Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Predsednički izbori u SAD 2024.
Sjedinjene Američke Države
← 2020
 5. novembra 2024. 2028 →
538 članova Izborničkog kolegijuma
270 glasova potrebno za pobjedu
 
 
Predsjednik prije izbora

Joe Biden
Demokratska stranka

Izabrani Predsjednik

TBD

60. predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama održat će 5. novembra 2024.[1] Novi izabrani pobjednik bi trebao položiti prisegu i službeno biti predstavljen 20. januara 2025. godine. Predsjedničke kampanje su trenuno u toku.

Uvod[uredi | uredi kod]

Izbornički kolegiji

Američki izborni sistem je se od nekoliko desetljeća stabilizirao na suštinsku bipolarnosti koja je dovela do izmjene demokratskih i republikanskih legislatura. Tradicionalno države koje glasaju za Republikance su Arizona, Južna Dakota, Sjeverna Dakota, Nebraska, Kansas, Iowa, Kentucky, Florida, Alabama, Alaska, Idaho, Indiana, Oklahoma, Južna Karolina, Utah, Wyoming. Pretežno demokratske države su Washington, D.C., Kalifornija, Connecticut, Colorado, Delaware, Havaji, Illinois, Maine, Maryland, Massachusetts, Michigan, Minnesota, New York, Rhode Island, Vermont, Pennsylvania, Oregon.

Članak 2. Ustava Sjedinjenih Američkih Država zahtijeva da osoba koja se želi kandidirati za predsjednika mora biti državljanin Sjedinjenih Država po rođenju, imati najmanje 35 godina i imati prebivalište na tlu Sjedinjenih Država najmanje 14 godina. Obično kandidat pokušava dobiti kandidaturu od jedne od političkih stranaka kroz primarni izborni proces u kojem pojedine stranke dolaze do nominacije svog kandidata. U većini slučajeva primarni izbori su neizravni izbori: članovi svake stranke biraju niz „delegata” koji će potom otići na stranačku konvenciju gdje će službeno izabrati svoga kandidata za predsjednika i potpredsjednika, iako je potonji često odabran izravno od predsjedničkog kandidata. Dakako i novembarski predsjednički izbori su neizravni izbori: birači imenuju delegate („velike glasače”), koji se potom sastaju u Izbornom kolegiju i neposredno biraju predsjednika i potpredsjednika. Na odnosu zadnja tri izbora, promijenila je se distribucija broja birača unutar različitih saveznih država, što je uzrokovano popisom stanovništva iz 2020. Detaljno:

Posljednji američki predsjednički izbori (2020) završili su pobjedom Joea Bidena nad Donaldom Trumpom, nakon čega je uslijedila žučna razmjena postizbornih optužbi, Trumpova žalba Vrhovnom sudu za prijevaru i skandal sa napadom na zgradu Kapitola od strane jedne grupe Trumpovih pristalica zbog čega je Trump ponovo opozvan.

25. aprila 2023. predsjednik Biden je najavio svoju ponovnu kandidaturu za drugi mandat, zajedno sa svojom zamjenicom Kamalom Harris. Njegov republikanski prethodnik Donald Trump je formalizirao svoju ponovnu kandidaturu 15. novembra 2022.

Glavne tematike[uredi | uredi kod]

  • Abortus – vruća tema predsjedničke kampanje, Demokrati su uglavnom za pobačaj kao pravo, dok su Republikanci za ograničavanje legalnosti pobačaja. Do aprila 2023. većina država pod kontrolom Republikanaca je uvela zakone koje su na rubu potpune zabrane.Biden je pozvao Kongres da kodificira zaštitu od pobačaja u federalni zakon i održao je mnoge skupove o tom pitanju.[2][3] Stavovi Bidena i Trumpa su suprotni po tom pitanju.
  • Sigurnost granica i imigracija – jedno do glavnih pitanja u kampanji.[4] Između 2023. i 2024. Sjedinjene Države su doživjele novi val migranata koji su ušli u zemlju preko granice sa Meksikom.[5] Kao odgovor, države pod kontrolom republikanaca (Teksas, Florida) su krenule prevoziti autobusima migrante u glavne gradove koji su utočišta pod kontrolom demokrata (New York, Chicago).[6][7]
  • Obrazovanje – pod Bidenovom administracijom izdano je nekoliko rundi oprosta studentskih dugova, ukupne vrijednosti preko 132 milijarde dolara. U augustu 2022. Biden je najavio da će potpisati izvršnu naredbu kojom bi se oprostili veliki iznosi studentskih dugova, uključujući 10.000 dolara za studentski kredit za neoženjene studente koji imaju manje od 125.000 dolara ili bračne parove koji zarađuju manje od 250.000 dolara i 20.000 dolara za primatelje Pell Grantsa. U junu 2023. taj plan je poništen odlukom Vrhovnog suda u slučaju Biden protiv Nebraske. Nakon odluke, Biden je nastavio sa ograničenijim oprostom studentskih dugova. Njegove planove Republikanci su kritizirali kao neodgovorno trošenje. Biden je izjavio da će njegovog drugog mandata biti prioritet nuđenje univerzalnih usluga prije vrtića, kao i podrška njegovateljima. Neki republikanski kandidati i potencijalni kandidati vide obrazovanje kao pobjedničko pitanje kampanje. Deseci država donijeli su zakone protiv poučavanja kritičke rasne teorije, akademske discipline usredotočene na ispitivanje rasne nejednakosti. Zagovornici zakona tvrde da razgovori o rasnom identitetu nisu prikladni za školsko okruženje. Kritičari zakona protiv teorije kritičke rase tvrde da oni blate američku historiju i djeluju kao zakoni o sjećanju koji prepravljaju javno sjećanje na historiju Sjedinjenih Država.
  • Demokracija – Joe Biden će vjerojatno usmjeriti izbore kao bitku za demokraciju, što spada u njegovu opću geopolitičku liniju u smislu „borbe između demokracije i autokracije”.[8] U Trampovoj kampanji mediji su kritizirali neke nasilnijije i autoritarnijije izjave,[9][10][11] kao na primjer neki komentari koji sugeriraju da može „ukinuti” Ustav kako bi poništio svoj poraz na izborima.[12][13] Očekuje se da će demokracija biti veliko pitanje na izborima 2024. Anketa AP-NORC-a među 1074 odrasle osobe provedena od 30. novembra do 4. decembra 2023. pokazala je da 62% odraslih kaže da bi demokracija mogla biti ugrožena ovisno o pobijediku na sljedećim izborima.[14]
  • Ekonomija – jedno od glavnih pitanja. Pandemija COVID-19 ostavila je iza sebe značajne ekonomske posljedice koji će se vjerojatno zadržati do 2024. godine. Razdoblje visoke inflacije koje je započelo 2021. godine, uzrokovano stjecajem događaja uključujući pandemiju i krizu opskrbnog lanca, pojačalo je se ekonomskim učincima ruske invazije na Ukrajinu 2022.[15][16] Pritom, od kraja 2021. javno mnijenje je pretežno loše prema Bidenovom upravljanju ekonomije. Žene su bile posebno pogođene ekonomskim padom nakon pandemije, posebno one koje su napustile svoj posao da bi brinule o djeci. Privremene mjere, uključujući prošireni porezni kredit za djecu kao dio američkog plana spašavanja, uvedene su kao metode osmišljene da pomognu ekonomskoj situaciji roditelja, ali one će isteći prije izbora 2024. I Biden i Trump potpisali su dijelove ekonomskih zakona u svojim prvim mandatima koje bi mogli reklamirati u kampanji 2024. Biden je potpisao Američki plan spašavanja (American Rescue Plan), Zakon o infrastrukturnim ulaganjima i zapošljavanju (Infrastructure Investment and Jobs Act), Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act), Zakon o CHIPS-u i znanosti (CHIPS and Science Act), i Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Fiscal Responsibility Act). Trump je potpisao Zakon o smanjenju poreza i zapošljavanju (Tax Cuts and Jobs Act), Zakon o CARES-u (CARES Act) i nekoliko izvršnih naredbi koje predviđaju deregulaciju.
  • Vanjska politika – Očekuje se da će tekući rat između Izraela i Hamasa i Rusko-ukrajinski rat biti značajna pitanja izbora. Bidenova vlada je pružila značajnu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Demokrati političari i značajan dio Republikanaca su podržali taj plan, tvrdeći da Sjedinjene Države imaju značajnu ulogu u „zaštiti demokracije i borbi protiv ruske agresije”. Neki kandidati (DeSantis, Trump) tvrde da Ukrajina i suzbijanje ruske intervencije ne bi trebali biti značajan interes za Sjedinjene Države, te bi plan trebao biti ograničeniji. Ramaswamy podržava prekid američke vojne pomoći Ukrajini i priznao bi teritorije anektirane Rusiji.[17] Tijekom rata između Izraela i Hamasa, Biden je najavio „nedvosmislenu” vojnu potporu Izraelu i osudio akcije Hamasa i drugih palestinskih militanata kao terorizam. Biden je od Kongresa zatražio 10,6 milijardi dolara pomoći za Izrael.[18] Bidenovu potporu Izraelu kritizirali su progresisti i muslimanski čelnici, od kojih su mnogi nagovijestili da neće glasati za Bidena zbog rata. Kennedy jr. je osudio Hamasove napade na izraelske civile i izrazio potporu pomoći Izraelu. Trump je dao mješovite poruke o ratu, obećavajući potporu Izraelu i zauzimanje oštrog stava prema Iranu, dok je također kritizirao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i pohvalio grupu Hezbollah kao „vrlo pametnu” (very smart).[19][20]
  • Zdravstvo – Za Trumpa jedno ključno pitanje je ukidanje „Zakona o pristupačnoj skrbi” (Affordable Care Act, poznat kao Obamacare). Kennedy jr. je bio istaknuti zagovornik protiv cjepiva, mada je pokušao ublažiti svoj stav prije izbora, navodeći da nije protiv svih cjepiva. Cornel West radi na takozvanoj platformi Medicare-for-all. Biden je reklamirao Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act) iz 2022, koji je proširio Zakon o pristupačnoj skrbi i uključio odredbe za smanjenje cijena lijekova na recept za osobe na Medicare.
  • LGBT prava – Posljednjih su godina konzervativni političari u državnim zakonodavnim tijelima predstavili velik i sve veći broj prijedloga zakona koji ograničavaju prava LGBT osoba, posebice transrodnih osoba. U svom predsjedničkom mandatu, Biden je potpisao Zakon o poštivanju braka (Respect for Marriage Act), koji je kodificirao zaštitu istospolnih i međurasnih brakova u zakon. Osim toga, podržao je Zakon o jednakosti (Equality Act), zakon koji ima za cilj proširiti Zakon o građanskim pravima (Civil Rights Act) iz 1964. kako bi ponudio zaštitu na temelju rodnog identiteta i seksualne orijentacije u raznim domenama kao što su radno mjesto, stanovanje i zdravstveni sektor. Godine 2023. Biden je naredio saveznoj vladi da državama osigura strategije o tome kako poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi i resursima za prevenciju samoubojstva za LGBT zajednicu. Suprotno, u predizbornoj poruci iz februaru 2023, Donald Trump je rekao da će, ako bude ponovno izabran, donijeti savezni zakon koji će priznavati samo dva spola i ustvrdio je da je transrodnost koncept koji je izmislila „radikalna ljevica”.

Kandidati[uredi | uredi kod]

Republikanci[uredi | uredi kod]

Demokrati[uredi | uredi kod]

Libertarijanci[uredi | uredi kod]

Zelenjaci[uredi | uredi kod]

Manje stranke i kandidati[uredi | uredi kod]

Odvijanje izbora[uredi | uredi kod]

Predizborna kampanja
Partijska savjetovanja
Predizbori
Nacionalne konvencije
Opći izbori
Izborni kolegij

Povezano[uredi | uredi kod]

Spoljašne veze[uredi | uredi kod]

Bilješke[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „Election Planning Calendar”. Essex County, Virginia. Arhivirano iz originala na datum 7 februar 2016. Pristupljeno 6 februar 2016. 
  2. ↑ Kinery, Emma (18. oktobar 2022). „Biden to ask Congress to codify Roe v. Wade abortion rights protections if Democrats keep control” (en). CNBC. Arhivirano iz originala na datum 5. februar 2024. Pristupljeno 5 . februar 2024. 
  3. ↑ Ollstein, Alice Miranda (22. januar 2024). „Biden leans into abortion, contraception as 2024 campaign strategy takes shape” (en). POLITICO. Arhivirano iz originala na datum 5. februar 2024. Pristupljeno 5. februar 2024. 
  4. ↑ Leonhardt, David (17. januar 2024). „A 2024 Vulnerability”. The New York Times. Arhivirano iz originala na datum 26. januar 2024. Pristupljeno 26. januar 2024. 
  5. ↑ „America's immigration policies are failing”. The Economist. Arhivirano iz originala na datum 26. januar 2024. Pristupljeno 26. januar 2024. 
  6. ↑ Garsd, Jasmine (13 decembar 2023). „Where the Republican presidential candidates stand on immigration”. NPR. Arhivirano iz originala na datum 10. februar 2024. Pristupljeno 10. februar 2024. 
  7. ↑ Ebrahimji, Alisha (30. novembar 2023). „Texas is sending asylum seekers to major cities by bus with little notice. A coalition of mayors implement new rules to slow the surge”. CNN. Arhivirano iz originala na datum 26. januar 2024. Pristupljeno 26, januar 2024. 
  8. ↑ Baker, Peter (26. juli 2023). „Biden Takes His Battle for Democracy Case by Case”. The New York Times. Arhivirano iz originala na datum 10. decembar 2023. Pristupljeno 9. decembar 2023. 
  9. ↑ Jill Colvin; Bill Barrow (7. decembar 2023). „Trump's vow to only be a dictator on 'day one' follows growing worry over his authoritarian rhetoric”. Associated Press. Arhivirano iz originala na datum 8. decembar 2023. Pristupljeno 8. decembar 2023. 
  10. ↑ Michael C. Bender; Michael Gold (20. novembar 2023). „Trump's Dire Words Raise New Fears About His Authoritarian Bent”. The New York Times. Arhivirano iz originala na datum 8. decembar 2023. Pristupljeno 8. decembar 2023. 
  11. ↑ Stone, Peter (22. novembar 2023). „'Openly authoritarian campaign': Trump's threats of revenge fuel alarm”. The Guardian. Arhivirano iz originala na datum 27. novembar 2023. Pristupljeno 9. decembar 2023. 
  12. ↑ Ibrahim, Nur (5. decembar 2022). „Did Trump Say Election Fraud Allows for 'Termination' of US Constitution?”. Snopes. Arhivirano iz originala na datum May 31, 2023. Pristupljeno 9. decembar 2023. »In sum, Trump posted on Truth Social that, what he believed to be, election fraud in the 2020 presidential election allows "for the termination of all rules, regulations, and articles, even those found in the Constitution." For that reason, we rated this claim "Correct Attribution."« 
  13. ↑ Astor, Maggie (4. decembar 2022). „Trump's Call for 'Termination' of Constitution Draws Rebukes” (en-US). The New York Times. ISSN 0362-4331. Arhivirano iz originala na datum 4. decembar 2022. Pristupljeno 4. decembar 2022. 
  14. ↑ Fields, Gary; Sanders, Linley (15. decembar 2023). „Americans agree that the 2024 election will be pivotal for democracy, but for different reasons”. Associated Press. Arhivirano iz originala na datum December 16, 2023. Pristupljeno 16. decembar 2023. 
  15. ↑ Kalish, Ira; Wolf, Michael (18. februar 2022). „Global surge in inflation”. Deloitte. Arhivirano iz originala na datum 20. juni 2022. 
  16. ↑ Mui, Christine (13. juni 2022). „Top economist Mark Zandi says forget Biden's stimulus—Putin's war in Ukraine is by far the biggest driver of inflation”. Fortune. Arhivirano iz originala na datum 25. juni 2022. 
  17. ↑ Meyer, Ken (4. juni 2023). „Vivek Ramaswamy Proposes 'Major Concessions to Russia' in Contentious Interview With ABC's Martha Raddatz” (en). Mediaite. Arhivirano iz originala na datum 4. jun 2023. Pristupljeno 29. august 2023. 
  18. ↑ Shear, Michael; Demirjian, Karoun (20. oktobar 2023). „Biden Requests $105 Billion Aid Package for Israel, Ukraine and Other Crises”. The New York Times. Arhivirano iz originala na datum 15. novembar 2023. Pristupljeno 15. novembar 2023. 
  19. ↑ Samuels, Brett (28. novembar 2023). „Trump gives mixed messages on how he'd handle Israel-Hamas war” (en-US). The Hill. Pristupljeno 5. februar 2024. 
  20. ↑ Vazquez, Maegan (27. oktobar 2023). „Trump doubles down on calling Hezbollah 'very smart'” (en-US). Washington Post. ISSN 0190-8286. Arhivirano iz originala na datum 28. oktobar 2023. Pristupljeno 24. februar 2024. 

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Predsjednički_izbori_u_Sjedinjenim_Američkim_Državama_2024.&oldid=41852000