Gansu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gansu
Gānsù Shěng
Gansu u državi.
Država  Kina
Upravni oblik pokrajina
Službeni jezik kineski i dijalekti
Glavni grad Lanzhou
titula_vladara Liu Weiping
Površina 366.500 km²
Stanovništvo 25.575.254
Gustoća 70 stanovnika na km²
Web stranica

Gansu (kineski: 甘肃, 甘肅) je jedna od 23 kineske pokrajine, na sjeveru zemlje.[1]

Gansu je vjekovima imao strateški značaj za Kinu jer je preko njega išao promet iz gornjeg toka rijeke Huang Ho i kineskog Turkestana.[1]

Geografija[uredi | uredi kod]

Pokrajina Gansu graniči sa sjevera s Mongolijom, a sa sjeveroistoka sa kineskom Autonomnom regijom Unutrašnja Mongolija. S istoka graniči sa Autonomnom regijom Ningxia i pokrajinom Shaanxi, s juga i jugozapada s pokrajinom Sečuan i Qinghai, te s Autonomnom regijom Xinjiang sa zapada.[1]

Pokrajina Gansu ima površinu od 366.500 km² i 25,575.254 stanovnika (po podacima iz 2010).[1]

Glavni grad Gansua je Lanzhou koji leži na obalama rijeke Huang Ho.

U topografskom pogledu Gansu je relativno jednostavna na zapadu i sjeverozapadu, ali ne i na jugoistoku, gdje je teren pretrpio velike promjene zbog čestih potresa. Na sjeverozapadu pokrajine ima vrlo malo planina, ali je teren prilično brdovit, on se na istoku pretapa u pustinju Gobi. Prosječna nadmorska visina iznosi oko 900 metara. Istočni dio Gansua je najtrusnije područje Kine, za koji se zna od 6. vijeka do danas, veliki potresi u prosjeku tresu taj kraj svakih 65 godina, dok se manji potresi događaju barem jednom u 10 godina. Jedna od najvećih katastrofa modernog doba dogodila se 1920. kada je velik potres pogodio centar istočnog Gansua i izazvao velika klizišta. Broj poginulih je procijenjen na 246.000, a mnogi gradovi i sela potpuno su nestali.[1]

Klima[uredi | uredi kod]

Po Köppenovoj klasifikaciji klime pokrajina Gansu ima oštru kontinentalnu klimu s velikim razlikama između vrućeg ljeta i hladne zime.

Privreda[uredi | uredi kod]

Pokrajina Gansu je tradicionalno bila siromašan kraj, zbog čestih potresa, suša i gladi, a sve je to pridonjelo privrednoj nestabilnosti i niskoj produktivnosti u poljoprivredi. Danas se Gansu ubrzano mijenja, prvenstveno zahvaljujući bogatim rudnim nalazištima (nikl, cink, kobalt, platina, iridijum, bakar, barit, magnezij), na osnovu kojeg se razvija industrija. Pored tog Gansu se u razvoju svoje industrije koristiti i resursima susjedne pokrajine Qinghai i Autonomne regije Xinjiang.

Bruto domaći proizvod pokrajine Gansu iznosio je 2011. godine 79,6 milijardi dolara, odnosno 2380 dolara po glavi stanovnika.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Gansu (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 07. 01. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]