1384

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | 1400-e | 1410-e | >
<< | < | 1380. | 1381. | 1382. | 1383. | 1384. | 1385. | 1386. | 1387. | 1388. | > | >>

1384. po kalendarima
Gregorijanski 1384. (MCCCLXXXIV)
Ab urbe condita 2137.
Islamski 785–786.
Iranski 762–763.
Hebrejski 5144–5145.
Bizantski 6892–6893.
Koptski 1100–1101.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1439–1440.
Shaka Samvat 1306–1307.
Kali Yuga 4485–4486.
Kineski
Kontinualno 4020–4021.
60 godina Yang Drvo Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11384.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1384 (MCCCLXXXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 2. 3. - Poljski sabor u Radomsku - od ugarske kraljice-majke Elizabete se traži dolazak njene kćerke Jadvige u Poljsku do 8. 5., ili će birati drugoga kralja; Elizabeta na to imenuje Žigmunda za namesnika i šalje ga s vojskom (ali on odustaje, suočen s otporom).
  • 3. 3. - Kraljica Elizabeta boravi u Mitrovici, nakon čega odlazi u Budim (od listopada je sa kćerkom Marijom boravila u hrvatskim zemljama).
  • proljeće - Nemiri protiv kraljica Elizabete i Marije, te palatina Nikole Gorjanskog, u Slavoniji i Ugarskoj.
  • 30. 3. - Elizabeta oduzela bansku čast Stjepanu II. Lackoviću, postavljen Toma od Sv. Jurja (u Zadar stigao 15. 5.).
  • 8. 7. - U Zadru otkrivena urota protiv kraljica (trojici urotnika odrubljene glave tri dana kasnije).
  • jul - Kralj Tvrtko izgleda zauzeo Kotor[1] (ugarska kraljica Marija priznala sledećeg marta, grad želeo i Balša II Balšić).
  • kolovoz? - Pobuna u Slavoniji (Stjepan Lacković, biskup zagrebački Pavao Horvat, Nikola Széchy), protiv kraljica, za Karla Dračkog.

Tokom/tijekom godine[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1384.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Istorija Crne Gore, Crna Gora u doba oblasnih gospodara, str. 43