Manastir Pećka patrijaršija

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg
Ukoliko ste tražili period u istoriji SPC, pogledajte članak Pećka patrijaršija.
Srednjovjekovni spomenici na Kosovu
Pećka patrijarhija
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Patriarchate of Peć 09 2010 1.jpg
 Srbija
Registriran: 2004. (28. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: 2006.-
Referenca: UNESCO

Pećka patrijarhija (srpski: Пећка патријаршија ili Pećka Patrijaršija; albanski: Patrikana e Pejës) je samostan Srpske crkve u blizini grada Peći, na Kosovu.[1] U manastiru Pećka patrijaršija se vekovima nalazilo sedište srpskih arhiepiskopa i patrijarha.

Dana 13. srpnja 2006. god., manastirski kompleks je upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dodatak već upisanom manastiru Visoki Dečani (Srednjovjekovni spomenici na Kosovu) koji se nalazi i na popisu mjesta svjetske baštine u opasnosti.

Osnutak[uredi - уреди]

Freska Krista u unutrašnjosti crkve Svete Marije.

Točan datum osnivanja patrijarhije nije poznat, ali se pretpostavlja da je još za života Svetog Save, ova lokacija postal metohija (zemlja u vlasništvu samostana) manastira Žiča, koji je tada bio sjedište srpske crkve.

Nadbiskup Arsenije I. je tu izgradio crkvu Svetih Apostola, u želji da smjesti središte Srpske crkve bliže glavnom gradu. Oko 1250. god. je uslijedilo i njeno uređenje. Nadbiskup Nikodim I. dao je izgraditi crkvu Svetog Dimitrija oko 1320. god., sjeverno od postojeće crkve. Deceniju kasnije, oko 1330. god., njegov nasljednik, nadbiskup Danilo II. izgradio je treću crkvu, južno od postojećih – crkvu Svete Djevice Marije od hodogetrije (ona koja pokazuje put) na koju se naslonila malena crkva sv. Nikole. Ispred ove tri malene crkve podigao je i monumentalni samostalni narteks (srpski: priprata), te uz njega kampanil. U vremenu nadbiskupa Joanakija II., oko 1345. god., crkva sv. Demetrija je oslikana freskama.

Tijekom 14. stoljeća učinjene su neznatne promjene na Crkvi Svetih Apostola, koja je kasnije oslikana. Od 13. do 15. st., te kasnije opet u 17. st., poglavari Srpske pravoslavne crkve i nadbiskupi Pećke patrijarhije su sahranjivani u crkvama Patrijarhije.

Požar 1981.[uredi - уреди]

Konak Patrijaršije je izgoreo u noći 15/16. marta 1981, u vreme nemira na Kosovu. Crkva smatra da je konak "spaljen" u požaru koji je krenuo na dva mesta istovremeno. Okružni javni tužilac u Peći, Selman Ukaj, je izjavio da je konak najverovatnije izgoreo "zbog nepravilno izvedenog dimnjaka i nepotpune termičke izolacije". Ipak, organima unutrašnjih poslova je naloženo da ispitaju i "druge eventualne uzroke požara"[2]. U požaru je uništena i manastirska zimska crkva, u poslednji čas su spašene najznačajnije rukopisne knjige i manastirska riznica[3].

Obnova[uredi - уреди]

Obnova kompleksa je započeta u srpnju 2006. god., a dovršena je u rujnu iste godine. Glavni zadatak je bio zaštiti kompleks od utjecaja vremenskih prilika, ali i popravak unutarnjih zidova, te vanjskog izgleda. Prilikom popravka jedne vanjske before na fasadi crkve v. Dimitrija, otkrivene su dvije, do tada nepoznate, freske srpske kraljice i nepoznate plemkinje[4].

Kompleks manastirskih crkava je krajem novembra 2008. godine ofarban u crvenu boju, poput manastirske crkve u Žiči, što je izazvalo burne reakcije u stručnim krugovima, kako među onima koji taj čin osuđuju, tako i među onima koji ga opravdavaju.

Reference[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Koordinate: 42° 39′ 40″ SG Š, 20° 15′ 56″ IGD