Arizona

Izvor: Wikipedia
Arizona
Zastava savezne države Arizona Grb savezne države Arizona
Nadimak: Grand-Canyon-State

Copper-State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Arizona
Glavni grad Phoenix
Najveći grad Phoenix
Guverner Janet Napolitano
Službeni jezik engleski (74,1%)

španjski (19,5%) navaho (0,6%)

Površina 295.276 km²
 - Kopno 294.312 km²
 - Voda 942 km²
Stanovništvo (2004.)
 - Broj 5.743.834
 - Gustoća 19//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 14. veljače 1912.
 - Poredak 48.
Vremenska zona Mountain: UTC-7
Zemljopisna širina 31°20'N - 37°N
Zemljopisna dužina 109°3'W - 114°50'W
Širina 500 km
Dužina 645 km
Visina
 - Najviša 3.851 m
 - Najniža 21 m
Kratice
 - Poštanska AZ
 - ISO 3166-2 US-AZ
Internet stranica az.gov

Historija[uredi - уреди]

U razdoblju od oko 300. do oko 1200. na teritoriju južne Arizone egzistirala je Hohokam kultura. Prvi evropski misionari su stigli do Arizone u 16. vijeku to su bili Marcos de Niza, španjolski franjevac, koji oko 1539. prokrstario po južnom dijelu Amerike i ostavio zapis o sedam zlatnih gradova Ciboa. Francisco Vásquez de Coronado, španjolski konkvistador, tražio je te gradove oko 1540.-1542.

Samu kolonizaciju pokrenuli su španjolski katoličko misionari, koji su nastojali indijance preobratiti na kršćanstvo. Nakon toga su Španjolci počeli izgrađivati prve utvrđene gradove; (1752. Tubac, 1775. Tucson), da bi učvrstili svoju vladavinu na tom području. Arizona je i nakon proglašenja meksičke samostalnosti 1810. pripadala Meksiku. Ali je nakon Američko-meksičkog rata (1846. - 1848.) postala dio Sjedinjenih Američkih Država, pa je 14. februara 1912. primljena kao 48. država SADa.

Stanovništvo[uredi - уреди]

U Arizoni žive 5 744 000 stanovnika (2004.), od toga 63,8 % bijelci, 25,3 % latinoamerikanci, 5,0 % indijanci, 3,1 % Afro-Amerikanci, 1,8 % Azijati, koji žive u 1 901 327 kućanstva.

Od 2003. godine rode se više latinoameričke nego bijele djece. Očekuje se da će 2035. većina stanovnika Arizone biti latinoamerčkog podrijetla.

2000. godine stanovnici Arizone su se izjasnili koji im je materinski jezik, i to 74,1 % engleski, 19,5 % španjolski, 1,9 % navaho, 0,6 % drugi indijanski jezici i 0,5 % njemački.

49,9% stanovništva su muškarci i 50,1 % su žene.

BDP po stanovniku iznosilo je 2002. godine 23.573 US-Dollara.

Etničke zajednice[uredi - уреди]

Indijanci: Cocopa, Halchidhoma, Halyikwamai, Havasupai, Hopi, Hualapai, Kohuana, Maricopa, Mohave, Navaho, Paiute, Papago, Pima, Quahatika, San Carlos Apache, Sobaipuri, Tonto, Yavapai i Yuma.

Religija[uredi - уреди]

20% stanovnika Arizone sebe smatra kršćanima, u šta se broje katolici, Protestanti i Mormoni.

Priroda i parkovi[uredi - уреди]

Navajoland
Grand Canyon
Jezero Powell

Arizona je poznata po svojim pustinjama i kanjonima. Nacionalni park Grand Canyon nalazi se na sjeveru, Canyon De Chelly National Monument na sjevero-istoku. Na granicu prema Utahu leži Monument Valley, na istoku leži Nacionalni park Petrified-Forest a na jugu Nacionalni park Saguaro.

Prosvjeta[uredi - уреди]

U Arizoni postoje dva međunarodno poznata fakulteta: University of Arizona u Tucsonu i Arizona State University u Tempeu kod Phoenixa. Uz to postoje još par manjih fakulteta koja su Northern Arizona University u Flagstaffu i Thunderbird - The Garvin School of International Management u Glendaleu kod Phoenixa. A u Phoenixu postoje još DeVry University, Southwestern College, University of Phoenix i Western International University, kao u Prescottu Embry-Riddle Aernautical University i Prescott College.

Najveći gradovi[uredi - уреди]

Grad Stanovnici
Phoenix 1 418 041
Tucson 512 023
Mesa 437 454
Glendale 235 591
Chandler 223 991
Scottsdale 221 792
Tempe 160 676
Gilbert 156 917
Peoria 132 487
Yuma 83 322