Eparhija šabačka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Eparhija šabačka
Srpska pravoslavna crkva
Osnovne informacije
Država Srbija
Sjedište Šabac
Broj manastira 8
Arhijerej
Eparhijski arhijerej Jerotej
Čin arhijereja Episkop
Titula arhijereja Episkop šabački

Eparhija šabačka je eparhija Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Šapcu, gde se nalazi i Saborna crkva eparhije.

Nadležni arhijerej je gospodin Lavrentije.

Eparhija šabačka jedna je od najmlađih u okviru Srpske pravoslavne crkve, budući da je stvorena 2006. godine, deobom dotadašnje Eparhije šabačko-valjevske.

Granice[uredi | uredi kod]

Saborna crkva eparhije u Šapcu

Obuhvata oblast u zapadnoj Srbiji oko grada Šapca.

Eparhija šabačka se graniči sa eparhijama Zvorničko-tuzlanskom, Sremskom, Beogradsko-karlovačkom, Šumadijskom, Valjevskom i Žičkom.

Sveti arhijerejski sabor SPC je na prolećnom zasedanju u maju 2006. doneo odluku da se Šabačko-valjevska eparhija podeli na dve eparhije: Šabačku sa centrom u Šapcu i Valjevsku sa sedištem u Valjevu. Dotadašnji episkop šabačko-valjevski gospodin Lavrentije Trifunović postao je šabački episkop.

Istorijat[uredi | uredi kod]

Manastir Tronoša

Posle sklapanja Beogradskog mira 1739. došlo je do spajanja dve eparhije, jedna od njih je bila u sastavu Austrije i imala sedište u Valjevu (Valjevska eparhija), a druga je bila u sastavu Turske sa sedištem u Užicu (Užičko-ariljska i zvornička eparhija). Tako je nastala jedna velika eparhija sa sedištem u Valjevu. Ovakvo stanje je potrajalo do 1831. kada je uspostavljena novo ustrojstvo u srpskoj crkvi i pomenuta eparhija podeljena na tri dela. Krajem 18. veka je sedište eparhije izmešteno iz Valjeva u Šabac, pa se prvim šabačkim episkopom smatra Grk Danilo I.

Kada je 1831. srpska crkva dobila pravo da sama postavlja Srbe episkope umesto dotadašnjih Grka, dotadašnja velika Užičko-valjevsko-zvornička eparhija podeljena je na tri eparhije: na Užičku, sa sedištem u Čačku (kasnije nazvanu Žička eparhija), na Valjevsku, koja je prozvana Šabačkom, pošto je sedište episkopa konačno premešteno u Šabac, i na Zvorničku, čija je oblast ostala pod Turcima i dobila posebnog episkopa (današnja Eparhija zvorničko-tuzlanska).

Jedno vreme (1886-1898.) eparhija je bila ukinuta i pripojena Beogradskoj mitropoliji. Po ustavu SPC iz 1947. eparhija je nosila naziv Šabačko-valjevska i ima sedište u Valjevu do 2006. godine.

Godine 2006. Šabačko-valjevska eparhija je prestala da postoji i podeljena na dve nove eparhije: Šabačku i Valjevsku. Poslednji eparhijski arhijerej eparhije bio je episkop Lavrentije Trifunović, koji je po njenoj deobi postao episkop šabački.

Arhijerejska namesništva[uredi | uredi kod]

Eparhija je podeljena na arhijerejska namesništva kojim upravlja arhijerejski namesnik. Ima ih 10 i to su:

Manastiri[uredi | uredi kod]

U Šabačko-valjevskoj eparhiji nalaze se sledeći manastiri:

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]