Stenkil (dinastija)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dinastija Stenkil
Stenkilska ätten
Kamen iz Södermanlanda sa natpisom Stenkil
Zemlja Švedska (Västergötland)
Titule Švedski kralj
Osnivač Stenkil
Posljednji suveren Magnus Jaki
Osnivanje 1060.
Prestanak 1120.

Dinastija Stenkil je ime srednjovjekovne dinastije, koja je vladala Švedskom od oko 1060. do 1120.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Po legendi osnivač dinastije bio je Skoglar Toste vladar Västergötlanda u 10. vijeku, čiji se unuk Stenkil uspeo na švedski tron.

Dinastija je ime dobila po Stenkilu, koji je zahvaljujući tome što je bio oženjen sa Möjligen kćerkom Emunda Starijeg iz Dinastije Munsö koja je izumrla, bio izabran za kralja 1060.[1]

Vrlo se malo zna o sljedeće dvije dekade, jer ima vrlo malo podataka, ipak se pouzdano zna da je Stenkil bio otac kraljeva Halstena i Inge Starijega, kao i to da je Halsten bio otac kraljeva Filipa i Inge Mlađeg. Kad je Inge umro - izumrla je i loza Stenkil po muškoj liniji.[1]

Erik Stenkilsson, Erik Poganin, Anund Gårdske, Håkan Crveni koji su vladali u vrlo mutnom razdoblju između 1066. - 1080. najvjerojatnije su pripadili Dinastiji Stenkil, iako to nije sasvim pouzdano.[1]

Postojanje Blot-Svena koji je po nordijskim sagama svrgnuo s trona svog šogora Inge Starijeg - 1080. i vladao nakon tog tri godine, možda je ipak samo legenda, sa još većom sigurnošću se to može reći za Erika Årsälla zvanog Kol.[1]

Vjerojatno su svi kraljevi početka 12. vijeka na jedan ili drugi način bili povezani za Dinastijom Stenkil. Krvne veze za koje znamo išle su preko djece Inge Starijeg, koji je imao je tri kćeri; Margaretu, Katarinu i Kristinu i sina Rognvalda. Margaretin sin Magnus Jaki postao je kralj 1120., Katarina je bila majka Erika Svetog osnivača Dinastije Erik, a Ragnvald je bio djed danskog princa Magnusa Henrikssona koji je kao pretendent za švedski tron ubio Sverkera Starijeg i Erika Svetog 1160.[1]

Vladari Dinastije Erik[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]