Eger

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Eger
Kolaž atrakcija grada
Kolaž atrakcija grada
Koordinate: 47°54′N 20°22′E / 47.900°N 20.367°E / 47.900; 20.367
Država  Mađarska
Županija Heves
Vlast
 - gradonačelnik László Habis
Površina
 - Urbano područje 92.2 km²[1]
Visina 180
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 54,609[1]
 - Urbana gustoća 592.3 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3300
Pozivni broj 036
Službena stranica www.eger.hu/
Karta
Eger is located in Mađarska
Eger
Eger

Eger (njemački: Erlau, latinski: Agria, slovački: Jáger, srpskohrvatski: Jegra, Jegar) je grad na sjeveroistoku Mađarske od 54,609 stanovnika[1]

Eger je uz Miskolc najveći grad mađarskog sjevera i administrativni centar Županije Heves.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Eger leži u kotlini rijeke Eger (pritoka Tise), između masiva Mátra i Bükk.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Eger je jedno od najstarijih ugarskih naselja, nastao u vrijeme dok su oni živjeli plemenskim životom, koje je od 11. vijeka biskupsko sjedište.[2] Za ranog srednjeg vijeka bio je jedan od najbogatijih mađarskih gradova, iz tih vremena nije ostalo bog zna što, jer su Tatari za svoje invazije u 13. vijeku, sravnili sa zemljom većinu grada.[2]

Više sreće je imao sa invazijom Osmanlija 1551., jer su od nje ostali ostaci utvrde na brdu, iz koje se grad uspješno odbranio. Osmanlije su se vratile i zauzele grad 1596., i vladale njime do 1687. Koristili su ga kao isturenu predstražu u ravnici, pa su zbog tog podigli 35 metara) visoki minaret, koji je danas jedna od atrakcija grada.[2]

Nakon otklanjanja neposrednog osmanskog pritiska, grad je doživio procvat od početka 18. vijeka, kad je podignut velik broj crkvenih zdanja pa su ga zbog tog nazvali Ugarski Rim. Eger je od 1804. sjedište nadbiskupije.[2]

Iz tih vremena je nekadašnja franjevačka crkva (1758. -1771.) jedno od najljepših arhitektonskih zdanja u Mađarskoj, i toranj kog su koristili i astronomi. Ispod Egera leži oko 96 km hodnika i tunela, ostataka iskapanja kamena iz vremena kad se grad branio od Osmanlija, ali iskapanih i kasnije za skladištenje vina. Kako Eger ne leži na tvrdom tlu, dobrom dijelu grada prijeti urušavanje pa i zgradama od historijske važnosti.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Vinogradarstvo u Egeru ima tradiciju još od 13. vijeka, jer su njegovi blagi brežuljci bili idealni za uzgoj vinove loze. Najpoznatije vino iz Egera je crno vino - Bikavér (Bikova krv).[2]

Eger je i industrijski grad u kom se proizvodi namještaj, cigarete, precizni instrumenti i građevinski materijal On je i poznata turistička destinacija, kako zbog posjeta Masivu Mátra, tako i zbog brojnih termalnih kupališta u okolici.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Hungary: Major Cities & Towns" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html. pristupljeno 22. 04. 2016.. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 "Eger, Hungary" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Eger-Hungary. pristupljeno 22. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]