Novigrad (Zadar)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Novigrad (općina))
Jump to navigation Jump to search
Novigrad

NovigradZadar1.JPG

Osnovni podaci
Županija Zadarska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 2.368
Geografija
Koordinate 44°11′02″N 15°33′14″E / 44.184°N 15.554°E / 44.184; 15.554
Novigrad is located in Hrvatske
Novigrad
Novigrad
Novigrad (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 11′ 02" SGŠ, 15° 33′ 14" IGD

Novigrad, gradić, luka i općinsko središte u sjevernoj Dalmaciji. Katkad se neslužbeno naziva Novigrad Dalmatinski i Novigrad Zadarski.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselja općine prema broju stanovnika:

Novigrad: 542
Paljuv: 355
Pridraga: 1.471

Izvor: "Popis 2001., Državni zavod za statistiku RH"

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Novigradsko more[uredi - уреди | uredi izvor]

Novigradsko more
Novigradsko ždrilo

Prirodno-zemljopisno, ovaj kraj u sklopu duboko uvučenog Velebitskog kanala čini vrlo složen, posebit, privlačan i izuzetno osjetljiv prostor, specifičnih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i bioloških obilježja.

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila. Dubine ispod 20 m zauzimaju više od 50% površine zaljeva. Dno je uglavnom muljevito, uz obalu hridinasto. Pjesčanog dna ima na ušćima Zrmanje, Bašćice i Slapaće te kod Maslenice, a šljunčanog dijelom ispred Telice i u pojedinim uvalama. Od brojnih uvala i uvalica istaknutije su Novigradska draga (luka Novigrad), Gornja i Donja draga (Ivandići), plitke i zamočvarene uvalice zabokrek i luka na ušću Bašćice (Posedarje), u. Maslenica, u. Zališće,Volarica,Krilo,Podvrta (Jasenice), u. Prdelj, u. Dumićina, u. Pomišalj i u. Kozjak (Kruševo) te male uvalice Stambac,Lilo, Medvidak, Prljevica, Bilišina, Ladina, Banj,Juriša,Nazret,Škera (Novigrad).

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². U odnosu na ukupnu zapremninu Novigradskog mora (511,5 x 106 m³), Zrmanja donese godišnje u prosjeku 2,3 puta više vode (1167 x 106 m³) nego što iznosi njegova zapremnina. Naime, prosječni protok na usću je 37 m3/sec. Stoga je utjecaj Zrmanje izuzetno jak, presudan za fizička, kemijska, biološka i opća geografska svojstva Novigradskog mora. Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Nekad, dok je na Zemlji vladalo ledeno doba (pleistocen), do prije 10.000 godina Zrmanja je u čvrstim karbonatnim stijenama usijecala kanjonsku dolinu, a tamo gdje su stijene u podlozi bile mekše stvorena su niska uravnjena polja.

Kada je na Zemlji zatoplilo, otopio se velik dio svjetskog leda, a morska razina se podigla za oko 100 m. Tada je morem preplavljen današnji sjeverni Jadran pa je i donji dio složene riječne doline Zrmanje potopljen morem koje se uvuklo duboko u njenu dolinu. Tako su nastali Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more u prostranim riječnim proširenjima Zrmanje i Karišnice, a u dijelu sutjeske Novigradsko ždrilo.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22 °C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata budući da očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Vrt

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je OSNOVNA ŠKOLA NOVIGRAD DALMATINSKI (novčana nagrada od 10 000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Sakralni objekti

  • U tvrđavi se danas nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
  • Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
  • Izvan gradskih zidina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Kate s ostacima benediktinskog i franjevačkog samostana.
  • Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
  • Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
  • U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

  • 1999. godine je izašao prvi broj
  • Drugi broj 2000. godine
  • treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
  • Urednik: Jadran Anzulović.
  • Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
  • Naklada: 700 komada.
  • Tisak: Grafotehna, Zadar.
  • Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
  • boćarski klub
  • strjeličarsko društvo
  • šahovski klub.
  • kartaški klub NOŠK

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj