Johan I od Švedske

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Johan I
John I of Sweden coin 1725.jpg
Kovanica sa monogramom Johana Sverkerssona
Švedski kralj
Vladavina 1216. - 1222.
Prethodnik Erik X Knutsson
Nasljednik Erik XI Eriksson
Puno ime
Johan Sverkersson
Dinastija Sverker
Otac Sverker II Karlsson
Majka Ingegerd Birgesdotter Brosa
Rođenje oko 1201.
?
Smrt 10. mart 1222.
Visingsö
Pokop Samostan Alvastra

Johan I rođen kao Johan Sverkersson (?, 1201. - Visingsö, 10. mart 1222.), bio je švedski kralj od 1216. do 1222.[1]

Sverker je bio sin kralja Sverkera II Karlssona i njegove druge žene Ingegerd Birgesdotter[1], otac ga je još 1204. proglasio jarlom, što je u ono vrijeme bila titula ravna prestolonasljedniku.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kad je 10. april 1216. umro od tuberkuloze stari kralj Erik X Knutsson, njegov sin Erik Eriksson nije se još ni rodio, pa je izbor pao na Johana.

Prve tri godine dok je Johan bio maloljetan kraljevstvom su vladali regenti. Okrunjen je tek kad je navršio 18 godina - 1219. u Linköpingu.[1]

Danski kralj Valdemar II pokušavao je na sve moguće načine spriječiti krunidbu, u želji da ona pripadne njegovom nećaku Eriku Erikssonu, pozivajući se i na papu, pa je njegova žalba stvorila probleme Kraljevskom savjetu.[1]

Folkungzi koji su pomogli u njegovom izboru, imali su i veliki utjecaj na Johana, kao njegovi savjetnici. Njegovu kratku vladavinu obilježilo je nekoliko mjera protiv centralistički organizirane crkve, tako da mu je i papa Honorije III pisao kritička pisma, žalivši se na imenovanje biskupa[1] mimo Vatikana. Pored toga on je uveo još jednu novinu, tražio je da feudi darovani biskupima za njihovo uzdržavanje, pripadnu nakon njihove smrti ponovno monarhiji. Za papu jednom poklonjeno imanje, bilo je neotuđiva imovina jednom za svagda, pa je mladom Johanu uputio oštre kritike i na račun toga, pozivajući se na svog prethodnika Lucija III. koji još za vremena nadbiskupa Johannesa 1185. izdao poslanicu o zaštiti ostavinske imovine.[1]

S druge strane Folkungzi koji nisu bili tako odani i potčinjeni papi, htjeli su da Šveđani budu ti koji biraju svoje kraljeve i biskupe. Željeli su stvoriti švedsku nacionalnu crkvu, u kojoj će utjecaj papa biti ograničen.[1]

Kao kontrapunk tome Johan je 1220. poduzeo uspješni križarski rat po Finskoj i Estoniji. Tamo je staru estonsku utvrdu Lihulu koju je zauzeo, pretvorio u centar iz kojeg se trebao širiti daljnji misionarski rad, pa se vratio u Švedsku.[1]

Tu misiju su rano ujutro 8. augusta 1220. napali nepokršteni Estonci sa otoka Saaremaa i pobili gotovo sve švedske vojnike, među njima i jarla Karla i biskupa od Linköpinga.[1]

Johan je obolio i naglo umro, navršivši jedva 21 godinu, kako se nije oženio, bio je posljednji vladar od Dinastije Sverker.

Pokopan je u Samostanu Alvastra u Östergötlandu.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 "Johan I Sverkersson" (švedski). Historiska Personer. http://historiska-personer.nu/min-s/pd282b548.html. pristupljeno 05. 09. 2015. 
Prethodnik: Švedski kralj Nasljednik:
Erik X Knutsson Erik XI Eriksson

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]