Székesfehérvár

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Stolni Biograd)
Székesfehérvár
Biskupska palača
Biskupska palača
Koordinate: 47°12′N 18°25′E / 47.200°N 18.417°E / 47.200; 18.417
Država  Mađarska
Županija Fejér
Vlast
 - gradonačelnik András Cser-Palkovics
Površina
 - Urbano područje 170.89 km²[1]
Visina 118
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 98,673[1]
 - Urbana gustoća 577.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8000
Pozivni broj 022
Službena stranica www.szekesfehervar
Karta
Székesfehérvár is located in Mađarska
Székesfehérvár
Székesfehérvár

Székesfehérvár (hrvatskosrpski: Stolni Biograd, njemački: Stuhlweißenburg, latinski: Alba Regia Regina) je grad u sredini Mađarske od 98,673 stanovnika.[1]

Székesfehérvár je i administrativni centar Županije Fejér, deveti po veličini grad u zemlji, znan kao drevna prijestolnica ugarskih vladara.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Székesfehérvár leži svega 15 km sjevernije od Jezera Balaton na putu prema Budimpešti koja leži udaljena nekih 50 km. Sa Budimpeštom je odlično povezan autoputom M7.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Na mjestu današnjeg grada ležala je rimska Herculea, koja je naslijedila starije keltsko naselje. Za 10. vijeka tadašnje naselje bilo je znano kao - Alba Regia, ono je bilo snažna prirodna fortifikacija na putu prema unutrašnjosti, zbog močvarne okolice.[2]

Legendarni prvi kralj Ugara - sv. Stefan (1000. - 1038.) pretvorio je Alba Regiu u prvu ugarsku prijestolnicu.[2]

U njoj je okrunjeno 43 ugarskih vladara, a sahranjeno 15.

Osmanlije su zauzele Székesfehérvár 1543. i držali ga pod svojom vlašću do 1688. kad su istjerani, ali su prilikom povlačenja teško oštetili grad i njegovu katedralu, pa mu se nakon tog stanovništvo djelomično raselilo.[2]

Ponovno je dobio status grada 1703.

Tokom Revolucije 1848-49. Székesfehérvár je imao važnu ulogu, ali nije značajnije stradao, ali je nakon revolucije izgubio status stare prijestolnice i svoju upravnu ulogu u državi. I pored toga grad se brzo privredno podigao i ubrzo dobio željezničku vezu sa Budimpeštom. U to vrijeme podignute su brojne nove građevine, i povećavao se broj stanovnika.

Székesfehérvár je ponovno teško razoren za Drugog svetskog rata i to od snaga Wehrmachta posljednjih dana rata 1945. za njihove kontraofanzive. Nakon rata grad je ponovno doživeo razvoj i rast stanovništva (od 42,000 na skoro 100 000 početkom 90-ih). Tokom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja na prometnom pravcu grad je imao manju krizu nego drugi gradovi u državi.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]


Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Hungary: Major Cities & Towns" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html. pristupljeno 20. 04. 2016.. 
  2. 2.0 2.1 2.2 "Székesfehérvár, Hungary" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Szekesfehervar. pristupljeno 20. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]