Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

460.214 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Vilim Horvaj

Wilhelm "Vilim" Horvaj (ćirilica: Вилим Хорвај; Bela Crkva, 16. februara 1901. – Moskva, 19. aprila 1939.) bio je istaknuti jugoslovenski revolucionar nemačkog porekla i član CK SKOJ-a od 1925. do 1931. godine. Godine 1928. bio je organizacioni sekretar SKOJ-a. Streljan je u Moskvi tokom Staljinove Velike čistke. Za života je koristio pseudonime Stefan/Stepan (Antonovič) Švarcman i Milan Belić.

Vilim Horvaj je rođen 16. februara 1901. godine u Beloj Crkvi kod Vršca. Po narodnosti je bio Nemac. Otac mu je bio trgovac, a majka domaćica, i bio je drugi od trojice sinova. Završio je samo osnovnu školu i zanat. Otac je umro dok je Vilim bio dete, i već sa četrnaest godina bio je primoran da radi da bi prehranio porodicu. Zaposlio se kao šegrt kod lokalnog trgovca, a paralelno je radio kao kućni sluga. Zainteresovao se za politiku kada mu je trgovčeva ćerka dala knjigu o Francuskoj revoluciji. Preko te knjige počeo je da spoznaje svet izvan svog malog mesta i da vuče paralele između nejednakosti u Austro-Ugarskoj i u predrevolucionarnoj Francuskoj. (Cijeli članak...)

Recentni istaknuti članci: UEFA Euro 2024. · AFC Azijski kup 1984. · Crni talas

Arhiva · Ostali istaknuti članci

Cijeli članak

453 istaknuta članka

Jeste li znali...

... da će se Mliječni put sudariti s Andromedom za oko 4 milijarde godina?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevoг sistemа?
... da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marsela Prusta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?

Razgovor

Vijesti i događaji

Joseph Aoun

19. 1. – Postignut sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.
15. 1. – Predsjednik Južne Koreje Yun Seokyeol uhapšen nakon što je pokušao proglasiti ratno stanje u zemlji.
9. 1. – Joseph Aoun izabran za predsjednika Libanona nakon što je to mjesto bilo upražnjeno dvije godine.
7. 1. – Niz šumskih požara u južnoj Kaliforniji u Sjedinjenim Američkim Državama ostavio najmanje 11 mrtvih i prisilio gotovo 180.000 ljudi na evakuaciju.
6. 1. – Indonezija postala punopravna članica BRICS-a.
6. 1. – Justin Trudeau objavio svoju namjeru da podnese ostavku na mjesto premijera Kanade.
1. 1. – U New Orleansu u Sjedinjenim Američkim Državama u napadu kamionetom i naknadnoj pucnjavi ubijeno 15 ljudi (ubrajanjem počinitelja); 36 ljudi ozlijeđeno.
1. 1. – U pucnjavi na Cetinju u Crnoj Gori ubijeno 12 ljudi; 4 osobe teško povređene.
1. 1. – Rumunija i Bugarska postale punopravne članice Šengenske zone.
1. 1. – Europski glavni gradovi kulture za 2025. godinu su: Gorizia, Nova Gorica i Chemnitz. (godišnji događaj)

Aktualno: Invazija Rusije na Ukrajinu (deo Rusko-ukrajinskog rata), Izraelsko-palestinski sukob.
Nedavne smrti: Stipica Kalogjera, Milorad Milinković, David Lynch

Arhiva · Uredi

Razgovor

Na današnji dan

1720. – Švedska i Pruska sklapaju sporazum u Stockholmu, kojim Pruska dobiva Pomeraniju i istupa iz Velikog sjevernog rata.
1793. – Nakon što ga je Nacionalni konvent proglasio krivim i osudio na smrt, Charles-Henri Sanson giljotinirao bivšeg francuskog kralja Louisa XVI (na slici).
1921. – U Ujedinjenom Kraljevstvu premijerno izdana Misteriozna afera u Stylesu, prvi roman Agathe Christie, u kojoj se prvi put pojavljuje belgijski detektiv Hercule Poirot.
1938. – U Parizu preminuo Georges Méliès, francuski režiser i sineast čiji se filmovi Putovanje na Mjesec i Nemoguće putovanje smatraju pionirskim radovima u historiji filma.
1998. – U Bosni i Hercegovini je predstavljena nova državna valuta – konvertibilna marka.

Ostali događaji: 20.1. • 21.1. • 22.1.

Cijeli članak

Izabrana slika sedmice

Veliko jato kapskih vranaca (Phalacrocorax capensis) u lov na ribu.

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Njene članke može mijenjati svatko s pristupom internetu pridržavajući se pravila i smjernica.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. Wikipedija ima ukupno 64.302.304 članka na više od 300 jezika, od kojih je 460.214 na srpskohrvatskom.

233.243 korisnika su izradila račun na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku, a od toga su 453 aktivna.

Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali.

Novosti na Wikipediji

18. 12. 2024. – Wikipedija na srpskohrvatskom usvojila novo pravilo o naslovima članaka i smjernice o značaju i upotrebi jezika.
1. 11. – 30. 11. 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije, izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6.
30. 9. 2024. – Wikipedija na srpskohrvatskom usvojila novo pravilo o provjerljivosti i smjernice o pouzdanim izvorima i prijenosu članaka s drugih Wikipedija.
27. 8. 2024. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku pregazila brojku od 460.000 članaka.
21. 3. – 31. 5. 2024. – Po četvrti put održano natjecanje CEE proljeće.