1380-e

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek14. vijek15. vijek
Decenije: 1350-e 1360-e 1370-e1380-e1390-e 1400-e 1410-e
Godine: 1380 1381 1382 1383 1384 1385 1386 1387 1388 1389
Kategorije: RođenjaSmrtiArhitektura
NastanciPrestanci

1380-e su decenija koja je počela 1. januara 1380. i završila 31. decembra 1389.

Događaji[uredi | uredi kod]

Hrvatska[uredi | uredi kod]

1380
1381
1382
Marija
  • 5. 1. - Ugarsko-hrvatski kralj Ludvig boravi u Zagrebu, izaslanicima novostečenog Kotora potvrđene povlastice (poslednji kraljev boravak u Hrvatskoj).
  • 1. 5. - Kralj Ludvig poziva dalmatinske općine za opremanje brodova u pomoć Karlu Dračkom u Napulju (poziv ponovljen 20. 7.).
  • 10. 9. - Umro ugarsko-hrvatsko-poljski kralj Ludovik I. Veliki - u Ugarskoj i Hrvatskoj ga nasleđuje 11-godišnja kćerka Marija, ali ubrzo dolazi do borbi oko prestola (17. 9. krunisana za "kralja", upravljaju majka Elizabeta i palatin Nikola Gorjanski).
  • rujan - Hrvatsko-dalmatinski ban Emerik Bubek otplovio u južnu Italiju.
  • 22. 10. - Dubrovačko Vijeće umoljenih zaključilo da se sklopi obrambeni savez sa dalmatinskim gradovima protiv Venecije, kao i protiv kopnenih susjeda (misli se na Tvrtka).
1383
1384
  • 3. 3. - Kraljica Elizabeta boravi u Mitrovici, nakon čega odlazi u Budim (od listopada je sa kćerkom Marijom boravila u hrvatskim zemljama).
  • proljeće - Nemiri protiv kraljica Elizabete i Marije, te palatina Nikole Gorjanskog, u Slavoniji i Ugarskoj.
  • 30. 3. - Elizabeta oduzela bansku čast Stjepanu II. Lackoviću, postavljen Toma od Sv. Jurja (u Zadar stigao 15. 5.).
  • 8. 7. - U Zadru otkrivena urota protiv kraljica (trojici urotnika odrubljene glave tri dana kasnije).
  • kolovoz? - Pobuna u Slavoniji (Stjepan Lacković, biskup zagrebački Pavao Horvat, Nikola Széchy), protiv kraljica, za Karla Dračkog.
  • listopad - Ivan Horvat se po povratku iz Napulja proglasio slavonskim banom.
1385
Karlova krunidba
  • ca. 16. 5. - Izmirenje kraljica Elizabete i Marije sa plemstvom na sastanku u Požegi.
  • svibanj? - Po aranžmanu kraljice-majke Elizabete, kraljica Marija se preko posrednika zaručila sa Lujem I Orleanskim (sin Šarla V).
  • srpanj - Žigmund Luksemburški, ostavljeni Marijin zaručnik, provaljuje iz Češke u Ugarsku.
  • 12. 9. - Braća Horvati i deo hrvatskog plemstva dovode Karla Dračkog iz Italije u Senj (zatim odlazi u Zagreb).
  • 28. 9. - Ugarsko-hrvatska kraljica Marija se udala u zamku Zvolen za prvobitnog zaručnika, Žigmunda Luksemburškog.
  • 8. 10. - Nikola Széchy ugarski palatin umesto nepopularnog Nikole Gorjanskog.
  • 15. 11. - Na saboru u Budimu kraljica Marija potvrdila prava i povlastice staleža i redova kraljevine.
  • prosinac - Vojska hrvatskih velikaša vodi Karla Dračkog u Budim.
  • 25. 12. - Sabor Karlovih pristalica u Budimu ga proglasio za kralja ugarskoga i hrvatskoga (Marija se taktički odriče krune).
  • 31. 12. - Karlo Drački krunisan u Stolnom Biogradu.
1386
Otmica Elizabete i Marije
  • 7. 2. - Kralj Karlo teško ranjen u Budimu, od strane (Elizabetinog peharnika Blaža Forgača u njenim odajama, u prisustvu Nikole Gorjanskog).
  • 8. 2. - Prerano oglašena smrt kralja Karla i povratak Marije na ugarsko-hrvatski prijestol.
  • 24. 2. - U Višegradu je umro ugarsko-hrvatski kralj Karlo, poslije 55 dana vladavine; u Napuljskom kraljevstvu ga nasljeđuje maloletni sin Ladislav Napuljski (koji postaje pretendent i na ugarsku krunu). Početak dugog rata između pre svega hrvatskih plemića i Žigmunda Luksemburškog.
  • ožujak? - U Hrvatskoj dolazi do pobune protiv kraljica - Ivan Horvat u Mačvi i Ivan Paližna u Hrvatskoj-Dalmaciji.
  • ožujak-srpanj - Stjepan I. Korogy, bivši mačvanski ban, u ime kraljice porazio Ladislava Horvata (Ivanovog brata) i zauzeo Mačvu sa Beogradom; zatim doživjeo po jedan poraz i pobjedu.
  • april - Češki kralj Vaclav IV, brat Marijina zaručnika Žigmunda, upao u Ugarsku.
  • 1. 5. - Sporazum kraljica Elizabete i Marije sa Vaclavom IV u Győr-u: Žigmund ne može biti krunisan za ugarskog kralja, ali može živeti u zemlji ako želi.
  • lipanj - Izaslanik Venecije Pantaleone Barba dogovara savez sa Gorjanskim i kraljicama protiv Ladislava Napuljskog.
  • 25. 7. - Pobunjenici (Horvati i Paližna) kod Gorjana zarobili kraljice i ubili Gorjanskog s celom muškom pratnjom (kraljice zatim preko Ivanića i Gumnika, tj. Bosiljeva kod Čazme, odvedene u Novigrad kod Zadra).
  • rujan? - Žigmund Luksemburški je u Ugarskoj kao "kapetan kraljevstva" - priprema rat sa hrvatskim pobunjenicima (komandant vojske Ladislav Lošonc, prospektivni mačvanski ban Nikola Gorjanski mlađi).
  • krajem prosinca - Žigmund prešao preko Drave u Slavoniju.
  • Banovi: Slavonije i Mačve Ivan Horvat sa bratom Ladislavom, Hrvatske i Dalmacije Ivan Paližna (Karlove pristaše).
1387
Elizabeta i Marija u Novigradu
Žigmund, vl. do 1437
  • početak siječnja - Sastanak pobunjeničkih vođa u Zadru.
+ U Novigradu zadavljena kraljica Elizabeta, vijest o tome stigla u Zadar 16. 1..
+ Elizabetin zet Žigmund Luksemburški se privremeno povukao iz Slavonije.
  • februar - Poljska uzela natrag Galiciju od Ugarske (Jadviga od sestrinog muža Žigmunda).
  • veljača/ožujak - Žigmundov vojvoda Ladislav Lošonc ratuje iz Gradeca sa Ivanom Horvatom, koji je sačuvao Zagreb, grad netom smjenjenog biskupa Pavla Horvata - Horvat će osvojiti Medvedgrad pa i Gradec.
  • ožujak i dalje - Ivan Horvat s braćom Ladislavom i Berislavom, uz pomoć Tvrtkove i Lazareve konjice zauzeo istočnu Slavoniju, Mačvu, prešao u Baranju, poharao Pečuh.
  • 31. 3. - Žigmund Luksemburški se u Stolnom Biogradu okrunio za kralja ugarsko-hrvatskog (vl. do 1437).
  • 15. 4. - Mletačka općina poziva Zadar, Split i Trogir da budu vjerne Ugarskoj kruni (Žigmundu), takođe je opremila flotu da pazi na jadransku obalu.
  • svibanj - Knez Ivan Frankapan i krbavski knezovi Kurjakovići uzeli od Ivana Paližne lički Počitelj i oslobodili Korođa, Kanižaja i dr. (zarobljeni kod Gorjana).
  • 4. 6. - Oslobođena kraljica Marija, nakon što su Frankapan i Kurjakovići s kopna i mletački kapetan Barbadico s mora opkolili Novigrad, a Paližna se opet predao.
  • lipanj? - Kapetan Barbadico osvojio Skradin za Žigmunda.
  • ljeto? - Žigmundove vojvode (Nikola II. Gorjanski, Stjepan Lošonc, Ivan Morović) kod Čerega (blizu Iloka) porazile Ivana Horvata (zatim zarobljen u Požegi, ali beži u Bosnu).
  • 4. 7. - Kraljica Marija stigla u Zagreb, u kome se nalazi i njen suprug Žigmund.
  • srpanj-kolovoz - Marija i Žigmund borave u Hrvatskoj, gušenje pobune u zapadnoj Slavoniji (Gumnik, Medvedgrad).
  • 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
  • 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
  • poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
  • listopad - Albert Lošonc, imenovani vranski prior i brat hrvatsko-dalmatinskog bana Ladislava Lošonca, i knezovi krbavski napadaju Vranu (Ivan Paližna).
  • 28. 10. - U Budimu potvrđene privilegije Dubrovačkoj Republici.
  • 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
  • ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
  • 25. 11. - Kralj Žigmund darovao Cetin (kod dan. Cetingrada) knezu Ivanu Krčkom Frankopanu.
  • ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
  • 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.
1388
  • siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
  • 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
  • 8. 3. - Trogirani šalju posrednike u Split i Klis - bez uspjeha.
  • mart, polovinom - Tvrtkovi poslanici vojvoda Vlatko i Stanoje Jelačić nude sporazum dalmatinskim gradovima.
  • 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
  • 6. 10. - Sastanak knezova i predstavnika dalmatinskih gradova u Skradinu, dogovoren savez protiv bosanskog kralja (bez efekta, zbog sukoba između Trogira i kneza Nelipića).
  • studeni - Vojvoda Hrvoje Vukčić i brat mu Vojslav došli u Knin kao predstavnici kralja Tvrtka.
  • 23. 12. - U Zadar stigao Ladislav Lošonc, Žigmundov komandant, gubernator Hrvatske i Dalmacije i slavonski ban.
  • Borbe u istočnoj Slavoniji - Ivan Horvat protiv mačvanskog bana Nikole II Gorjanskog, u koje se meša i knez Lazar na Ivanovoj strani zbog Mačve.
1389
  • 8. 2. - Žigmundov ban Ladislav Lošonc krenuo iz Zadra na Paližnu i Tvrtkove snage u Dalmaciji (bez uspjeha).
  • ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
  • 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
  • kraj ožujka - Hrvatski pobunjenici i bosanske čete izleteli iz Vrane i popalili kuće Zadrana.
  • srpanj - Žigmundovi ljudi uzeli Klis Ivanu Paližni.
  • ljeto - Novi upad Ivana Horvata iz Usore u Mačvu, Gorjanski ga odbio.
  • 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
  • 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
  • 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
  • 20. 11. - Zadarska pješačka vojska sa konjanicima Ivana Frankapana kreće prema Vrani, kao pojačanje Kraljevskoj vojsci.
  • 22. 11. - Kraljevska i domaća vojska se kod Vrane sukobila sa Ivanom Paližnom (ranjen).
  • 24. 11. - Novi gubici za Paližnu, u okršaju na dan sv. Krševana.
  • 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
  • 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.
  • Detrik Bubek novi slavonski ban, nakon Ladislava Lošonca.


Bosna[uredi | uredi kod]

1380
1381
1382
Herceg Novi
1383
  • 8. 3. - Mlečani odobrili svom građaninu Nikoli Baseju da postane bosanski admiral (što ostaje do kraja sledeće godine); kasnije tokom meseca odobrena prodaja jednog opremljenog broda - začetak prve bosanske flote[3].
  • 30. 7. - Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dobio mletačko građanstvo.
  • septembar - Kralj Tvrtko kupi vojsku u Humu, što izaziva strah u Dubrovniku[3].
  • jesen - Kralju Tvrtku dozvoljeno da u Veneciji o svom trošku napravi dva nova broda[3].
  • Kralj Tvrtko podigao grad Sveti Mihailo (Brštanik) kod Opuzena, sa malim brodogradilištem.
1384
  • jul - Kralj Tvrtko izgleda zauzeo Kotor[4] (ugarska kraljica Marija priznala sledećeg marta, grad želeo i Balša II Balšić).
1385
  • 28. 3. - Dogovor Nikole Gorjanskog sa Tvrtkom u Bosni - ovaj će biti prijatelj kraljice Marije u zamenu za Kotor.
  • 1. 5. - Kraljica Elizabeta, na molbu Dubrovčana, zabranila dalmatinskim gradovima dovoženje soli u novi Tvrtkov grad Brštanik.
  • leto-jesen - Tvrtko ratuje sa Balšićima, ali je poražen (primirje uz dubrovačko posredstvo).
1386
  • kraj listopada - Dubrovčani primili u Ston izbeglice iz Huma, pobegle od prvog turskog upada u Bosnu (išli do doline Neretve[5]).
1387
  • 22. 7. - Bosanski kralj Tvrtko prima Klis pod svoju zaštitu i šalje svoju vojsku tamo - izazov Ugarskoj.
  • 2. 8. - Bosanska vojska upala u splitski kotar i poharala ga.
  • poč. septembra - Upad Tvrtkovih i Lazarevih četa u Srem.
  • 11. 11. - Bosanska vojska upada u Zadarski kotar i hara (diverzija u korist Vrane).
  • ca. 18. 11. - 17. 12. - Paližna i Bosanci opsedaju Lošonca u Ninu.
  • ca. 17. 12. - Bosanci zauzeli Ostrovicu kod Zadra.
  • 27 - 28.12. - Krvavi sukob probosanske i prougarske stranke u Trogiru, preovladavaju Tvrtkove pristalice.
1388
  • siječanj - Zadar, Šibenik i Split šalju poslanike na ugarski dvor, žale se na neprilike od vojske Ivana Paližne i kralja Tvrtka.
  • 18. 2. - Ivan Paližna iz Klisa s bosanskom vojskom opljačkao splitski kotar.
  • 18 - 30. 5. - Tvrtkova vojska sa Paližninim četama pljačka okolicu Splita (Tvrtko naručuje brodove u Kotoru, kako bi zaokružio opkoljavanje grada).
  • 9. 8. - Nakon upada turskog odreda, bosanskim izbeglicama otvoreno dubrovačko područje (prema turskim izvorima ovaj odred je poslat na inicijativu Đurđa Balšića, Tvrtkovog neprijatelja[6]).
  • 27. 8. - Bitka kod Bileće - ubjedljiva pobeda Vlatka Vukovića nad Turcima.
1389
  • ožujak - Bosanski vojvoda Vlatko Vuković sa vojskom pred Splitom, poziva dalmatinske gradove da se poklone Tvrtku.
  • 24. 3. - Splitsko vijeće odredilo pregovarače sa Tvrtkom (ovaj će gradu dati rok do 15. lipnja, kasnije probijen, da se pokore bosanskoj kruni).
  • 15. 6. - Kosovska bitka - Tvrtko poslao Vlatka Vukovića.
  • 30. 8. - Nova bosanska vojska u Dalmaciji.
  • 30. 9. - Paližna i Bosanci opet pale oko Zadra.
  • 20. 10. - Firentinska opština čestita Tvrtku "pobedu" u Kosovskoj bitci.
  • 15. 11. - Bosanska provala u zadarskom kotaru, odvedeno mnogo stoke.
  • 10. 12. - Zadarska vojska se vraća u grad, razbijena od Bosanaca.
  • 25. 12. - Klis se predao bosanskom kralju, koji za namesnika u Hrvatskoj postavlja Ivana Horvata, vojni komandant je Pavle Klešić.


Srbija i Zeta[uredi | uredi kod]

1380
Lazarica
1381
Ravanica
1382
1383
1385
1386
1387
1388
1389

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 V. Ćorović, Historija Bosne, str. 173-4
  2. 2,0 2,1 The Late Medieval Balkans, John Van Antwerp Fine, Jr., p. 394
  3. 3,0 3,1 3,2 Historija Bosne, V. Ćorović, str. 175-6
  4. Istorija Crne Gore, Crna Gora u doba oblasnih gospodara, str. 43
  5. 5,0 5,1 Boj na Kosovu, Istorija srpskog naroda, V. Ćorović (rastko.rs)
  6. Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države, I. s. n., V. Ćorović
  7. Historija Bosne, V. Ćorović, str. 172
  8. Историја манастира Грачанице, rastko.rs
  9. 9,0 9,1 Sveta loza kneza Lazara, Ž. Fajfrić, rastko.rs
  10. V. Klaić
  11. The Kosovo Field - June 15, 1389, S. Ćirković, rastko.rs