Baja
Za ostala značenja, v. Baja (razvrstavanje).
Baja
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 46°10′N 18°58′E / 46.167°N 18.967°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Bács-Kiskun | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Róbert Zsigó | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 177.92 km²[1] | ||
| Visina | 95 | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 35,718[1] | ||
| - Urbana gustoća | 200.8 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 6500 | ||
| Pozivni broj | 079 | ||
| Službene stranice www.bajavaros | |||
| Karta | |||
  Baja | |||
Baja (njemački: Frankenstadt) je grad na jugu Mađarske od 35,718 stanovnika.[1]
Baja je drugi po veličini grad u Županiji Bács-Kiskun (pod koju administrativno podpada) nakon Kecskeméta.
Danas je poznat kao nekadašnja bunjevačka metropola i centar kratkotrajne (14-21. august 1921.) Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja [2]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Baja leži 160 km južno od Budimpešte, duž lijeve obale Dunava, točnije njegova mrtva rukavca Sugovice.[3]
Etimologija[uredi - уреди | uredi kôd]
Baja je riječ turskog porijekla i znači - bik, mjesto se inače na latinskom zove Francillo (što bi značilo franačko), slično se zove i na njemačkom - Frankenstadt.
Historija[uredi - уреди | uredi kôd]
Baja je nastala negdje tokom 14. vijeka - a status grada stekla je 1696.[4]
Krajem 17. vijeka (točnije 1687.) u mjesto i okolicu se doselilo puno stanovnika, prebjega iz Hercegovine - danas poznatih kao Bunjevci, koje su tad zvali Dalmatinci.[5] Bunjevci su bili većinsko stanovništvo mjesta sve tamo do kraja 18. vijeka, kad se doselilo i dosta Srba i Njemaca uz lokalne Mađare.
Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]
Najveća znamenitost grada je barokna vijećnica na trgu sv. Trojstva (Szentháromság). To je inače bio dvorac porodice Glasalković, - najvećih feudalaca toga kraja, koji im je oduzet 1862. i nešto kasnije 1896. preuređen u neorenesansnom stilu.[3]
Dvije od tri srpske crkve, još uvijek postoje, uključujući najstariju posvećenu sv. Nikoli, koja je preuređena u kasnobaroknom stilu 1779.[3]
Galerija[uredi - уреди | uredi kôd]
Muzej Istvána Türra 
Trg Kálmána Tótha 
Vijećnica
Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi kôd]
- Lázár Mészáros, ministar rata 1848.
- Kálmán Tóth, mađarski pjesnik 19. vijeka
- István Türr, revolucionar - Garibaldijev general
- Radovan Jelašić, guverneri NBS
- Luka Čilić, hrvatski književnik - franjevac
- Joakim Vujić, književnik, pionir srpskog teatra
- Pavel Đurković, srpski slikar 19. vijeka
- Jovan Pačić, srpski pjesnik i prevodioc
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Bács-Kiskun” (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-bacskiskun.php. Pristupljeno 26. 04. 2016.
- ↑ „Hungary” (engleski). World Statesmen. http://www.worldstatesmen.org/Hungary.htm#Baranja. Pristupljeno 26. 04. 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „Baja” (engleski). Tourinform-Baja. http://www.bajavaros.hu/baja/pages/template1.aspx?id=1656985. Pristupljeno 26. 04. 2016.
- ↑ „Baja, Hungary” (engleski). rediff. http://pages.rediff.com/baja--hungary/698503. Pristupljeno 26. 04. 2016.
- ↑ „Bunjevački Hrvati u Mađarskoj” (hrvatski). Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vest/48/Bunjevacki-Hrvati-u-Madjarskoj:-Isti-narod-podijeljen-u-dvije-drzave/. Pristupljeno 26. 04. 2016.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
- Službene stranice Baje ((hu))