Eparhija mileševska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Eparhija mileševska
Srpska pravoslavna crkva
Osnovne informacije
Država Srbija, Crna Gora
Sjedište Prijepolje
Broj parohija 17
Arhijerej
Eparhijski arhijerej Filaret
Čin arhijereja Episkop
Titula arhijereja Episkop mileševski

Eparhija mileševska je eparhija Srpske pravoslavne crkve sa sedištem u manastiru Mileševi, gde se nalazi i saborna crkva eparhije.

Nadležni arhijerej je gospodin Filaret.

Istorijat[uredi | uredi kod]

Manastir Mileševa, deo svetske baštine UNESKO-a
Crkva Svete Trojice u Pljevljima

Osnivanje eparhije[uredi | uredi kod]

Temelji eparhije u dolini Lima udareni su sa osnivanjem manastira Mileševe u prvoj polovini 13. veka. Data eparhija je često menjala ime, ali je uvek za svoju stolicu imala manastir Mileševu.

O osnivanju Mileševske mitropolije vrlo malo se zna. U jednoj službi Svetom Savi ona se naziva „slavnom mitropolijom". Jedan mileševski mitropolit, čije se ime ne zna, krunisao je bana Tvrtka za srpskog i bosanskog kralja. Prvi mileševski mitropolit čije nam je ime poznato je David. Bio je „bliski saradnik i poklisar hercega Stjepana Vukčića i njegovih sinova". Prilikom sastavljanja oporuke hercega Stjepana, mitropolit David ga je pisao i bio svedok prilikom potpisivanja istoga.

Posle mitropolita Davida, a verovatno pod uticajem veza mitropolije sa prostorom i vladarima Hercegovine, jerarsi mileševski preuzimaju zvanje Mitropolita hercegovačkog i mileševskog. Tokom sledeća tri veka Mitropoliti ove eparhije stoluju u manastiru Mileševi.

Obnova mileševske eparhije[uredi | uredi kod]

Prvi podsticaj za osnivanje eparhije bio je proširenje zvanja Episkopa budimljanskog u Episkop Budimljansko-Polimski. Ovo se desilo posle Drugog svetskog rata, a trajalo je svega jednu deceniju.

Konačno, Eparhija mileševska za zapadni deo raške oblasti, Srednje Polimlje i Potarje, obrazovana je 1992. godine, i od tada u njenom središtu, manastiru Mileševa, stoluju: episkop Georgije, episkop Vasilije i episkop Filaret.

Svojim dolaskom u Mileševu, na Ivanjdan 7. jula 1999. godine, vladika Filaret (kršteno ime Jelenko Mićević), od prvog radnog časa na dužnosti episkopa Eparhije mileševske razvijao je svestranu aktivnost na povratku naroda pod okrilje Crkve, utemeljenju duhovnosti u tradicijama pravoslavne vere i svetosavlja, nastojanju na verskom prosvećenju dece i omladine, te na obnovi i jačanju ekonomije hramova i manastira u Eparhiji, kao i na izgradnji novih i podizanju iz ruševina starih crkava i manastira u Polimlju, Potarju i šire - u Raškoj oblasti.

Manastiri[uredi | uredi kod]

Manastiri Eparhije mileševske[1] su:

Jerarsi[uredi | uredi kod]

Mitropolit mileševski[uredi | uredi kod]

Mitropoliti hercegovačko-mileševski[uredi | uredi kod]

Episkopi budimljansko-polimski[uredi | uredi kod]

Zvanje polimskog episkopa bilo je spojeno sa zvanjem episkopa budimljanskog - Episkopi budimljansko-polimski:

Episkopi mileševski[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Оobnovljeni manastiri”. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-21. Pristupljeno 2014-02-06. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]