Baja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostala značenja v. Baja (razvrstavanje).
Baja
Centar grada (Trg sv.Trojstva)
Centar grada (Trg sv.Trojstva)
Koordinate: 46°10′N 18°58′E / 46.167°N 18.967°E / 46.167; 18.967
Država  Mađarska
Županija Bács-Kiskun
Vlast
 - gradonačelnik Róbert Zsigó
Površina
 - Urbano područje 177.92 km²[1]
Visina 95
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 35,718[1]
 - Urbana gustoća 200.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6500
Pozivni broj 079
Službena stranica www.bajavaros
Karta
Baja is located in Mađarska
Baja
Baja

Baja (njemački: Frankenstadt) je grad na jugu Mađarske od 35,718 stanovnika.[1]

Baja je drugi po veličini grad u Županiji Bács-Kiskun (pod koju administrativno podpada) nakon Kecskeméta.

Danas je poznat kao nekadašnja bunjevačka metropola i centar kratkotrajne (14-21. august 1921.) Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja [2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja leži 160 km južno od Budimpešte, duž lijeve obale Dunava, točnije njegova mrtva rukavca Sugovice.[3]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja je riječ turskog porijekla i znači - bik, mjesto se inače na latinskom zove Francillo (što bi značilo franačko), slično se zove i na njemačkom - Frankenstadt.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja je nastala negdje tokom 14. vijeka - a status grada stekla je 1696.[4]

Krajem 17. vijeka (točnije 1687.) u mjesto i okolicu se doselilo puno stanovnika, prebjega iz Hercegovine - danas poznatih kao Bunjevci, koje su tad zvali Dalmatinci.[5] Bunjevci su bili većinsko stanovništvo mjesta sve tamo do kraja 18. vijeka, kad se doselilo i dosta Srba i Njemaca uz lokalne Mađare.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost grada je barokna vijećnica na trgu sv. Trojstva (Szentháromság). To je inače bio dvorac porodice Glasalković, - najvećih feudalaca toga kraja, koji im je oduzet 1862. i nešto kasnije 1896. preuređen u neorenesansnom stilu.[3]

Dvije od tri srpske crkve, još uvijek postoje, uključujući najstariju posvećenu sv. Nikoli, koja je preuređena u kasnobaroknom stilu 1779.[3]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Bács-Kiskun" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-bacskiskun.php. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  2. "Hungary" (engleski). World Statesmen. http://www.worldstatesmen.org/Hungary.htm#Baranja. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Baja" (engleski). Tourinform-Baja. http://www.bajavaros.hu/baja/pages/template1.aspx?id=1656985. pristupljeno 26. 04. 2016. 
  4. "Baja, Hungary" (engleski). rediff. http://pages.rediff.com/baja--hungary/698503. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  5. "Bunjevački Hrvati u Mađarskoj" (hrvatski). Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vest/48/Bunjevacki-Hrvati-u-Madjarskoj:-Isti-narod-podijeljen-u-dvije-drzave/. pristupljeno 26. 04. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]