Cetinjska mitropolija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Cetinjska arhiepiskopija ili Cetinjska mitropolija (takođe Crnogorska mitropolija) je bila pravoslavna crkvena organizacija sa sjedištem na Cetinju.

Cetinjska arhiepiskopija je bila jedna od episkopija u Kraljevini Crnoj Gori. Pored nje, postojala je još Zahumsko-raška eparhija, a nakon balkanskih ratova i Pećka mitropolija.

Arhiepiskopija Cetinjska je obuhvaćala zemljopisni teritorij na desnoj strani rijeke Zete, uključujući i Podgoricu. Na čelu Cetinjske arhiepiskopije se nalazio cetinjski arhiepiskop, koji je bio ujedno poglavar Pravoslavne crkve u Crnoj Gori sa naslovom mitropolita crnogorskog, brdskog i primorskog.

Povest[uredi - уреди | uredi izvor]

Samostalna Mitropolija cetinjska je obrazovana sa ukidanjem Pećke patrijaršije 1766. godine, a pre toga je bila u njenom sastavu. Crnogorski mitropoliti ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrovića. U Crnoj Gori je tada postojala neka vrsta pravoslavne teokratske vladavine, sa jakim osloncem na Rusiju. Danilo I (1851—1860) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne.

Na čelu Arhiepiskopije cetinjske 1876. - 1918. su bili:

Predsjednik crnogorske vlade Lazar Tomanović je 15. avgusta 1910. godine povodom uzdignuća Knjaževine Crne Gore u rang Kraljevine rekao:

Wikiquote „Mitropolija Cetinjska jedina je Svetosavska Episkopska stolica, koja je bez prekidanja do danas sačuvana, i kao takva zakonita prestonica i nasljednica Pećke Patrijaršije...“

U zvaničnom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srbijanska pod 14.[1] Stvaranjem Kraljevine SHS, Crnogorska mitropolija je 1920. godine postala Mitropolija crnogorsko-primorska ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. dr Nikodim Milaš, Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]