Karl XI od Švedske

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karl XI
Charles XI of Sweden (1691).jpg
Portret Karla XI.
Kralj Švedske
Vladavina 13. februar 1660. - 5. april 1697.
Krunidba 28. septembar 1675.
Prethodnik Karl X Gustav
Nasljednik Karl XII
Vladavina .
Supruga Ulrika Eleonora od Danske
Djeca Hedviga Sophia
Karl XII
Ulrika Eleonora
Dinastija Palatinat-Zweibrücken
Otac Karl X
Majka Hedwiga Eleonora od Holstein-Gottorpa
Rođenje 24. novembar 1655.
Dvorac Tre Kronor (Stockholm)
Smrt 5. april 1697.
Tre Kronor (Stockholm)
Vjera luteran

Karl XI (Stockholm, 24. novembar 1655. - Stockholm, 5. april 1697.), bio je švedski kralj od 1660. do svoje smrti.[1]

On je za svoje vladavine uspio proširiti kraljevsku vlast na račun višeg plemstva i nižih staleža, i uspostaviti apsolutističku monarhiju koja je završila tek nakon smrti njegova sina Karla XII 1718.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karl je bio jedini sin Karla X Gustava i Hedwige Eleonore od Holstein-Gottorpa, sa samo pet godina naslijedio je svog oca na tronu 1660. Kako je bio premlad da vlada, oformljeno je regentsvo od strane visokog plemstva, koje je steklo kontrolu nad vladom i blokiralo povratak otuđenih krunskih zemalja. Čak i kad je Karl postao punoljetan - 1672., regenti su i nadalje kontrolirali vanjsku politiku, oni su i uvukli Švedsku u Treći anglo-holandski rat (1672. - 1678.) na nagovor francuskog kralja Louisa XIV, s kojim su potpisali sporazum o savezu.[1]

Tako da je Karl preuzeo kontrolu nad vojskom i administracijom tek nakon što su Šveđani poraženi u Bitci kod Fehrbellina - 1675. od strane snaga Markgrofovije Brandenburg. Taj poraz osokolio je Dance da izvrše invaziju na svoju bivšu švedsku pokrajinu Skåne.[1]

Nakon što je Karlo uspio poraziti Dance - 1678. sklopljen je mirovni ugovor Lunda (1679.), po kojim je Kraljevina Danska odustala od svojih teritorijalnih pretenzija na Skåne. Pored toga dvije kraljevine dogovorile su se da će zajedničkim snagama pokušati spriječiti rastući holandski utjecaj po Baltiku. Kruna tog sporazuma bio je Karlov brak sa Ulrikom Eleonorom, sestrom danskog kralja Christiana V sklopljen 1680.[1]

Nakon potpisivanja Sporazuma iz Nijmegena (1678. - 1679.), kojim je završen Francusko-holandski rat, Švedskoj je dozvoljeno da zadrži gotovo sve svoje njemačke posjede.[1]

Karl i njegovi novi savjetnici zatim su promjenili kurs švedske vanjske politike, - naglasivši da će Švedska ubuduće voditi svoju politiku u skladu sa svojim interesima, bez obzira na dotad potpisane saveze i ugovore.[1] Nakon tog je Riksdag (parlament) 1680 objavio deklaraciju, da podržava povrat otuđenih krunskih zemalja, tako da je Karl do kraja svoje vladavine povećao švedski udjel na teritoriju Finske sa manje od 1 %, na više od 30 % svih švedskih zemalja.[1] Vraćeni teritoriji po baltičkim zemljama davali su više od polovice povećanih prihoda monarhije. Taj povećani prihod omogućio je Karlu da formira fiksni budžet i plaća 25.000 novih vojnika, i organizira vojsku od 40.000 pripadnika, pored toga formirao je i snažnu administraciju koja je preuzela kontrolu nad crkvama i školama i sagradio respektabilnu ratnu mornaricu koja se mogla natjecati sa danskom. Na vrhuncu tog procesa 1693. Karl je dobio neograničenu moć i provodio je svoje reforme bez ikakve opozicije.[1]

Karl i njegovi glavni savjetnici, nastojali su provoditi politiku ravnoteže između tadašnjih evropskih velesila Francuske, Svetog Rimskog Carstva, Nizozemske i Engleske, kao najbolju zaštitu za švedske interese.[1] Zbog tog je Švedska 1681. sklopila savez sa Nizozemskom Republikom usmjeren protiv Louisa XIV. Karl je ušao u taj savez i zbog tog jer je osjetio da je to prijetnja moćnoj englesko - nizozemskoj alijansi uspostavljenoj od strane Williama III 1688., ali je ipak zadržao Švedsku po strani kad je izbio Rat Velike alijanse (1689. - 1697).[1]

Iako su Danska i Švedska usko surađivale tokom rata kako bi zaštitile svoje trgovačke brodove, Karl je gotovo izazvao rat sa Danskom 1689, kad je podržao teritorijalne pretenzije kneževa od Holstein-Gottorp po Schleswig-Holsteinu i Jutlandu. Nedugo prije svoje smrti Karl je dogovorio nastavak svojih dinastičkih veza sa Kućom Holstein-Gottorp i prihvatio se posredovanja, premda sa malo efekta, u sklapanju Sporazuma iz Rijswijka (1697), kojim je završen Rat Velike alijanse.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 "Charles XI" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/biography/Charles-XI. pristupljeno 21. 07. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Prethodnik: Kralj Švedske Nasljednik:
Karl X Gustav Karl XII