Baja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja, v. Baja (razvrstavanje).
Baja
Centar grada (Trg sv.Trojstva)
Centar grada (Trg sv.Trojstva)
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 46°10′N 18°58′E / 46.167°N 18.967°E / 46.167; 18.967
Država  Mađarska
Županija Bács-Kiskun
Vlast
 - gradonačelnik Róbert Zsigó
Površina
 - Urbano područje 177.92 km²[1]
Visina 95
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 35,718[1]
 - Urbana gustoća 200.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6500
Pozivni broj 079
Službena stranica www.bajavaros
Karta
Baja is located in Mađarska
Baja
Baja

Baja (njemački: Frankenstadt) je grad na jugu Mađarske od 35,718 stanovnika.[1]

Baja je drugi po veličini grad u Županiji Bács-Kiskun (pod koju administrativno podpada) nakon Kecskeméta.

Danas je poznat kao nekadašnja bunjevačka metropola i centar kratkotrajne (14-21. august 1921.) Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja [2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja leži 160 km južno od Budimpešte, duž lijeve obale Dunava, točnije njegova mrtva rukavca Sugovice.[3]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja je riječ turskog porijekla i znači - bik, mjesto se inače na latinskom zove Francillo (što bi značilo franačko), slično se zove i na njemačkom - Frankenstadt.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Baja je nastala negdje tokom 14. vijeka - a status grada stekla je 1696.[4]

Krajem 17. vijeka (točnije 1687.) u mjesto i okolicu se doselilo puno stanovnika, prebjega iz Hercegovine - danas poznatih kao Bunjevci, koje su tad zvali Dalmatinci.[5] Bunjevci su bili većinsko stanovništvo mjesta sve tamo do kraja 18. vijeka, kad se doselilo i dosta Srba i Njemaca uz lokalne Mađare.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost grada je barokna vijećnica na trgu sv. Trojstva (Szentháromság). To je inače bio dvorac porodice Glasalković, - najvećih feudalaca toga kraja, koji im je oduzet 1862. i nešto kasnije 1896. preuređen u neorenesansnom stilu.[3]

Dvije od tri srpske crkve, još uvijek postoje, uključujući najstariju posvećenu sv. Nikoli, koja je preuređena u kasnobaroknom stilu 1779.[3]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Poznati sugrađani[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Bács-Kiskun" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-bacskiskun.php. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  2. "Hungary" (engleski). World Statesmen. http://www.worldstatesmen.org/Hungary.htm#Baranja. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Baja" (engleski). Tourinform-Baja. http://www.bajavaros.hu/baja/pages/template1.aspx?id=1656985. pristupljeno 26. 04. 2016. 
  4. "Baja, Hungary" (engleski). rediff. http://pages.rediff.com/baja--hungary/698503. pristupljeno 26. 04. 2016.. 
  5. "Bunjevački Hrvati u Mađarskoj" (hrvatski). Hrvatska riječ. http://www.hrvatskarijec.rs/vest/48/Bunjevacki-Hrvati-u-Madjarskoj:-Isti-narod-podijeljen-u-dvije-drzave/. pristupljeno 26. 04. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]