Cetinjska mitropolija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Cetinjska arhiepiskopija ili Cetinjska mitropolija (takođe Crnogorska mitropolija) je bila pravoslavna crkvena organizacija sa sjedištem na Cetinju.

Cetinjska arhiepiskopija je bila jedna od episkopija u Kraljevini Crnoj Gori. Pored nje, postojala je još Zahumsko-raška eparhija, a nakon balkanskih ratova i Pećka mitropolija.

Arhiepiskopija Cetinjska je obuhvaćala zemljopisni teritorij na desnoj strani rijeke Zete, uključujući i Podgoricu. Na čelu Cetinjske arhiepiskopije se nalazio cetinjski arhiepiskop, koji je bio ujedno poglavar Pravoslavne crkve u Crnoj Gori sa naslovom mitropolita crnogorskog, brdskog i primorskog.

Povest[uredi - уреди | uredi izvor]

Samostalna Mitropolija cetinjska je obrazovana sa ukidanjem Pećke patrijaršije 1766. godine, a pre toga je bila u njenom sastavu. Crnogorski mitropoliti ujedno su bili i političke vođe tadašnje crnogorske države iz dinastije Petrovića. U Crnoj Gori je tada postojala neka vrsta pravoslavne teokratske vladavine, sa jakim osloncem na Rusiju. Danilo I (1851—1860) je odvojio crkvenu vlast od svjetovne.

Na čelu Arhiepiskopije cetinjske 1876. - 1918. su bili:

Predsjednik crnogorske vlade Lazar Tomanović je 15. avgusta 1910. godine povodom uzdignuća Knjaževine Crne Gore u rang Kraljevine rekao:

Wikiquote „Mitropolija Cetinjska jedina je Svetosavska Episkopska stolica, koja je bez prekidanja do danas sačuvana, i kao takva zakonita prestonica i nasljednica Pećke Patrijaršije...“

U zvaničnom katalogu pravoslavnijeh crkava, zvanom Sintagma, "Avtokefalna mitropolija crnogorska" je bila navedena pod rednijem brojem 9, a srbijanska pod 14.[1] Stvaranjem Kraljevine SHS, Crnogorska mitropolija je 1920. godine postala Mitropolija crnogorsko-primorska ujedinjene Srpske pravoslavne crkve.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. dr Nikodim Milaš, Pravoslavno crkveno pravo, Zadar 1890, str. 132, 237

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]