Stih

Izvor: Wikipedia

Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina. Definira se kao redak u metričkoj kompoziciji, npr. pjesmi.

Stih kao ritmička cjelina znači da na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u pjesmi postaje nositelj dodatnog značenja. Zvukovna je cjelina jer ga karakterizira posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi. Sintatička je cjelina jer poredak riječi unutar stiha nikada nije slučajan, jer pjesma time dobija dodatno značenje. Što se značenja tiče, osim značenja samih riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukovnom organizacijom i poretkom riječi.

Primjer stiha[uredi - уреди]

O lijepa, o draga, o slatka slobodo
 

Vrste stihova[uredi - уреди]

Vrsta stiha određuje se prema broju slogova. Pjesma može biti stihična (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofična, što znači da su stihovi podijeljeni u strofe (kitice). Postoje i vezani stih koji ima rimu te slobodni stih, stih bez rime. Prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti bila je Preobraženja Antuna Branka Šimića objavljena 1920.godine.


Primjer epskog deseterca[uredi - уреди]

Stari Vujadin

Đevojka je svoje oči klela:

Čarne oči,da bi ne gledale!

Sve gledaste,danas ne viđeste

će prođoše Turci Lijevljani,

provedoše iz gore hajduke:

Vujadina sa obadva sina...

Vidi još[uredi - уреди]


FreeCiv B.great library.png Nedovršeni članak Stih koji govori o književnosti je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.