Prijeđi na sadržaj

Louisiana

Izvor: Wikipedija
State of Louisiana
État de Louisiane
Zastava savezne države Louisiana Grb savezne države Louisiana
Nadimak: Bayou State, Child of the Mississippi,

Creole State, Pelican State, Sportsman's Paradise, Sugar State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Louisiana
Glavni gradBaton Rouge
Najveći gradNew Orleans, poslije uragana Katrina, vjerojatno Baton Rouge
GuvernerBobby Jindal
Službeni jezikengleski i francuski
Površina134.382 km²
 - Kopno112.927 km²
 - Voda21.455 km²
Stanovništvo (2000.)
 - Broj4.496.334
 - Gustoća40//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum30. travnja 1812
 - Poredak18.
Vremenska zonaCentral : UTC-6/-5
Geografska širina29°N - 33°N
Geografska dužina89°W - 94°W
Širina210 km
Dužina610 km
Visina
 - Najviša163 m
 - Najniža-2,5 m
Kratice
 - PoštanskaLA
 - ISO 3166-2US-LA
Internet stranicawww.louisiana.gov

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prastanovnici Louisiane su Indijanci iz više etnolingvističkih porodica, to su: Attacapan, Chitimachan, Adaizan, Caddoan i Muskhogean. Domorodačka plemena Louisiane su: Acolapissa, Adai, Atakapa, Avoyel, Bayogoula, Chawasha, Chitimacha, Mugulasha, Natchitoches (Doustioni, Natchitoches, Ouachita, Yatasi), Okelousa, Opelousa, Quinipissa, Taensa, Tangipahoa, Washa,

Župe (Parishes)

[uredi | uredi kod]

Louisiana i Aljaska su dvije od 50 američkih država koje nisu podijeljene po okruzima (counties), a u slučaju Louisiane to je župa, točnije civilna župa, i nasljeđe su rimokatoličkih francuskih i španjolskih kolonijalnih utjecaja. Godine 1803 Orleans Territory (kasnija Louisiana) podijeljen je na 12 okruga da bi tek 1807. bila podijeljena na 19 župa. Izvornih 19 župa su bile: Ascension, Assumption, Avoyelles (po plemenu Avoyel), Concordia, Iberville, Lafourche, Natchitoches, Orleans, Ouachita (po plemenu Ouachita), Plaquemines, Pointe Coupee, Rapides, St Bernard, St Charles, St James, St John the Baptist, St Landry, St Martin i West Baton Rouge. Broj župa se kasnije povečavao i nastajale su nove, viz.: (1808) , Cameron, Catahoula; (1810): East Baton Rouge, Feliciana, St Helena, St Tammany; (1811): Biloxi (po plemenu Biloxi), Pascagoula (po plemenu Pascagoula), St Mary i Warren; (1819): Washington; (1822): Terrebonne; (1823): Lafayette; (1824): East Feliciana, West Feliciana; (1825): Jefferson; (1828): Claiborne; (1832): Livingston; (1838): Caddo (po plemenu Caddo), Caldwell, Carroll, Madison; (1839): Union; (1840): Calcasieu; (1843): Bossier, DeSota, Franklin, Sabine, Tensas; (1844): Morehouse, Vermilion; (1845): Jackson; (1848): Beauregard; (1852): Winn; (1868): Iberia, Richland, Tangipahoa (po plemenu Tangipahoa); (1869): Grant; (1871): Red River, Vernon, Webster; (1873): Lincoln; (1877): East Carroll, West Carroll; (1886): Acadia; (1908): LaSalle; (1910): Evangeline; i posljednje 3 (1912): Allen, Bienville i Jefferson Davis, nastale od dijelova župe Calcasieu.

Louisiana se danas sastoji od 64 župe (parishes)

Najveći gradovi

[uredi | uredi kod]
Grad Stanovnici
2004
New Orleans 462.269
Baton Rouge 224.097
Shreveport 198.675
Lafayette (Louisiana) 111.966
Lake Charles 70.819
Kenner 70.252
Bossier City 59.611
Monroe (Louisiana) 52.141
Alexandria (Louisiana) 45.971
New Iberia 32.499