetskim nivoima 2, 8, 2
oksidacioni broj 2
Osobine oksida jako bazni
kristalna struktura heksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 923 K (650 °C)
temperatura ključanja 1363 K (1090 °C)
molska zapremina 14,00×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 127,4 kJ/mol
toplota topljenja 8,954 kJ/mol
pritisak zasićene pare 361 Pa (923 K)
brzina zvuka 4602 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,31 (Pauling)
1,23 (Alred)
specifična toplota 1020 J/(kg*K)
specifična provodljivost 22,6×106 S/m
toplotna provodljivost 156 W/(m*K)
I energija jonizacije 737,7 kJ/mol
II energija jonizacije 1450,7 kJ/mol
III energija jonizacije 7732,7 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
24Mg 78,99% stabilni izotor sa 12 neutrona
25Mg 10% stabilni izotor sa 13 neutrona
26Mg 11,01% stabilni izotor sa 14 neutrona
27Mg (veš.) 9,45 minuta β-   27Al
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Magnezij ili Magnezijum (Mg, latinski - magnesium) je zemljani alkalni metal IIAgrupe. Gradi 2+ jone. Oksidacioni broj magnezijuma u jedinjenjima je isključivo +2. Ima najnižu temperaturu topljenja u grupi zemnoalkalnih metala.

Stabilni izotopi magnezijuma su:

  • 24Mg
  • 25Mg i
  • 26Mg.

Da je magnezijum poseban element prvi je utvrdio Josef Blek, a u čistom obliku je dobijen 1808 godine od strane Humphry Davy-a

Zastupljenost i dobijanje[uredi | uredi kod]

Magnezijum je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 2,74%. U prirodi se magnezijum veoma često nalazi vezan u vidu silikata, ali sa stanovništa dobijanja najvažniji minerali su mu: dolomita, magnezita, karnalita, kalcita i karbonata. U morskoj vodi je zastupljen u količini od 1200 ppm (engl. parts per million), u obliku rastvora soli Mg2+.

Namirnice koje su najbogatije magnezijumom su (u 100 grama namirnica):

Jedinjenja[uredi | uredi kod]

Najvažnija magnezijumova jedinjenja su: magnezijum oksid (MgO) magnezijum hidroksid (Mg(OH)2) i njegove soli. Vodeni rastvori u kojima je velika koncentracija Mg2+ imaju gorak ukus.

Legure magnezijuma i bakra su veoma izdržljive mehanički sa jednom od najmanjih gustina među legurama.

Hemijske osobine[uredi | uredi kod]

Metalni magnezijum se veoma lako oksiduje na vazduhu, ali slično kao i kod aluminijuma proces korozije magnezijuma se zaustavlja zbog pasivizacije. Kada se otstrani gornji sloj magnezijuma koji je oksidivao čist magnezijum veoma lako reaguje sa vodom gradeći hiodroksid. Magnezijum redukuje većinu oksida čak i ugljen (IV)-oksid. Magnezijum gori u ugljenik (IV)-oksidu(koji služi za gašenje požara) i redukuje ga pri čemu se stvara MgO i oslobađa se ugljenik u vidu čađi.

Katjoni Mg2+ spadaju u V grupu katjona.

Primena[uredi | uredi kod]

Kao redukciono sredstvo magnezijum se koristi za dobijanje metala iz njihovih oksida, kao i za katodnu zaštitu metala od korozije. Legure magnezijuma sa bakrom se koriste u avioindustriji kao i u kosmičkoj industriji, tamo gde su legure titanijuma i aluminijuma suviše teške. U sličnim situacijama se koriste i legure aluminijuma sa z magnezijumom

Biološki značaj[uredi | uredi kod]

Magnezijum ulazi u sastav hlorofila, joni magnezijuma igraju bitnu ulogu u održanju osmotskog pritiska u krvi i drugim tkivima i u prosleđivanju impulsa u nervnom sistemu.

Dnevne potrebe za magnezijumom kod odraslog čoveka iznose između 300-400 mg i premda magnezijuma u prirodnoj sredini ima u namirnicama koje koristi čovek, magnezijuma je sve manje zbog đubrenja hemijskim jedinjenjima koja sadrže kalijum. Među uzroke nedostatka magnezijuma spadaju i: prekomerna upotreba alkohola, stres, prekomerno korišćenje masnih namirnica, propadanje bubrega.

Pokazatelji nedostatka magnezijuma mogu da biti: nagle vrtoglavice, pojačano opadanje kose, lomljenje noktiju, kvarenje i lomljenje zuba, znojenje noću, problemi sa srcem, glavobolje, klonulost.

fff

Vidi još[uredi | uredi kod]