Jovan X Carigradski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Jovan X Kamateros (grčki: Ἰωάννης Καματηρός) bio je carigradski patrijarh od 5. augusta 1198. do aprila/maja 1206. godine.

Jovan je poticao iz porodice Kamateros, odnosno bio u rodu sa Efrosinom Dukinom Kamaterinom, suprugom bizantskog cara Aleksija III Anđela. Prije nego što je stupio na mjesto patrijarha, uživao je ugled kao izuzetno učen čovjek; neposredno prije početka stolovanja se nalazio na mjestu hartofilaksa. [1]

Prve godine stolovanja je vodio prepisku sa papom Inocentom III vezanim uz pitanje papske supremacije i klauzule filioque. U njoj je odbio papine navode da supremacija potiče od Svetog Petra i naveo kako je u stvarnosti primat rimske crkve došao iz stolovanja u drevnoj carskoj prijestolnici.[2] Kada je u Carigradu došlo do nereda protiv hapšenja bankara Kalomodija, intervenirao je kako bi osigurao njegovo puštanje,[3] ali je tokom neuspjelog puča Jovana Komnena Debelog 31. jula 1200. godine bio prisiljen na skrivanje u ormaru kada su pučisti nakratko zauzeli Aja Sofiju.

Jovan je ostao na mjestu patrijarha i nakon što je Aleksije III svrgnut u julu 1203. godine. Prema zapadnim izvorima su on i novi car Aleksije IV Anđeo, pod prijetnjom invazije zapadnih križara, iste godine priznali papsku supremaciju. Nakon što je sljedeće godine Carigrad pao pod križarsku vlast, ispočetka je izbjegao u Didmotehjhon u Trakiji. Godine 1206. ga je Teodor I Laskaris pozvao u Nikeju, gdje je stvorio bizantski režim u izbjeglištvu poznat kao Nikejsko Carstvo, ali je Jovan, najvjerojatnije zbog poodmakle dobi, odbio njegov poziv.[4]

U međuvremenu su križari u Carigradu postavili novog latinskog patrijarha; Teodor je, pak, imenovao pravoslavne patrijarhe koji su djelovali kao carigradska patrijaršija u egzilu, a 1261. godine ponovno počeli stolovati u Carigradu nakon obnove bizantske vlasti.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Kazhdan (1991), p. 1054
  2. Kazhdan (1991), pp. 1054–1055
  3. Kazhdan (1991), pp. 1055, 1096
  4. Kazhdan (1991), p. 1055

Literatura[uredi | uredi kod]

Pravoslavne crkvene titule
Prethodi:
Georgije II Ksifilin
vaseljenski patrijarh Carigrada
1198–1206
Slijedi:
Mihailo IV Autoreianos