Urbino – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
da na nešto izgleda i nebude miroring hr.wiki
Red 1: Red 1:
{{Naselje (HR)
{{Talijanska općina
|ime = Urbino
| ime =Urbino
| ime_genitiv =Urbina
|izvorno ime= Comune di Urbino
| izvorno_ime =<small>Comune di Urbino</small>
|regija= Marche
| translit_jezik1 =
|pokrajina = Pesaro e Urbino
|slika grba =
|karta =
|kratica regije= MAR
|kratica pokrajine = UR
|širina-stupnjevi = 43
|širina-minute= 43
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 12
|dužina-minute= 38
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 43.510http://hr.wikipedia.org/skins-1.5/common/images/button_bold.png
|mappaY = 12.650
|visina = 451
|površina = 228
|stanovništvo = 15.444
|godina popisa = 2007.
|gustoća stanovništva = 66
|poštanski broj = 61029
|pozivni broj = 0722
|istat = 023091
|zaštitnik = [[Sveti Crescentinus]]
|stranica= [http://www.comune.urbino.ps.it www.comune.urbino.ps.it Urbino]
}}
'''Urbino''' (antički ''Urbinum Hortense'' ili ''Urvinum Mataurense'') je grad u središnjoj [[Italija|Italiji]], u provinciji [[Pesaro e Urbino]], regija [[Marche]], s 15,444 stanovnika. Urbino je kuturno i poljoprivredno središte provincije, a sve do 17. stoljeća bio je poznat i po proizvodnji [[majolika|majolike]].


| slika_panorama =PanoramaUrbino.JPG
[[Datoteka:Panorama of Urbino.jpg|thumb|500px|lijevo|<center>Panorama Urbina<center>]]
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Pogled na centar grada i ''[[Palazzo Ducale (Urbino)|Palazzo Ducale]]''
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =


| nadimak =
==Povijest==
| geslo =


| širina-stupnjevi =43
Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu [[Etrurci|Etruščana]], [[Kelti|Kelta]] i [[Gali|Gala]]. Pod vlast [[Rimska Republika|Rima]] dolazi u [[3. vijek pne.|3. st. pne.]]
| širina-minute =43
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =12
| dužina-minute =38
| dužina-oznaka =E


| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom [[Gotski rat (razvrstavanje)|Gotskih ratova]] u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general [[Velizar|Belisarius]]<ref>Kojeg ćesto navodi povjesničar [[Prokopije]]</ref> od [[Ostrogoti|Ostrogota]].
| lokacija_info ={{flag|Italija}}
| lokacija1_ime =[[Regije Italije|regija]]
| lokacija1_info =[[Marche]]
| lokacija2_ime =[[Provincije Italije|provincija]]
| lokacija2_info =[[Pesaro i Urbino (provincija)|Pesaro i Urbino]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =


| utemeljenje_ime =
[[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg|thumb|220px|lijevo|<center>Urbino 1689. god.<center>]]
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =


| dijelovi =Ca' Mazzasette, Canavaccio, Castelcavallino, La Torre, Mazzaferro, Pieve di Cagna, San Marino, Schieti, Scotaneto, Trasanni
Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva|Crkve]] u 9. stoljeću ([[Pipin Mali]]), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad [[Vojvodstvo Urbino|vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao znanstvena djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara".
| vrsta_dijelova =frazioni
| d1-d50


| vrsta_vlasti =
Od [[1626|1626.]] do [[1860|1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =[[gradonačelnik]]
| ime_vođe = Franco Corbucci (PD)
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =


| površina_bilješke =
==Znamenitosti==
| površina_ukupna =228 [[km²]]
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 451
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =


| stanovništvo_godina =[[2006]].
[[Datoteka:Urbino-palazzo e borgo.jpg|thumb|200px|lijevo|<center>Urbino s Duždevom palačom i katedralom<center>]][[Datoteka:PalazzoDucaleUrbino.JPG|thumb|200px|<center>Duždeva palača<center>]]
| stanovništvo_bilješke =
[[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg|thumb|200px|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]]
| stanovništvo =15 373 <ref name=brit/>
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =


| vremenska_zona =[[UTC+1]]
Staro središte Urbina je od [[1998|1998.]] godine upisano na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =61029
| pozivni_broj =0722
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =[http://www.comune.urbino.ps.it/ www.comune.urbino]


| slika_lokacijska_karta_država =Italija
Vodeća atrakcija Urbina je ''Duždeva palača'' (''Palazzo Ducale'') iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466|1466.]] do [[1472|1472.]]), velikog [[humanizam|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[Rafael|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.
| slika_lokacijska_karta_opis =<center>Urbino na karti Italije
| bilješke =
}}
'''Urbino''' za [[Antika|antike]] znan po svojim [[latinski|latinskim]] imenima ''Urbinum Hortense'' <ref name=brit/>/ ''Urvinum Mataurense'' je [[grad]] u [[Provincije Italije|talijanskoj provinciji]] [[Pesaro i Urbino (provincija)|Pesaro i Urbino]] u [[Regije Italije|regiji]] [[Marche]] od 15 373 stanovnika. <ref name=brit>{{cite web
| url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/619588/Urbino
| title =''Urbino''
| accessdate = 03. 05. 2013
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica
}}</ref> (2006. godine).


''Urbino'' je od ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] značajan grad, a od [[renesansa|renesanse]] - [[glavni grad|sjedište]] istoimenog [[Vojvodstvo Urbino|vojvodstva]], tako da je već od [[1506]]. sjedište [[univerzitet]]a. <ref name=brit/> Značaj je imao sve do [[17. vijek]]a kad je bio poznat po proizvodnji [[keramika|majolike]]. <ref name=brit/>Nakon tog je počeo stagnirati, jer se našao izvan glavnih prometnih pravaca, u brdima [[Apenini|Apenina]], taj hendikep mu je s druge strane donio i sreću da je zadržao dobro očuvanu strukturu [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] grada. Pa je upravo zbog svog izvrsno očuvanog ''historijskog centra'', uvršten [[1998]]. na [[UNESCO]] - vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]]<ref name=unesco>{{cite web
''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u 14. stoljeću<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.
| url =http://whc.unesco.org/en/list/828
| title =''Historic Centre of Urbino''
| accessdate = 04. 07. 2013
| language=engleski
| publisher=UNESCO
}}</ref>
==Geografske karakteristike==
''Urbino'' leži na nadmorskoj visini od 451 m, na obroncima [[planinski masiv|masiva]] [[Apenini]], u [[Centralna Italija|Centralnoj Italiji]], udaljen oko 25 [[km]] sjeverozapadno od [[Provincije Italije|provincijskog]] [[glavni grad|centra]] [[Pesaro|Pesara]] i [[Jadran|Jadranskog mora]].


==Historija==
Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz 17. stoljeća, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Univerzitet|Sveučilište]] (osnovano [[1506|1506.]] godine), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897|1897.]] godine.
Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nakon njih gradom su vladali [[Etrurci|Etruščani]], [[Kelti]] i [[Gali]]. Pod vlast [[Rimska Republika|Rima]] dolazi u [[3. vijek pne.|3. st. pne.]]


Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tokom [[Gotski rat (razvrstavanje)|Gotskih ratova]] u [[6. vijek]]u kada ga je 538. osvojio rimski general [[Velizar|Belisarius]] od [[Ostrogoti|Ostrogota]].
[[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg|thumb|220px|lijevo|<center>Urbino 1689. god.<center>]]
Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva|crkve]] u [[9. vijek]]u, kada ga je kao [[feudalizam|feud]] poklonio [[Pipin Mali]], a od [[12. vijek]]a je vlasništvu porodice Montefeltro. Upravo pod njima grad počinje doživljavati svoj najveći procvat, jer postaje [[glavni grad|prijestolnica]] [[Vojvodstvo Urbino|Vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.). Najslavniji iz [[dinastija|dinastije]] Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao naučna djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara".

Od [[1626|1626.]] do [[1860|1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Historijski centar Urbina
|image = Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg
|godina = [[1998]]. <small>(22. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/828
|država = {{flag|Italija}}
}}
[[Datoteka:Federico da Montefeltro.jpg|thumb|left|<center>Portret [[Federico III. Montefeltro|Federica III.]]<br>([[Piero della Francesca]], 1492.)<center>]]
[[Datoteka:PalazzoDucaleUrbino.JPG|thumb|200px|<center>Duždeva palača<center>]]
[[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg|thumb|200px|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]]
Najveća atrakcija Urbina je ''[[Palazzo Ducale (Urbino)|Palazzo Ducale (Duždeva palača)]]'' iz [[15. vijek]]a u kojoj je danas [[muzej]] ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466|1466.]] do [[1472|1472.]]), velikog [[humanizam|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Luciano Laurana|Luciana Laurane (Lucijana Vranjanina)]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[Rafael|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača]] [[Palazzo Medici Riccardi|Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.

''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u [[14. vijek]]u<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.

Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz [[17. vijek]]a, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Univerzitet]] (osnovan [[1506.]] ), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897|1897.]] godine.
=== Crkve ===
=== Crkve ===
[[Datoteka:Urbino-duomo01.jpg|thumb|200px|<center>Katedrala<center>]]
[[Datoteka:Urbino-duomo01.jpg|thumb|200px|<center>Katedrala<center>]]
* ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. vijeka (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz [[1021]]. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604|1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa [[1789]]. godine poprimila [[neoklasicizam|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci|F. Baroccija]] iz 1607. god.).
[[Datoteka:Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg|thumb|200px|<center>Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.<center>]]

* ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604|1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila [[neoklasicizam|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci|F. Baroccija]] iz 1607. god.).
* Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni|L. Salimbenija]] od Sanseverina.
* Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni|L. Salimbenija]] od Sanseverina.
* ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura|romanička crkva]] iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
* ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura|romanička crkva]] iz [[13. vijek]]a je promijenjena tokom nadolazećih vjekova. Tako je u [[14. vijek]]u dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je enterijer, dok joj je [[zvonik]] iz [[15. vijek]]a. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz [[6. vijek]]a urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
* Trobrodna gotička crkva sv. Franje (''San Francesco'') je iz 14. stoljeća je obnovljena u 18. stoljeću tako da su joj ostali izvorni samo [[portik]] i zvonik.
* Trobrodna gotička crkva sv. Franje (''San Francesco'') je iz [[14. vijek]]a je obnovljena u [[18. vijek]]u tako da su joj ostali izvorni samo [[portik]] i zvonik.
* ''Oratorij Svetog Josipa (''Oratorio di San Giuseppe'')'' iz 16. stoljeća sastoji se od dvije kapele, a u njoj se nalazi ''presepio'' ili ''[[Rođenje Krista]]'' ([[Federico Brandani]]) na kojemu su figure od štuka prirodne veličine iznimno realistične.
* ''Oratorij Svetog Josipa (''Oratorio di San Giuseppe'')'' iz 16. vijeka sastoji se od dvije kapele, a u njoj se nalazi ''presepio'' ili ''[[Rođenje Krista]]'' ([[Federico Brandani]]) na kojemu su figure od štuka prirodne veličine iznimno realistične.
* U okolici se nalazi i [[mauzolej]] ''San Bernardino'' s kraja 15. stoljeća, u kojemu su sahranjeni vojvode Urbina.
* U okolici se nalazi i [[mauzolej]] ''San Bernardino'' s kraja 15. vijeka, u kojemu su sahranjeni vojvode Urbina.

[[Datoteka:Federico da Montefeltro.jpg|thumb|left|<center>[[Federico III. Montefeltro]]<br>([[Piero della Francesca]], 1492.)<center>]]

== Slavni stanovnici ==
== Slavni stanovnici ==


* [[Federico III. Montefeltro]], vojvoda Urbina, [[kondotjer]] i [[mecena]].
* [[Federico III. Montefeltro]], vojvoda Urbina, [[kondotjer]] i [[mecena]].
* [[Donato Bramante]], [[arhitekt]] [[visoka renesansa|visoke renesanse]]
* [[Donato Bramante]], [[arhitekt]] [[visoka renesansa|visoke renesanse]]
* [[Rafael]] je rođen u Urbinu
* [[Rafael]] je rođen u Urbinu
* [[Valentino Rossi]], višestruki prvak motociklističkih utrka
* [[Valentino Rossi]], višestruki prvak motociklističkih utrka
==Privreda==

Današnji ''Urbino'' je prije svega grad koji živi od [[turizam|turizma]] i od svog starog [[univerzitet]]a <ref name=brit/>, kao i od brojnih stranih studenata koji dolaze učiti [[talijanski]] upravo u Urbino.
==Bilješke==
== Gradovi prijatelji ==
* {{flag|Francuska}}, [[Blois]]
{{Panoramica|Panorama of Urbino.jpg|1200px|<center>Panorama grada}}
==Izvori==
{{reflist}}
{{reflist}}
== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Urbino}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.comune.urbino.ps.it/ Službene stranice grada] {{it icon}}
{{Commons|Urbino}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/619588/Urbino ''Urbino'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.comune.urbino.ps.it/ Službene stranice]
{{Svjetska baština u Italiji}}
* [http://www.urbinoeprovincia.com/ Urbino e Provincia]
[[Kategorija:Gradovi u Markama]]

[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]]
[[Kategorija:Gradovi u Italiji]]
[[Kategorija:Svjetska baština]]

Verzija na datum 23 august 2013 u 01:03

Urbino
Comune di Urbino
Pogled na centar grada i Palazzo Ducale
Pogled na centar grada i Palazzo Ducale
Pogled na centar grada i Palazzo Ducale
Koordinate: 43°43′N 12°38′E / 43.717°N 12.633°E / 43.717; 12.633
Država  Italija
regija Marche
provincija Pesaro i Urbino
frazioni Ca' Mazzasette, Canavaccio, Castelcavallino, La Torre, Mazzaferro, Pieve di Cagna, San Marino, Schieti, Scotaneto, Trasanni
Vlast
 - gradonačelnik Franco Corbucci (PD)
Površina
 - Ukupna 228 km²
Visina 451
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 15 373 [1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 61029
Pozivni broj 0722
Službena stranica www.comune.urbino
Karta
Urbino na mapi Italije
Urbino
Urbino
Urbino na karti Italije

Urbino za antike znan po svojim latinskim imenima Urbinum Hortense [1]/ Urvinum Mataurense je grad u talijanskoj provinciji Pesaro i Urbino u regiji Marche od 15 373 stanovnika. [1] (2006. godine).

Urbino je od ranog srednjeg vijeka značajan grad, a od renesanse - sjedište istoimenog vojvodstva, tako da je već od 1506. sjedište univerziteta. [1] Značaj je imao sve do 17. vijeka kad je bio poznat po proizvodnji majolike. [1]Nakon tog je počeo stagnirati, jer se našao izvan glavnih prometnih pravaca, u brdima Apenina, taj hendikep mu je s druge strane donio i sreću da je zadržao dobro očuvanu strukturu srednjovjekovnog grada. Pa je upravo zbog svog izvrsno očuvanog historijskog centra, uvršten 1998. na UNESCO - vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi[2]

Geografske karakteristike

Urbino leži na nadmorskoj visini od 451 m, na obroncima masiva Apenini, u Centralnoj Italiji, udaljen oko 25 km sjeverozapadno od provincijskog centra Pesara i Jadranskog mora.

Historija

Urbino su osnovali Umbri u predrimskom razdoblju. Nakon njih gradom su vladali Etruščani, Kelti i Gali. Pod vlast Rima dolazi u 3. st. pne.

Skromni rimski gradić Urvinum Mataurense ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tokom Gotskih ratova u 6. vijeku kada ga je 538. osvojio rimski general Belisarius od Ostrogota.

Urbino 1689. god.

Urbino dolazi u vlasništvo crkve u 9. vijeku, kada ga je kao feud poklonio Pipin Mali, a od 12. vijeka je vlasništvu porodice Montefeltro. Upravo pod njima grad počinje doživljavati svoj najveći procvat, jer postaje prijestolnica Vojvodstva Urbino (1474.-1616.). Najslavniji iz dinastije Montefeltro je bio Federico III., vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan kondotjer, vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je Piero della Francesca pisao naučna djela o perspektivi, a Francesco di Giorgio Martini napisao svoj Trattato di architettura ("Traktat o arhitekturi") dok je Rafaelov otac, Giovanni Santi, napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu Il Cortegiano ("Knjiga dvorjanina", Baldassare Castiglione), postavio standarde modernog europskog "dvorskog gospodara".

Od 1626. do 1860. je u vlasništvu papa (prvi Urban VIII.) kada postaje dio Kraljevine Italije.

Znamenitosti

Historijski centar Urbina
Svjetska baštinaUNESCO
 Italija
Registriran:1998. (22. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Portret Federica III.
(Piero della Francesca, 1492.)
Duždeva palača
Renesansni atrij Duždeve palače

Najveća atrakcija Urbina je Palazzo Ducale (Duždeva palača) iz 15. vijeka u kojoj je danas muzej Galleria Nazionale delle Marche s jednom od najvažnijih kolekcija renesansnih slika na svijetu. Ova palača vojvode Federica de Montefeltra (građena od 1466. do 1472.), velikog humanista i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu renesansne arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo dalmatinskog arhitekta Luciana Laurane (Lucijana Vranjanina). Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi (Raffaelov otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih palača Medici-Riccardi (Michelozzo) i Palača Ruccelai (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.

Utvrdu Albornoz (lokalno znana kao La Fortezza), izgradio je papinski legat Gil de Albornoz u 14. vijeku[3]. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.

Tu se nalaze i palače: Albani (Palazzo Albani) iz 17. vijeka, Palača Odasi (Palazzo Odasi) i palača Passionei (Palazzo Passionei), ali i Univerzitet (osnovan 1506. ), te Rafaelova kuća i spomenik iz 1897. godine.

Crkve

Katedrala
  • Katedrala (Duomo) iz 15. vijeka (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt Francesco di Giorgio Martini, koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena 1604. godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila neoklasicistički oblik zahvaljujući arhitektu Giuseppe Valadier. Kupola je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (Sveti Sebastijan iz 1557. god., Uznesenje C. Maratte iz 1701. god., i slavna Posljednja večera F. Baroccija iz 1607. god.).
  • Crkva Svetog Ivana Krstitelja (San Giovanni Battista) s freskama L. Salimbenija od Sanseverina.
  • Sant' Agostino, romanička crkva iz 13. vijeka je promijenjena tokom nadolazećih vjekova. Tako je u 14. vijeku dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je enterijer, dok joj je zvonik iz 15. vijeka. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. vijeka urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
  • Trobrodna gotička crkva sv. Franje (San Francesco) je iz 14. vijeka je obnovljena u 18. vijeku tako da su joj ostali izvorni samo portik i zvonik.
  • Oratorij Svetog Josipa (Oratorio di San Giuseppe) iz 16. vijeka sastoji se od dvije kapele, a u njoj se nalazi presepio ili Rođenje Krista (Federico Brandani) na kojemu su figure od štuka prirodne veličine iznimno realistične.
  • U okolici se nalazi i mauzolej San Bernardino s kraja 15. vijeka, u kojemu su sahranjeni vojvode Urbina.

Slavni stanovnici

Privreda

Današnji Urbino je prije svega grad koji živi od turizma i od svog starog univerziteta [1], kao i od brojnih stranih studenata koji dolaze učiti talijanski upravo u Urbino.

Gradovi prijatelji

Panorama grada
Panorama grada

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Urbino (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 03. 05. 2013. 
  2. Historic Centre of Urbino (engleski). UNESCO. Pristupljeno 04. 07. 2013. 
  3. Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[1]

Vanjske veze