Eparhija bihaćko-petrovačka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Eparhija bihaćko-petrovačka
Srpska pravoslavna crkva
Osnovne informacije
Država Bosna i Hercegovina
Sjedište Bosanski Petrovac
Osnovana 1990.
Broj manastira 6
Zvanična stranica www.eparhijabihackopetrovacka.org
Arhijerej
Eparhijski arhijerej Sergije
Čin arhijereja Episkop
Titula arhijereja Episkop bihaćko-petrovački

Eparhija bihaćko-petrovačka je eparhija Srpske pravoslavne crkve sa a sedištem u Bosanskom Petrovcu, gde se nalazi i saborna crkva eparhije.

Nadležni arhijerej je gospodin Sergije (Karanović).

Istorijat[uredi | uredi kod]

Manastir Klisina kod Prijedora

Osnivanje[uredi | uredi kod]

Zamisao o stvaranju Bihaćke eparhije u Saboru srpske crkve, postojala je još 1921. godine, ali je tek 1925. godine izabran prvi episkop Bihaćke eparhije Dr Venijamin Taušanović, koji je ovom eparhijom upravljao četiri godine. Poslije njegovog premještaja 1929. godine za episkopa zletovsko-strumičkog, eparhijom su administrirali episkopi: banjalučki, dalmatinski i zvorničko-tuzlanski do 1934. godine, kada je ova eparhija ukinuta.

U toku Drugog svjetskog rata područje Bihaćke eparhije teško je stradalo od ustaša, a pravoslavni Hram Silaska Svetog duha na apostole, u Bihaću, bio je prvi porušeni hram u NDH 1941. godine. Nezavisna Država Hrvatska je 5. maja 1942. godine podijeljena na četiri eparhije za „Hrvatsku pravoslavnu crkvu“, i to: Zagrebačku, Brodsku, Petrovačku i Sarajevsku. Na svu sreću, do popunjavanja „Petrovačke eparhije“ nije nikada došlo.

Obnova[uredi | uredi kod]

Proučavajući predratno, ratno i poslijeratno stanje na području Bosanske Krajine, episkopi dalmatinski G. Nikolaj (Mrđa) i banjalučki G. Jefrem (Milutinović), u obrazloženju svog predloga Svetog arhijerejskog sabora, za obnovljenje Eparhije bihaćke.

Razmotrivši predlog pomenutih arhijereja, sabor je osnovao novu eparhiju sa nazivom Bihaćko-petrovačka, a za njeno sjedište određen je Bosanski Petrovac. Tako je Bihaćko-petrovačka eparhija osnovana odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve na njegovom redovnom zasedanju u manastiru Pećkoj patrijaršiji, 19/6. maja 1990. godine. Ova eparhija je određena i kao naslednica Bihaćke eparhije, koja je osnovana 1925. godine sa sedištem u Bihaću. U sastav novoosnovane eparhije ušli su dijelovi eparhija Banjalučke i Dalmatinske.

U toku rata 1992-1995. područje Bihaćko-petrovačke eparhije teško je stradalo. Uništeni su mnogi hramovi, a mnogobrojno stanovištvo je usljed ratnih dejstava izbjeglo ili protjerano sa svojih domaćinstava, uključujući takođe i episkopa Hrizostoma i sveštenstvo koje se nalazilo u kriznim područjima. Obnova ratom stradale eparhije počela je povratkom episkopa Hrizostoma u selo Podrašnica, opština Mrkonjić Grad 1996. godine.

Namesništva[uredi | uredi kod]

Namesništva eparhije su:

Eparhija bihaćko-petrovačka se prostire na 12 političkih opština, i to: Bosanski Petrovac, Livno, Glamoč, Bosansko Grahovo, Drvar, Bihać, Cazin, Velika Kladuša, Bužim, Bosanska Krupa, Sanski Most i Ključ.

Manastiri[uredi | uredi kod]

U okviru Eparhije bihaćko-petrovačke postoji šest manastira:

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]