Zalaegerszeg

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zalaegerszeg
Centar grada hotel Arany Bárány
Centar grada hotel Arany Bárány
Koordinate: 46°50′N 16°51′E / 46.833°N 16.850°E / 46.833; 16.850
Država  Mađarska
Županija Zala
Vlast
 - gradonačelnik Csaba Gyutai
Površina
 - Urbano područje 102.41 km²[1]
Visina 166
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 58,959[1]
 - Urbana gustoća 575.7 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 8900
Pozivni broj 092
Službena stranica www.zalaegerszeg.hu/
Karta
Zalaegerszeg is located in Mađarska
Zalaegerszeg
Zalaegerszeg

Zalaegerszeg (njemački: Egersee, hrvatski: Jegersek, slovenski: Jageršek) je grad na zapadu Mađarske od 58,959 stanovnika[1]

Zalaegerszeg je administrativni centar Županije Zala.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Zalaegerszeg leži duž desne obale rijeke Zale.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zalaegerszeg je prvi put dokumentiran 1247., njegovo ime nastalo je kao sintagma, a značilo je da je mjesto u uglu - szeg rijeke Zale koje je obraslo johinim stablima - eger.[3]

Između 16. - 17. vijeka bio je pogranična utvrda za Austrijsko-turskih ratova, koju Osmanlije nikad nisu zauzele.[2]

Kad su Osmanlije 1600. zauzele Kanižu, kapetan obrane regije Dunántúl (Prekodunavlje) preselio je svoju rezidenciju u Zalaegerszeg i podigao zamak, od kog su ostali samo temelji.[3]

Zalaegerszeg je nekoliko puta promjenio svoje gospodare, od 15. vijeka njime vladaju vespremski biskupi, a od 1777. biskupi od Szombathelya. Iz relativno malog trgovišta izrastao je u grad kad su zbog osmanlijskih napada biskupi preselili tu svoju rezidencijju.[3]

Kad je 1730. proglašen županijskom prijestolnicom bio je još uvijek malo trgovište.[2]

Zalaegerszeg je 1885. dobio status grada[2] i pravo na vlastitu skupštinu.[3]

Grad se tokom 19. - 20. vijeka stopio sa 17 okolnih sela; Gébárt, Andráshida (ranije Lovászi), Ola, Pózva, Bekeháza, Vorhota, Csács, Bozsok, Besenyő, Ságod, Neszele, Ebergény, Bazita, Botfa, Kaszaháza, Apátfa, Erzsébethegy.[3]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Zalaegerszeg od industrije ima tvornicu namještaja, keramičkih pločica, odjeće i mesnih konzervi.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveće atrakcije grada su Muzej Göcsej, poznat po svojoj velikoj etnografskoj zbirci, barokna parohijska crkva sa dva zvonika (1750. - 60.) i palača županijske skupštine (1761.- 77).

Pored grada uz obale rijeke Zale leži etno selo - Göcsej, sa preko 30 drvenih kuća i vodenicom.

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Major Cities & Towns" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Hungary-Cities.html. pristupljeno 24. 04. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Zalaegerszeg, Hungary" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Zalaegerszeg. pristupljeno 24. 04. 2016. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 "The history of Zalaegerszeg" (engleski). City of Zalaegerszeg. http://english.zalaegerszeg.hu/dokumentum/16080/history_of_zeg.pdf. pristupljeno 24. 04. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]