Wikipedija:Naslovi članaka

Politika Wikipedije
Globalni principi
Šta Wikipedija nije Ignoriši sva pravila
Standardi koji se tiču sadržaja
Neutralna tačka gledišta Proverljivost Bez originalnog istraživanja Biografije živih ljudi
Rad sa drugima
Učtivost Bez ličnih napada Bez pravnih pretnji Konsenzus Rešavanje sukoba
Više
Spisak pravila Spisak smernica

Naslov članka je velik naslov prikazan iznad sadržaja članka. Naslov je taj koji definira temu članka i čitatelja jasno upućuje na sadržaj samog članka, odnosno indicira o čemu će u članku biti riječi.

Naslov može jednostavno biti naziv (ili ime) predmeta članka ili može biti opis teme. Budući da dva članka ne mogu imati isti naslov, ponekad je potrebno dodati distinktivnu informaciju, često u formi opisa u zagradama iza naziva. Općenito uzevši, naslovi članaka zasnovani su na tome kako se predmet naziva u pouzdanim izvorima. Kada se nude višestruke mogućnosti, urednici među njima rade odabir razmatrajući nekoliko principa: idealan naslov članka nalikuje naslovima sličnih članaka, precizno identificira predmet, kratak je, prirodan i prepoznatljiv.

Ova stranica detaljno objašnjava razmatranja, ili konvencije o imenovanju, na kojima su zasnovani naslovi članaka. (Ova stranica ne detaljizira naslovljavanje stranica u drugim imenskim prostorima, kao što su kategorije.) Ona je dopunjena drugim specifičnijim smjernicama, koje bi trebalo interpretirati u konjunkciji s drugim politikama, posebno s trima jezgrenim politikama sadržaja koje čine: Provjerljivost, Bez originalnog istraživanja i Neutralna točka gledišta.

Ako je potrebno, naslov članka može se izmijeniti premještanjem stranice. Za informacije o procedurama premještanja stranice vidi Premještanje stranice.

Odlučivanje o naslovu članka

Naslovi članaka temelje se na tome kako pouzdani srpskohrvatski izvori pišu o temi članka. Nerijetko, zbog različitosti unutar istog policentričnog jezika, ali i promjena koje dolaze s vremenom i novim istraživanjima, može biti više prikladnih naslova za jedan članak. U tom slučaju, urednici Wikipedije konsenzusom odlučuju o naslovu članka, vodeći se pravilima navedenima u ovom tekstu.

Dobar naslov članka na Wikipediji ima sljedećih pet karakteristika:

• Prepoznatljivost – Naslov članka je ime ili opis teme koji je prepoznatljiv čitateljima, čak i ako nisu stručnjaci za određeno područje.
• Prirodnost – Naslov člana je onaj koji će čitatelji najvjerojatnije tražiti ili pretraživati, odnosno onaj koji će urednici prirodno koristiti da druge članke povežu s tim člankom. Takav naslov uglavnom predstavlja naziv ili naslov koji se koristi u srpskohrvatskom jeziku.
• Preciznost – Naslov članka jasno i nedvosmisleno identificira temu članka i tako čini razliku u odnosu na druge članke.
• Konciznost – Naslov članka nije duži nego što je to nužno da se identificira tema članka i da se napravi razlika u odnosu na druge članke.
• Konzistentnost – Naslov članka konzistentan je s naslovima tematski sličnih članaka. Velik dio ovih "tipskih naslova" dostupan je u zasebnom članku.

Ovi se kriteriji trebaju smatrati ciljevima kojima treba težiti, a ne strogim pravilima. Za većinu tema, postoji jednostavan i očit naslov kojim se lako ostvaruju navedeno ciljevi. Ako je tako, koristite ga kao najočitiji izbor. Ipak, u nekim slučajevima, izbor nije tako očit. Možda će biti potrebno udovoljiti jednom ili više ovih kriterija nauštrb nekih drugih. Ovo se postiže konsenzusom. Primjerice, prepoznatljiv, prirodan i koncizan naslov članka Ujedinjeno Kraljevstvo preferira se ispred preciznijeg naslova Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Kada naslovljavate članka iz specifičnih područja, ili u odnosu na specifične probleme, često postoji raniji konsenzus koji se može koristiti kao presedan. Zato, kada imate dilemu, uvijek konzultirajte ovu stranicu kao i sve povezane stranice koje proizlaze iz nje. Ukoliko nema prethodnog konsenzusa, novi se konsenzus uspostavlja raspravom, vodeći računa o pravilima i smjernicama s ove stranice. Izbor naslova članka treba, prije svega, staviti interese čitatelja ispred interesa urednika, odnosno interese opće populacije ispred interesa stručnjaka.

Preusmjeravanja bi se trebala praviti za članke za koje je razumno očekivati da bi ih čitatelji mogli pretraživati pod drugim nazivima (primjerice, na nekoj drugih varijanti policentričnog jezika ili prema nekom bivšem nazivu). Također, ukoliko više različitih tema ima isti naziv, možda će biti potrebno napraviti razvrstavanje.

Koristite prepoznatljive nazive

Vidi takođe: Wikipedija:Službeni nazivi

Na Wikipediji, naslov članka je prirodni naziv ili fraza koja upućuje na temu članka; kao takav, naslov je članka uglavnom ime osobe, mjesta ili naziv onoga o čemu se u članku govori. Međutim, neke teme imaju više korištenih naziva, dok se istovremeno neki nazivi mogu koristiti za više tema; ovo može dovesti do neslaganja oko toga koji naslov bi članak na Wikipediji trebao imati. Wikipedija ne mora nužno koristiti službeni naziv teme kao naslov članka; dapače, u pravilu se preferira naziv koji se najčešće koristi među općom populacijom (što se određuje prema učestalosti korištenja naziva u pouzdanim i nezavisnim izvorima na srpskohrvatskom jeziku), s obzirom da će ti nazivi u pravilu najbolje zadovoljiti gore navedene kriterije. Kada ne postoji jedno, očito ime koje se evidentno najčešće koristi za temu u izvorima, urednici bi trebali postići konsenzus oko naslova u kontekstu ranije navedenih kriterija.

Za slučajeve kada postoje razlike u nazivima među varijantama policentričnog jezika, pogledajte odjeljak Varijante policentričnog jezika niže u tekstu.

Urednici bi trebali uzeti u obzir svih pet kriterija o naslovima članaka, kako su opisani gore. Nejasni ili netočni naslovi za temu članka, utvrđeni prema pouzdanim izvorima, uglavnom se izbjegavaju čak i kada ih se češće koristi u pouzdanim izvorima. Neutralnost se također mora uzeti u obzir; pogledajte § Neutralnost u naslovima članaka, niže u tekstu. Naslovi članaka ne bi smjeli biti ni vulgarni (osim ako je neizbježno, npr. u slučaju live albuma Živi kurac benda Let 3) ni previše pedantni. Ukoliko za istu temu postoji više naziva, svi koji su prilično česti, a najčešće korišteni naziv je problematičan, sasvim je razumno odlučiti se za jedan od preostalih naziva.

Iako se službeni, naučni, rodni, izvorni ili zaštićeni nazivi često koriste u naslovima članaka, Wikipedija preferira pojmove ili nazive koji se tipično koriste u pouzdanim izvorima. Ukoliko imate dilemu, druge enciklopedije (tiskane ili mrežne) mogu vam biti od pomoći pri odlučivanju koji se naslov smatra prikladnim za enciklopediju, kao i koji se najčešće koristi. Korisne informacije mogu se pronaći na mrežnim izdanjima Hrvatske enciklopedije i Proleksis enciklopedije te na Hrvatskom jezičnom portalu.

Ovdje navodimo neke primjere primjene koncepta općepoznatih naziva u kontekstu prepoznatljivosti:

Osobe

• Mahatma Gandhi (ne: Mohandas Karamchand Gandhi)
• Anton Čehov (ne: Anton Pavlovič Čehov)
• Edogawa Ranpo (ne: Tarō Hirai)
• H. P. Lovecraft (ne: Howard Phillips Lovecraft)
• Sting (ne: Gordon Sumner)
• Marko Antonije (ne: Marcus Antonius)
• Vladimir Lenjin (ne: Vladimir Iljič Uljanov)

Geografski nazivi

• Francuska (ne: France)
• Koloseum (ne: Amfiteatar Flavijevaca)
• Sjeverna Koreja (ne: Demokratska Narodna Republika Koreja)
• Westminsterska opatija (ne: Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru)

Naučne i tehničke teme

• Aspirin (ne: acetilsalicilna kiselina)
• Dizel-motor (ne: kompresijsko-zapaljujući motor)
• Bijeli nosorog (ne: Ceratotherium simum)
• Dječja paraliza (ne: poliomijelitis)
• Španska groznica (ne: pandemija gripe 1918.)

Proizvodi i fiktivni likovi

• Windows XP (ne: Windows NT 5.1)
• Penguin (ne: Oswald Chesterfield Cobblepot)
• Darth Vader (ne: Anakin Skywalker)

Ostale teme

• FIFA (ne: Fédération Internationale de Football Association ili Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija)
• Briand-Kelloggov pakt (ne: Opći sporazum o odbacivanju rata kao instrumenta nacionalne politike)
• Proxima Centauri (ne: V645 Centauri ili Alpha Centauri C)

Prilikom određivanja koji se od nekoliko mogućih naziva najčešće koristi, korisno je konzultirati značajne međunarodne organizacije, značajne medije sa srpskohrvatskog govornog područja, kvalitetne enciklopedije, baze podataka, naučne organizacije i časopise. Pretraživači također mogu pomoći u prikupljanju ovih podataka; kada koristite pretraživač, ograničite rezultate na stranice na varijantama srpskohrvatskog jezika te isključite riječ "Wikipedija". Kada koristite Google, prednost dajte bazama Books i News Archive ispred klasičnog pretraživača, jer one sadrže pouzdane izvore (kada pretražujete Google Books, isključite djela koja se odnose na Books, LLC). Rezultati pretraživanja podložni su određenim pogreškama i ograničenjima, tako da budite oprezni prilikom tumačenja rezultata pretraživanja.

Promjena naziva

Ponekad će dogoditi situacija da tema o kojoj govori članak promijeni naziv ili ime, u slučaju osobe. Kada se to dogodi, posebna se težina treba staviti na pouzdane izvore na srpskohrvatskom jeziku nastale nakon promjene imena. Ukoliko pouzdani izvori napisani nakon promjene rutinski koriste novi naziv, Wikipedija bi trebala pratiti tu praksu te promijeniti sve relevantne naslove kako bi bili usklađeni. Ako, s druge strane, izvori napisani nakon promjene i dalje koriste stari naziv kada govore o temi u realnom vremenu, Wikipedija bi trebala također koristiti stari naziv, kako je opisano u prethodnim paragrafima.

Wikipedija nije kristalna kugla. Wikipedijini urednicu ne mogu znati koji će se termini ili nazivi koristiti u budućnosti, već zna samo koji se koriste sada ili su se koristili ranije te su, stoga, poznati čitateljima. Međutim, nekada je moguće primijeniti zdrav razum – ukoliko u odnosu na temu članka dođe do promjene naziva, razumno je očekivati da će se promjena dosljedno provoditi i u pouzdanim izvorima. Ova se odredba također odnosi i na nazive koji su korišteni u sklopu opisnih naslova.

Neutralnost u naslovima članaka

Vidi takođe: Wikipedija:Neutralno gledište

Može se dogoditi da se urednici ne slažu oko toga odgovara li naslov nekog članka Wikipedijinoj politici o neutralnom gledištu. Rješavanje takvih sporova ovisi o tome je li naslov članka naziv preuzet iz pouzdanih izvora ili opisni naslov što su ga osmislili urednici Wikipedije.

Pristrani, ali općepoznati nazivi

Kada se za temu nekog članka u pravilu koristi jedan, općepoznat naziv, što se potvrđuje korištenjem u značajnoj većini srpskohrvatskih izvora, Wikipedija u pravilu dosljedno prati te izvore i koristi taj naziv kao naslov članka (u svezi s drugim kriterijima). Međutim, ponekad općepoznati naziv koristi i pristrane (neneutralne) riječi koje Wikipedija generalno izbjegava (npr. Aleksandar Veliki ili Afera Marković). U takvim slučajevima, učestalost naziva, ili činjenica da je konkretni opis efektivno postao dio vlastitog imena (a to je vlastito ime, slijedom, postalo općepoznato ime), načelno nadilazi bojazan da Wikipedija možebitno podržava jednu stranu problema. Naslov članka s pristranim (neneutralnim) izrazima ne može biti samo naziv koji se često koristio u prošlosti; to mora biti onaj naziv koji se trenutno koristi.

Značajne okolnosti koje dovode do toga da Wikipedija često izbjegava općepoznati naziv zbog manjka neutralnosti uključuju sljedeće:

1. Privremeni slogani ili nadimci koji predstavljaju kratkoročni trend koji se neće više dovoditi u svezu s događajem godinama kasnije;
2. Kolokvijalizmi, nadimci ili pseudonimi u slučajevima kada postoje očite alternative koje su više u duhu enciklopedije.

Naslovi članaka i preusmjeravanja trebali bi anticipirati što će čitatelji vjerojatno pretraživati prvo i balansirati to s onim što čitatelji očekuju da će pronaći. Tako, unos "TK from 凛として時雨" ispravno preusmjerava na članak Tōru Kitajima, što je u skladu s točkom 2, poviše. Unos "Les Experts" preusmjerava čitatelja na specifični dio članka Rukometna reprezentacija Francuske, što je u skladu s točkama 1 i 2, poviše. Unos "Veliki skok naprijed" ne sadrži preusmjeravanje, što je u skladu s općim načelima.

Vrijednosno neutralni opisni naslovi

U nekim slučajevima, najbolje rješenje za naslov članka jest opisna fraza (npr. Plesna epidemija 1518.). Ovi si naslovi često posebno skrojeni samo za članke i trebali bi odražavati neutralnu točku gledšita, a ne sugerirati stavove urednika. Izbjegavajte vrijednosne sudove i pristrane izraze; primjerice, navod ili navodni mogu ili implicirati na počinjeno kažnjivo djelo ili u nekaznenopravnom kontekstu mogu implicirati na tvrdnju "izrečenu s malo ili nimalo dokaza" te bi se stoga trebali izbjegavati u opisnim naslovima. (Iznimka: članci koji se bave stvarnim optužbama za nezakonito djelovanje, a o kojima se na identičan način raspravlja u pouzdanim izvorima iako presuda još nije donesena. Ovakve se teme prikladno mogu opisati kao "navodne".)

Ipak, pristrani, ali općepoznati nazivi (vidi prethodni odjeljak) mogu se koristiti unutar opisnog naslova. Čak bi se i opisni naslovi trebali temeljiti na izvorima te bi, stoga, mogli sadržavati nazive i termine koji se često koriste u izvorima. (Primjerice: Naslov "Bostonski masakr" prihvatljiv je sam po sebi, dakle opisni naslov "Političke posljedice Bostonskog masakra" također bi bio prihvatljiv.)

Posebna pravila

Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima puno posebnih pravila koji se odnose na naslove članaka iz specifičnih područja. Iako se pri oblikovanju navedenih pravila vodilo računa o temeljnim ciljevima koji se trebaju postići naslovima članaka, moguće je da zbog raznih enciklopedijskih ili jezičnih razloga ova pravila ne nalažu korištenje općepoznatih naslova (primjerice, u medicini). Praksa korištenja takvih specijaliziranih naziva nerijetko može dovesti do kontroverzi, tako da prilikom oblikovanja pravila treba voditi računa da specifični naslovi donose više koristi od općepoznatih naslova. Ipak, kada postoje, ti naslovi trebali bi biti neutralni i pratiti spoznaje iz specifičnih područja na koja se odnose, uvažavajući pritom ostala pravila i smjernice ove Wikipedije.

Neka od posebnih pravila koja se primjenjuju na ovoj Wikipediji (ovo su skraćene verzije pravila, za detaljnije informacije pogledajte zasebne stranice):

Strane osobne imenice (općenito)

Strane osobne imenice, neovisno o tome radi li se o osobnim imenima ili drugim nazivima, imaju svoje specifičnosti, kako u jezicima iz kojih dolaze, tako u srpskohrvatskom jeziku. Srpskohrvatski jezik policentričan je i postoji nekoliko načina kako se strane osobne imenice pišu, ovisno o varijanti. Tako se strane osobne imenice mogu pisati kako se pišu u izvornom jeziku (ako se radi o jeziku koji koristi latinično pismo), mogu se pisati prilagođeno (što je bliže hrvatskoj varijanti), ili se mogu pisati fonetski (što je bliže srpskoj varijanti). Kako Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku teži biti jezično neutralna, odnosno cilj jezične politike nije da se favorizira ijedna varijanta policentričnog jezika, kao neutralno rješenje odabran je prvi model, odnosno pisanje stranih osobnih imenica onako kako se one pišu u izvornom jeziku, zajedno sa svim posebnim slovima i znakovima; ovo se odnosi na sve jezike koji koriste latinično pismo kao službeno ili dominantno pismo u praksi. Primjeri ispravnog pisanja su:

• Lech Walesa, Leh Valensa → Lech Wałęsa
• Ho Chi Minh, Ho Ši Min → Hồ Chí Minh
• Andre Malraux, Andre Malro → André Malraux
• Ilham Aliyev, Ilham Alijev → İlham Əliyev
• Temurkhuja Abdukholiqov, Temurhodža Abduholikov → Temurxoʻja Abduxoliqov
• Besancon, Bezanson → Besançon
• Tromso, Tromse → Tromsø
• Nurnberg, Nirnberg → Nürnberg
• Deportivo de la Coruna, Deportivo de la Korunja → Deportivo de La Coruña
• Genclerbirligi SK, Genčlerbirligi SK → Gençlerbirliği SK

Od ovoga pravila postoji jedna iznimka, a to je udomaćenost određenog naziva u srpskohrvatskoj literaturi, prilikom čega će se primijeniti opća pravila za provjeru i ocjenu udomaćnosti i prepoznatljivosti.

Međutim, kada govorimo o jezicima koji ne koriste latinično pismo uopće ili ga ne koriste kao primarno pismo, onda su pravila drugačija. Tu postoje dvije varijante: morfološko pisanje (najsličnije pravilu izvornika) ili fonetsko pisanje (kao i gore). Kako je primarno sistemsko pismo na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku latinica, svi naslovi moraju biti pisani na latiničnom pismu, što znači da se u slučajevima jezika koji ne koriste latinicu mora izvršiti transkripcija i/ili transliteracija. Kada se taj postupak provede do kraja, onda se vrši odabir između morfološke ili fonetske varijante, koji u ovom slučaju ovisi o samom jeziku. Hoćemo li neke strane nazive pisati morfološki ili fonetski ovisi o samom jeziku, odnosno o jeziku posredniku preko kojega je taj jezik "došao" u srpskohrvatsko govorno područje. Tako u slučaju jezika koji koriste ćirilično pismo treba vršiti jednostavnu transkripciju (slovo za slovo) te naslovljavati članke na taj način, poštujući određena pravopisna pravila koja se primjenjuju kada postoje posebni znakovi u stranim jezicima. U slučaju drugih pisama, prvo gledamo postoji li službeni državni transkripcijki sustav za taj jezik; ukoliko postoji (kao npr. u slučajevima kineskog, japankog ili korejskog jezika), onda se treba primjenjivati taj sustav. Ukoliko takav sustav ne postoji, onda se gleda uhodana jezična praksa (primjerice, grčki, hinduski, hebrejski i arapski jezici prenose se fonetski jer je to uhodana jezična praksa u srpskohrvatskom jeziku) ili jezik posrednik (npr. kmerski jezik prenosit ćemo morfološki jer je jezik posrednik u ovom slučaju francuski, koji koristi morfološko pianje, dok ćemo armenski prenositi fonetski, jer je jezik posrednik u tom slučaju ruski, koji koristi fonetsko pisanje). Za više informacija i pravila, pogledajte jezičnu politiku Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.

Ova se pravila posredno primjenjuju i na naslove kategorija, šablona i drugih sistemskih aspekata projekta, međutim ne odnose na sam tekst, gdje su korisnici i dalje slobodni koristiti varijantu koju žele, poštujući pritom ostala pravila i smjernice ove Wikipedije.

Geografski nazivi

Geografski nazivi često znaju biti problematični zbog različitih jezičnih praksi i historijskih utjecaja, pogotovo kada govorimo o varijantama policentričnog jezika. Neka osnovna pravila koja vrijede za naslove članaka o geografiji su sljedeća:

1. Nazivi država gotovo uvijek se pišu fonetski, sukladno lingvističkoj praksi. Ukoliko niste sigurni koji naziv koristiti, provjerite {{Country data}} šablon za tu državu; naziv šablona trebao bi odgovarati naslovu članka o državi.
2. Nazivi za gradove i druga naselja u pravilu se pišu prema pravilima izvornog jezika, bez fonetizacije, uz primjenu dopunskih pravila za nelatinična pisma. Iznimke od ovoga jedino su ustaljeni nazivi koji su se kroz historiju udomaćili u srpskogrvatskom jeziku (npr. Beč umjesto Wien).
3. Nazivi administrativnih jedinica u pravilu se ne prevode, osim ako ne sadrže neke opće imenice.
4. U slučaju kada više naselja ima iste nazive, potrebno je napraviti razliku. Ovisno o tome koliko naselja s istim nazivom postoji, razlike će se vršiti ili po ključu države ili po ključu administrativne jedinice, ili po kombiniranom ključu. Pravila su sljedeća:
   1. U slučaju da naselje istog naziva postoji u više država, ali samo po jedno, koristi se forma: [Naselje] (DRŽAVA).
   2. U slučaju da u jednoj državi postoji više naselja istog naziva, onda se koristi forma: [Naselje] (ADMIN. JEDINICA). U pravilu se pri naslovljavanju koriste administrativne jedinice prve razine (najviše), ali ukoliko situacija ni tada nije dovoljno precizna, mogu se koristiti i niže administrativne jedinice ili neki drugi ključ za razvrstavanje.
   3. U slučaju kombinacije prethodna dva slučaja, koristimo formu: [Naselje] (admin. jedinica, država).
5. Nazivi za ostale geografske pojmove ili lokalitete u pravilu se ne prevode, osim ako ne sadrže opće imenice ili ukoliko se ne radi o nekom udomaćenom nazivu.
6. Nazivi administrativnih jedinica trebaju sadržavati vrstu jedinice u zagradama, osim ako se radi o dijelu naziva bez kojeg nije moguće izvršiti distinkciju ili bi takav naziv bio nelogičan. Primjerice, Primorsko-goranska županija ili Pomoravski okrug trebaju imati takve naslove jer su oni tako službeno oblikovani, a naslovi "Primorsko-goranska (županija)" i "Pomoravski (okrug)" ne bi zadovoljavali opće kriterije. S druge strane, New York (savezna država) treba imati upravo takav naslov, čime se zadovoljavaju svi kriteriji, dok naslov "savezna država New York" ne bi zadovoljio opće kriterije.

Osim ako opća imenica nije dio službenog naziva nekog geografskog pojma, treba ju izbjegavati u naslovu. Tako ne treba pisati "rijeka Dunav", već je dovoljno napisati samo Dunav.

Imena vladara

Uobičajena lingvistička praksa u srpskohrvatskom jeziku nalaže da se imena stranih vladara serbokroatiziraju. Međutim, dok je ta stara jezična praksa prisutna u literaturi, razvoj jezika u suvremenom dobu doveo je do promjena u stvarnom životu pa se u javnom diskursu danas rijetko koriste stara imena (npr. rijetko će se za bivšeg španjolskog kralja Juana Carlosa I čuti nazivi "Ivan Karlo I." ili "Jovan Karlo I"). Uz to, na srpskohrvatskoj Wikipediji postoji i problem policentričnosti jezika, tako da bi se u određenim situacijama stvorio sukob oko naziva; primjerice, moguće je da da bi se urednici sporili oko toga treba li se George III nazivati "Juraj III", "Đuro III" ili "Đorđ(e) III". Takvih potencijalnih konflikata je mnogo.

U svrhu rješavanja tih sukoba, na srpskohrvatskoj Wikipediji usvojeno je pravilo izvornog jezika, odnosno naslovi članaka o vladarima pišu se onako kako se pišu na izvornom jeziku. Sve lokalne varijante mogu se koristiti kao preusmjeravanja. Iznimke od ovoga su, kao i obično, udomaćena imena, te imena antičkih vladara (egipatski faraoni, rimski i bizantski carevi, ...), koja se pišu po posebnim pravilima.

Također, kako bi se postigla veća uniformiranost naslova i kako bi se uskladili naslovi na svim razinama, dogovorena je forma koju naslovi članaka o vladarima bilo koje razine moraju imati:

[IME] (X), [titula] (od) [područje upravljanja]

Guillaume X, vojvoda od Aktivanije

Charles III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva

Naravno, ovo se pravilo odnosi samo na naslove članaka. Korisnici su i dalje slobodni koristiti varijante koje žele u samom tekstu, dok god su one u skladu s općim pravilima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.

Vjerske ličnosti

Poput vladara, vjerske ličnosti također imaju svoje specifičnosti i u javnosti udomaćeni nazivi ne moraju uvijek odgovarati enciklopedijski prikladnim nazivima. Uz to, mogu se također, kao i u slučaju vladara, pojaviti problemi s varijantama policentričnog jezika, što je dovelo do formiranja pravila o naslovima navedenih članaka. Opća pravila o imenovanju primjenjuju se i u ovim slučajevima, tako da se titule koje svjetovni vjerski vođe imaju pišu samo kada je to nužno i to u zagradama, nakon imena. Ukoliko vjerski dužnosnik ima broj nakon imena, on se piše rimski, bez točke, kao i u slučaju vladarskih imena.

Po pitanju imena svetaca, opće pravilo je da se članak naslovljava po imenu te osobe, bez predmetka "Sveti/Sveta". Tako članak nećemo nasloviti "Sveti Franjo Asiški", već samo Franjo Asiški. Međutim, zbog činjenice da su se neka imena svetaca kao takva udomaćila u srpskohrvatskom jeziku, u tim ćemo slučajevima prednost davati općepoznatim, udomaćenim imenima; tako će članak o apostolu Petru biti naslovljen Sveti Petar, a ne "Petar" ili "Petar (papa)", jer je "Sveti Petar" daleko najpoznatije i najudomaćenije ime za navedenu osobu. Isto tako, članak ćemo nasloviti Sveta Monika, a ne samo "Monika", jer se potonje treba koristiti kao stranica za razvrstavanje. U slučaju da su ova pravila iz nekog razloga nedovoljna da se napravi distinkcija između više osoba, potrebno je primijeniti ostala pravila kako bi se pronašao zadovoljavajući naslov. Ova se pravila podjednako odnose na svece u svim religijama i denominacijama.

Ukoliko se pojavi situacija da se neka osoba u varijantama policentričnog jezika naziva drugačije (kao kod vladara), u slučaju vjerskih dužnosnika formirano je sljedeće pravilo: ukoliko se radi o dužnosniku ili svecu katoličke (Zapadne) crkve, koristit ćemo hrvatsku varijantu imena (dakle, papa Ivan XXIII, a ne papa Jovan XXIII), a ukoliko se radi o dužnosniku ili svecu pravoslavne (Istočne) crkve, koristit ćemo srpsku varijantu imena (dakle, mitropolit Jovan, a ne mitropolit Ivan). Za ostale slučajeve treba primijeniti pravilo izvornog jezika i ostala pravila o imenovanju kako su navedena u ovom tekstu.

I ovo se pravilo odnosi samo na naslove članaka. Korisnici su i dalje slobodni koristiti varijante koje žele u samom tekstu, dok god su one u skladu s općim pravilima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.

Sportska natjecanja i timovi

Sportska natjecanja često mogu imati različite nazive koji se spominju u medijima i/ili stručnoj literaturi. Nekada se nazivi prevode, nekada se koriste izvornici, a nekada se koriste kombinacije. Kako bi se unificirali nazivi, Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima posebna pravila koja se odnose na naslove sportskih natjecanja. Glavno pravilo je da bi se službeni naziv trebao koristiti gdje i kada god je to moguće, sa ili bez određenih prilagodbi. Primjerice, službeni naziv svjetskog nogometnog prvenstva je "FIFA World Cup", stoga naslov članka treba glasiti FIFA Svjetsko prvenstvo, a ne određene varijante poput "Svjetsko nogometno prvenstvo", "Svjetsko prvenstvo u nogometu", "FIFA Svjetsko nogometno prvenstvo" i slično. Na taj se način ostvaruje prepoznatljivost, izbjegavaju se nepotrebni opisni naslovi te se izbjegavaju mogući problemi s varijantama policentiričnog jezika. U ovakvim slučajevima, najbolje je uzeti službeni naziv natjecanja (najčešće na engleskom jeziku) te ga jednostavno prevesti u izvornoj formi. Ukoliko govorimo o individualnim izdanjima pojedinog natjecanja, na glavni naslov samo treba dodati godinu (pisanu arapskim brojkama i s točkom), tako da dobijemo FIFA Svjetsko prvenstvo 1998. kao naslov članka. Ukoliko je neko natjecanje u nekoj fazi imali drugačiji naziv, to se treba prikazati u naslovu članka, neovisno o kasnijim promjenama; tako se, primjerice, stara izdanja europskog prvenstva u nogometu trebaju nazivati Europski kup nacija, kako se natjecanje tada zvalo. Također, ukoliko neko natjecanje privremeno promjeni naziv zbog sponzorskih razloga (pa je sponzor sada u službenom nazivu natjecanja), to se ne treba reflektirati u naslovu; u tim slučajevima treba pronaći neutralni ili općepoznati naziv.

Od ovoga pravila postoji iznimka u slučajevima općepoznatih i udomaćenih naziva za određene turnire. Primjerice, članke o teniskim Grand Slam turnirima nećemo naslovljavati "Otvoreno prvenstvo [X] u tenisu", već ćemo koristiti udomaćene i općepoznate nazive Australian Open (ne Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu), Roland-Garros (ne Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu), Wimbledon (ne Prvenstvo, Wimbledon) i US Open (ne Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu). Ovo pravilo odnosi se i na druga natjecanja kod kojih postoje ovakvi udomaćeni i općepoznati nazivi koji su prepoznatljiviji od službenih.

Naslovi članaka o sportskim timovima ne prevode se, neovisno o tome sadržavaju li u svom nazivu opće imenice koje se mogu prevesti ili ne. Kao i kod natjecanja, treba preferirati službene nazive, ali istovremeno i prepoznatljive nazive. Na taj način, nećemo članak nasloviti "Arsenal Football Club", već samo Arsenal F.C.; ukoliko ste u dilemi koji je najbolji naslov, konzultirajte Wikipediju na jeziku države iz koje sportski tim dolazi jer će ona najpreciznije ukazati na to koji naslov trebate koristiti.

Preciznost

Pravilo je da bi naslovi članka trebali nedvosmisleno definirati tematski okvir članka, ali ne bi trebali biti precizniji od toga. Primjerice, naslov Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika previše je precizan jer je naslov Pakt Ribbentrop-Molotov dovoljno precizan da definira istu temu. S druge strane, naslov Washington nije dovoljno precizan da nedvosmisleno definira grad Washington, D.C.

Iznimke od kriterija preciznosti ponekad mogu biti posljedica primjene nekih drugih kriterija. Većina ovih iznimki jasno je definirana u posebnim pravilima ili smjernicama, poput onih u prethodnom odjeljku ovoga teksta. Takva pravila odnose se na osobe, geografske pojmove, sport i druge teme.

Razvrstavanje

Ovaj dio ovog pravila treba se čitati i tumačiti u svezi sa smjernicom o razvrstavanju.

Nije uvijek moguće koristiti baš onaj naslov koji bi bio poželjan za članak, uglavnom jer taj naslov može imati druga značenja te se, stoga, moguće već koristi u drugim člancima. Prema kriteriju preciznosti, naslov mora sadržavati samo onoliko detalja koliko je nužno da se jedna tema jasno razlikuje od druge. Primjerice, bilo bi suvišno nasloviti članak "Surinam (konstitutivna kraljevina Kraljevine Nizozemske)", jer je Surinam (Kraljevina Nizozemska) dovoljno precizan naslov da ga razlikuje od suvremene države ili ranijih kolonija. Ovo može dovesti do prihvatljivih nekonzistentnosti; primjerice članak o upitnom interpunkcijskom znaku nalazi se pod naslovom upitnik, ali članak o točci kao interpunkcijskom znaku nalazi se pod naslovom točka (punktuacija) kako bi se razlikovao od muzičkog pojma.

Generalno pravilo, u slučajevima kada se preferirani naslov može odnositi i na druge teme jest sljedeće:

1. Ukoliko je članak o primarnoj temi na koju se dvosmisleni naziv odnosi, onda to ime može biti naslov bez izmjena, pod uvjetom da je u skladu s ostalim primjenjivim pravilima i smjernicama.
2. Ako članak nije o primarnoj temi na koju se dvosmisleni naziv odnosi, onda se treba napraviti razvrstavanje.

Kada odlučujemo o definiranju razvrstavanje, trebamo se voditi sljedećim kriterijima:

Prirodno razvrstavanje

Ponekad je poželjno koristiti alternativni naziv za temu koji se također koristi u pouzdanim izvorima na srpskohrvatskom jeziku, iako ne toliko često kao glavni, ali dvosmisleni naziv.

• Primjer: Izraz "Sabor" uglavnom se odnosi ili na parlament Republike Hrvatske ili na skupštinu općenito. Zbog te dvosmislenosti, u navedenom slučaju koristimo alternativne, mada jednako česte pojmove Hrvatski sabor i, primjerice, crkveni sabor, što je primjer prirodnog razvrstavanja pojmova. Koristeći sličnu logiku, rijeka je bolji termin u odnosu na rijeka (vodotok).

Razvrstavanja sa zarezom

U slučaju geografskih pojmova, uglavnom ćemo koristiti zarez ispred zagrada, kako je objašnjeno ranije u tekstu. Međutim, zarez možemo koristiti i u drugim slučajevima (npr. Karl XIV Johan, kralj Švedske, gdje se zarez ne koristi za razdvojbe već u sklopu posebnih pravila o naslovljavanju). Ipak, naslovi kao što su Dante Alighieri ili Bitka za Moskvu preferirani su u odnosu na alternative kao što su "Alighieri, Dante" ili "Moskva, bitka za", u kojima se zarez koristi kako bi se izmijenio prirodni redoslijed riječi.

Razvrstavanja sa zagradama

Ukoliko nijedna ranija metoda razvrstavanja ne dovede do željenih rezultata, uvijek se možete poslužiti zagradama, koje su standardna alternativna metoda na svim Wikipedijama pa tako i na ovoj.

• Primjer: Riječ "bik" ima posebna značenja koja nemaju dovoljno učestale alternativne nazive, tako da u tom slučaju koristimo razvrstavanja sa zagradama: bik (životinja, glavni pojam), Bik (zviježđe) i bik (znak).

Opisni naslovi

Ukoliko za neku temu ne postoji prihvatljivi naziv, onda je urednicima dozvoljeno osmisliti vlastiti naziv opisnog tipa, koji mora biti u skladu s ostalim pravilima i smjernicama Wikipedije.

• Primjeri: Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach, Smrt Edgara Allana Poea, Sisavac iz Saint Bathansa

Kombinacije

Kombinacije ranije spomenutih kriterija trebaju se izbjegavati kadgod je to moguće, odnosno trebaju se koristiti samo u iznimnim slučajevima, što je suklasno s WP:KONCIZNO.

• Primjer: "zarez" + "zagrade": Wiegenlied, D 498 (Schubert)

Zarezi i zagrade jedini su znakovi koji se mogu koristiti bez ograničenja za odvajanje razvrstavanja u naslovu. Dvotočka se može koristiti u ograničenom broju slučajeva (naslovi fiktivnih dijela ili liste podijeljene na više dijelova), ali jako rijetko.

Situacije kada drugačija tipografija implicira drugo značenje

Postoje situacije kada tipografski gotovo identični izrazi mogu imati sasvim drugačija značenja, poput magazin u odnosu na Magazin, ili grad u odnosu na druge pojmove koji se mogu pronaći pod pojmom Grad. Generalni pristup ovoj problematici svodi se na to da štogod čitatelji utipkali u pretraživač da moraju što brže biti odvedeni do teme za koju se razumno može očekivati da ju pretražuju uz pomoć preciznih i prikladnih razvrstavanja. Kada imamo posla s takvim razvrstavanjima, nerijetko su sitni detalji dovoljni da se razlikuju određene teme, kao na promjer SFera u odnosu na sfera, Kozara u odnosu na Kozara, "brave heart" u odnosu na Braveheart.

Međutim, ukoliko je moguće preimenovati neku stranicu na manje nejasan naslov bez da se krše ostali kriteriji, trebalo bi razmisliti o tome. U nekim situacijama moguće je koristiti plurale kako bi se izvršilo prirodno razlikovanje tema.

Konciznost

Osnovni cilj konciznosti je da balansira kratkoću s dovoljnim brojem informacija koje su potrebne kako bi se identificirala tema za one osobe koje su generalno upoznate s istom.

Primjerice:

• Puno ime američke savezne države Rhode Island, koje se koristi u nizu službenih dokumenata, ranije je bilo Savezna država Rhode Island i plantaže Providencea. Oba su naslova precizna i nedvosmislena, ali Rhode Island je najkoncizniji naslov koji u cijelosti identificira temu članka.
• Puni naslov serijala romana Émilea Zole iznosi Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire, međutim izvori pa tako i Wikipedija koriste skraćeni naslov Les Rougon-Macquart koji je jednako zadovoljavajuć.

Iznimke od ovog pravila postoje u biografskim člancima. Primjerice, osobna imena ili prezimena generalno se ne skraćuju u svrhu konciznosti. Tako će biti Edgar Allan Poe (ne E. A. Poe) ili Kobe Bryant (a ne Kobe), iako i tu postoje iznimke kada je skraćeno ime uobičajeno u literaturi (npr. H. P. Lovecraft ili J. K. Rowling).

Konzistentnost

Koliko je to moguće u praktičnom smislu, naslovi bi trebali biti konzistentni kada su u pitanju članci koji pokrivaju slične teme. Primjerice, svi članci o fudbalskim reprezentacijama trebalo bi biti u formu "Fudbalska reprezentacija [države]", sukladno konsenzusu (npr. Fudbalska reprezentacija Francuske, Fudbalska reprezentacija Japana). Međutim, unatoč ovome, postoji historija eksplicitnih i prešutnih konsenzusa među urednicima o slučajevima kada pravilo o konzistentnosti ne utječe na naslove članaka:

• Razvrstavanje: primjerice, činjenica da za glavni grad Alžira koristimo zagrade Alžir (grad) nije argument za to da svi članci o gradovima koriste zagrade, primjerice "Amsterdam (grad)" ili "Buenos Aires (grad)". Ovo također vrijedi i za tzv. prirordna razvrstavanja: to što postoji Ciudad de México ne znači da se i grad Guadalajara mora nasloviti "Ciudad de Guadalajara".
• Članci na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku ne moraju imati naslove članaka koji su usklađeni s naslovima članaka na drugim Wikipedijama koji govore o istoj temi. Konzultiranje drugih jezičnih projekata je poželjno u slučaju dilema, ali nije pravilo koje je potrebno provoditi u svim člancima.
• Varijante policentričnog jezika, ukoliko su one prirodne u naslovu, ne trebaju se mijenjati. Članak Crvena zvezda treba imati taj naslov neovisno o činjenici što postoji članak zvijezda, isto kao što članak "Lijepa naša domovino" mora zadržati članak neovisno što se ne provodi ista jezična praksa kao u slučaju članka Lepa sela lepo gore. Za više smjernica i pravila o korištenju varijanti policentričnog jezika vidjeti jezičnu politiku.

Naslovi na srpskohrvatskom jeziku

Na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku naslovi se u pravilu pišu na srpskohrvatskom jeziku. Međutim, ne smije se smetnuti s uma da srpskohrvatski jezik sadrži puno posuđenica, tuđica te fraza preuzetih iz drugih jezika. Primjerice, riječ ili fraza (izvorno iz nekog drugog jezika) često se koristi u srpskohrvatskim izvorima te se može smatrati posuđenicom u srpskohrvatskom jeziku (npr. fraza déjà vu). I dok se naslovi uglavnom pišu bez ikakvog prilagođavanja, moguće je da će se u određenim instancama morati provesti serbokroatizacija stranih izraza, što može dovesti do poteškoća zbog policentrične prirode srpskohrvatskog jezika.

Ovo pravilo također poznaje određene iznimke, a koje se najčešće odnose na izvorne nazive umjetničkih djela, o čemu se više može pročitati ovdje.

Serbokroatizacija stranih naziva

Srpskohrvatski jezik, sa svim svojim varijantama, ima određena pravila o pisanju stranih riječi, kao i ograničen broj grafema koji su u redovitoj uporabi. Međutim, zbog različitosti u pravopisima varijanti policentričnog jezika, donesena su pravila o pisanju stranih imena onako kako se ona pišu u izvornim jezicima, zajedno sa svim posebnostima. Time se postiže neutralnost i izbjegavaju se potencijalni konflikti oko korištenih varijanti. Za više informacija, vidjeti ovdje. Serbokroatizacija stranih naziva provodi se rijetko i samo u skladu s jezičnom politikom.

Varijante policentričnog jezika

Vidi takođe: Wikipedija:Jezična politika

Zbog činjenice da je srpskohrvatski jezik policentričan, postoji nekoliko dopuštenih varijanti koje se podjednako mogu koristiti na Wikipediji. I dok je za neke posebne slučajeve donesen jasan konsenzus, većina spornih slučajeva rješava se pomoću tzv. "2:1 pravila" ili koristeći zdrav razum. Međutim, ukoliko neka tema ima izražene veze s jednom od dopuštenih varijanti, onda naslov treba biti na toj varijanti (primjerice, Hrvatsko narodno kazalište, ali Srpsko narodno pozorište).

Međutim, generalno vrijedi da su sve varijante policentričnog jezika, ukoliko specifična situacija nije pokvirena konsenzusom ili već postojećom smjernicom, dozvoljene u naslovima članaka, odnosno da Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ne favorizira jednu varijantu u odnosu na drugu. Slijedom navedenog, naslovi koji su pisani na srpskoj varijanti ne bi se smjeli preslovljavati na hrvatsku i vice versa bez valjanog razloga ili prethodnog konsenzusa; primjerice, naslov članka mlijeko jednako je prihvatljiv kao i mleko te se ne be bit trebao mijenjati. Međutim, ovdje treba napomenuti da različiti regionalizmi ili dijalektalizmi nisu poželjni u naslovima, neovisno o kojoj se varijanti radilo, osim ako se radi o nekoj specifičnoj temi na koju se može primijeniti samo taj naziv.

Zbog potencijalnih kolizija, u slučajevima kada ne postoji konsenzus ili kada nema posebne smjernice, trebalo bi koristiti jezično neutralne naslove kadgod je to moguće.

O alternativnim nazivima

Naslov članka nalazi se na vrhu prozora u pregledniku kao poglavlje prve razine iznad teksta samog članka, na slici zaokruženo crvenom bojom. Alternativni nazivi koji se pojavljuju u prvom paragrafu ne moraju odgovarati naslovu članka.

Dizajn Wikipedijinog softvera dopušta da članci imaju samo jedan naslov. Kada je taj naslov ujedno i naziv, značajni alternativni nazivi za temu također bi se trebali spomenuti u članku, najčešće u prvoj rečenici ili paragrafu članka. Ukoliko postoje tri ili više alternativnih naziva – uključujući i drugačiju tipografiju, kraće ili duže oblike naziva, ranije nazive te značajne nazive na drugim jezicima – ili ukoliko su nazivi značajni sami po sebi, preporučljivo je izdvojiti podatke o nazivima u posebno poglavlje. Alternativni nazivi mogu se koristiti u samom tekstu članka kada kontekst diktira da su prikladniji od naziva korištenog u naslovu članka. Primjerice, grad koji se danas zove Gdańsk u historijskom se kontekstu može nazivati Danzig, kako se zvao ranije u svojoj historiji.

Svi značajni alternativni nazivi, imena ili oblici imena koji se odnose na specifični članak u pravilu trebaju preusmjeravati na taj članak. Ukoliko su dvosmisleni, trebalo bi se osigurati barem to da se članku može pristupiti sa stranice za razvrstavanje alternativnog naziva. Imajte na umu da korištenje velikog i malog slova u naslovu članka nema utjecaja na pretraživanje, tako da nije nužno stvarati preusmjeravanja kada su u pitanju razlike u korištenju malog i velikog slova, osim ako postoji vjerojatnost da će se upravo te razlike manifestirati u poveznicama.

Format naslova

Ovaj odjeljak bavi se onim aspektima koji nisu pokriveni temeljnim načelima; konzistentna primjena ovih smjernica pomaže u izbjegavanju stvaranj dupliranih članaka:

Veliko i malo slovo

Naslovi se pišu prema pravopisnim pravilima koja se odnose na rečenice. Prvo slovo naslova članka uvijek je veliko, po automatizmu, čak i kada se radi o općoj imenici; s druge strane, činjenica da je naslov pisan velikim početnim slovom ne znači da se naslov, kada se pojavljuje u tekstu kao opća imenica, treba pisati velikim slovom. Kada se to napravi, vrlo je jednostavno napraviti poveznice u člancima: Južnjačka gotika je podžanr gotičke fikcije u američkoj književnosti koji primarno tematizira i čija je radna isključivo smještena na jug Sjedinjenih Država. Primijetite kako se prvo veliko početno slovo ne koristi u tekstu jer to nije sukladno pravopisu. Ukoliko je naslov članka stilski obilježen tako da sam naziv počinje malim slovom (npr. eBay ili iPhone), pisanje takvog naslova postiže se korištenjem čarobne riječi {{DISPLAYTITLE:}}.

Koristite jedninu

Naslovi članaka u pravilu se pišu u jednicni, npr. nosorog, ne nosorozi. Iznimke su imenice koje su plurale tantum u srpskohrvatskom jeziku (npr. hlače ili vrata) te nazivi koji se odnose na skupine predmeta ili tema (npr. arapski brojevi ili indoeuropski jezici).

Izbjegavajte (dvosmislene) skraćenice

Skraćenice i akronomi nerijetko su dvosmisleni te se trebaju izbjegavati osim ukoliko je tema članka primarno poznata po akronimu te ako se akronim primarno odnosi na temu članka (npr. HRT, NATO, laser). Također, nepotrebno je nazivu u naslovu dodavati akronim (tako naslov "Ujedinjene nacije (UN)" nije ispravan). Skraćenice i akronimi mogu se koristiti kada je potrebno izvršiti razvrstavanje, ali u pravilu ih treba izbjegavati (npr. u člancima nećemo koristiti akronim "SFRJ", ali moguće je umjesto punog naziva koristiti kombinaciju "SFR Jugoslavija").

Koristite imenice

Imenice i imeničke fraze u pravilu su prihvatljivije za naslov od drugih vrsta riječi ili fraza; potonje mogu biti prezentirane u prvoj rečenici članka. Iznimke od ovoga su naslovi koji su citati ili naslovi umjetničkih djela, npr. I Have a Dream ili "Invitation from the Abyss". Pridjevi i glagolski oblici (npr. lijep ili integrirati) trebaju preusmjeravati na naslove s odgovarajućom imenicom (npr. ljepota ili integracija) ili stranice za razvrstavanje. Ponekad naslov članka može biti i prihvatljiva glagolska imenica (npr. plivanje).

Ne stavljajte naslove u navodnike

Naslovi članaka koji su citati (ili naslovi pjesama, i slično) ne stavljaju se u navodne znakove (npr. naslov članka treba biti I Have a Dream, dok se "I Have a Dream" može koristiti kao preusmjeravanje). Iznimka od ovog pravila su naslovi u kojima su navodni znakovi dio naziva ili imena (kao u slučaju televizijske epizde Marge Simpson in: "Screaming Yellow Honkers"  ili albuma "Heroes" (album, David Bowie)).

Ne stvarajte supsidijarne članke

Nemojte koristiti naslove koji sugeriraju da je jedan članak dio drugoga; čak i ako se članak smatra supsidijarnim u odnosu na drugi članak, on treba imati nezavisni naslov. Primjerice, članak o prometu u Njemačkoj ne bi trebao imati naslove poput "Njemačka/promet" ili "Njemačka (promet)"; koristite Promet u Njemačkoj. (Ovo pravilo ne vrijedi za druge imenske prostore na Wikipediji, samo za naslove članaka.)

Slijedite pouzdane izvore za osobna imena

Kada odlučujete o tome želite li koristiti srednja imena ili inicijale, pratite pravila koja nalažu da naslov članka treba imati onu formu koja se najčešće koristi u pouzdanim izvorima i zadovoljava temeljne kriterije (npr. John F. Kennedy, J. P. Morgan, F. Scott Fitzgerald), uz vrlo malo potencijalnih iznimki. Za više informacija, pogledajte i poglavlje o konciznosti.

Posebni znakovi

Zbog Wikipedinijnog softera, postoje određena od tehnička ograničenja o korištenju određenih znakova u naslovima članaka. Sljedeći znakovi ne mogu se uopće koristiti u naslovima: # < > [ ] | { } _

Postoje određena ograničenja na naslove koji sadrže dvotočje, točke i neke druge znakove, što se pak može korigirati na drugi način. S tehničke strane, svi ostali Unicode znakovi mogu se koristiti u naslovima članaka. Međutim, određene znakove i dalje bi trebalo izbjegavati ili koristiti s pažnjom:

• Simboli i emotikoni koji se ne nalaze na standardnim tipkovnicama (koristiti preusmjeravanja): Ponekad, najprikladniji naslov zahtijeva korištenje posebnih simbola ili pak emotikona koji se ne nalaze na standardnim tipkovnicama. Primjer je animirana serija LOVE DEATH + ROBOTS, koja se nerijetko skraćeno piše pomoću emotikona "❤️❌🤖", međutim kako ti emotikoni nisu dostupni na tipkovnicama, onda će se u naslovu koristiti slovni prikaz. Zbog pravila o izvornicima, grafemi i dijakritički znakovi iz drugih jezika koriste se čak i ako ih nema na standardnim tipkovnicama u zemljama u kojima se govori srpskohrvatski.
• Navodnici: Dvostruki ("...") i jednostruki navodnici ('...'), kao i njihove tipografske varijacije (“...”), "donji-gornji" navodnici („...“), te posebni oblici («...» i `...´) trebali bi se izbjegavati u naslovima. Iznimke mogu postojati u slučajevima kada su navodnici dio osobnog imena ili naziva djela (npr. "A" Is for Alibi, "Weird Al" Yankovic, Fargesia 'Rufa').

Također, različite varijante apostrofa i sličnih znakova (’ ʻ ʾ ʿ ᾿ ῾ ‘ ’ ^c) generalno bi se trebale izbjegavati u naslovima članaka. Česta iznimka je jednostavni apostrof ('), a koji se često nalazi u osobnim imenima (npr. Théodore-Agrippa d'Aubigné), ali i to bi se trebalo koristiti samo kada je nemoguće izbjeći njihovo korištenje (npr. naslov će biti Papilionanthe Miss Joaquim umjesto Papilionanthe 'Miss Joaquim'). Ukoliko se u nekim slučajevima koriste posebne varijante apostrofa, onda se treba napraviti preusmjeravanje s "običnom" formom radi lakšeg pretraživanja (npr. 'Elisiva Fusipala Tauki'onetuku treba preusmjeravati na ʻElisiva Fusipala Taukiʻonetuku).

• Simboli (generalno): Simboli kao što je "♥", a koji se ponekad koriste u naslovima djela, logotipova ili kampanjama, trebali bi se izbjegavati osim ako se baš radi o dijelu naslova određenog umjetničkog djela. Ovo se odnosi i na posebne simbole poput ovih.
• Znakovi i simboli koji nisu podržani u svim pretraživačima: Ukoliko postoji razumna alternativa, izbjegavajte znakove i simbole koji su toliko rijetki da ih određeni pretraživači ili operativni sustavi ne mogu prikazati. Primjerice, članak Fleur-de-lis treba imati ovakav naslov a ne sami simbol ⚜, koji bi mnogi korisnici vidjeli kao prazni kvadratić.
• Razlomci: Šabloni i LaTeX kod ne mogu se koristiti u naslovima članaka.

Kurziv i drugi oblici formatiranja

Kada je to potrebno, naslove članaka pišite u kurzivu (italiku). Primjerice, latinski nazivi određenih vrsta koji se koriste u taksonomiji, nazivi brodova te naslovi umjetničkih djela, ali i fraze na stranom jeziku pišu se u kurzivu kako u glavnom tekstu tako i u naslovima.

Naslovi članaka, poglavlja, pjesama, epizoda, priča, znanstvenih radova i drugih kraćih umjetničkih formi u pravilu se pišu s dvostrukim navodnicima (ali ne u naslovu, nego samo u tekstu; npr. naslov članka o pjesmi "Such a Shame" bit će samo Such a Shame, bez navodnika, ali će se navodnici koristiti u tekstu). Kurziv se također ne koristi ni u slučaju ključnih vjerskih knjiga (Biblija, Kuran i Talmud).

Međutim, formatiranje naslova u kurzivu ne može se prikazati u spremljenoj verziji naslova članka; dodavanje jednostrukih navodnika dovest će do toga da će ti navodnici postati dio poveznice, ali neće utjecati na izgled naslova. Zbog toga, naslov članka uvijek se piše "normalno", a kurziv se postiže korištenjem koda {{DISPLAYTITLE:}} ili šablonom {{Naslov u kurzivu}}. Također, neki individualni šabloni (npr. {{Infokutija knjiga}}) automatski mijenjaju naslov članka u kurziv čim se koriste u članku.

Drugi oblici formatiranja (primjerice podebljanje teksta) tehnički se mogu postići na isti način, ali generalno bi ih trebalo izbjegavati u naslovima članaka (osim u specifičnim područjima, poput matematike ili umjetnosti). Korištenje navodnika ne zahtijeva posebne tehničke prilagodbe, ali bi se svejedno trebalo izbjegavati u naslovima; vidi ovdje za više informacija.

Naslovi koji sadrže "i"

Ponekad, dva ili više blisko povezanih ili komplementarnih koncepata najrazumnije je pokriti jedinstvenim člankom. Kada je to moguće, koristite naslov koji pokriva sve teme članka: primjerice, članak Monolog pokriva koncepte "vanjskog" i "unutarnjeg" monologa tako da je razumno objediniti oba pojma pod jednim, krovnim pojmom, a ne članak nasloviti "Vanjski i unutarnji monolog". Međutim, kada ne postoji smisleni krovni pojam, dopušteno je u naslovu koristiti veznik "i", primjerice u slučaju članka Lopta u igri i izvan igre; u tim slučajevima individualni pojmovi preusmjeravanjem trebaju voditi do glavnog članka.

Generalno je najbolje nabrajati teme iz naslova abecednim redom, posebice kada uključuje različite kulture ili države, kao u slučaju članka Odnosi Francuske i Njemačke. Međutim, kada postoji konvencionalni ili logičniji poredak, onda treba koristiti njega, kao što je slučaj u članku yin i yang. Ako se jedan koncept češće koristi od drugoga, može se navesti prvi, s tim da bi za alternativne naslove trebala postojati preusmjeravanja.

Naslovi koji sadrže "i" često su upozorenja da članak ima problem s neutralnošću ili originalnim istraživanjem: izbjegavajte korištenje veznika "i" ako vam se čini imalo pristranim. Također, izbjegavajte korištenje veznika "i" kod koncepata koji se u pravilu ne povezuju u pouzdanim izvorima.

Razmislite o promjenama

Mijenjanje jednog kontroverznog naslova u drugi bez prethodne rasprave i konsenzusa nije preporučljivo. Ukoliko je naslov članka bio stabilan dugo vremena i ne postoji dobar razlog za promjenu naslova, onda se naslov ne bi trebao mijenjati. Pitanje postojanja dobrog razloga postiže se konsenzusom među urednicma. Ukoliko članak nikada nije imao stabilnu verziju ili ako je dugo vremena bio nestabilan pa se konsenzus ne može postići, administratori bi trebali zadržati naslov koji je korišten kad je članak imao prvu značajnu promjenu nakon što je bio klica.

Svaka potencijalno kontroverzna promjena naslova treba biti raspravljena na stranici za razgovor članka, a prije promjene nužno je postići konsenzus. No, nemojte zaboraviti da rasprave o kontroverznim naslovima često znaju biti neproduktivne te da postoji puno boljih načina kako pomoći i poboljšati Wikipediju.

Prilikom rasprave o prikladnom naslovu članka, nemojte zaboraviti da izbor naslova ne ovisi o tome je li naslov "ispravan" u moralnom ili političkom smislu. Također, naslov određenog članka ne nalaže da drugi povezani članci moraju slijediti istu praksu naslovljavanja; često postoje razlozi za ovakvu nekonzistensnot. Primjerice, članak o bitci nosit će naslov Bitka za Staljingrad, međutim članak o gradu nosit će naslov Volgograd, što je ime koje Staljingrad nosi danas.

Iako su naslovi članaka podložni konsenzusu, nemojte izmišljati nazive ili koristiti iznimno rijetke nazive kao način postizanja kompromisa između dvaju suprostavljenih strana. Za to kakvi su naslovi prikladni, pogledajte ostala pravila i smjernice.

Prijedlozi za nove smjernice o naslovima

Prijedlozi za nove smjernice o naslovima ili promjene postojećih trebaju se postaviti na stranici za razgovor ove smjernice ili pak na Pijaci, u odjeljku Pravila i smjernice ili Jezička pitanja, ovisno o vrsti prijedloga. Ukoliko se oko prijedloga postigne jasan konsenzus, prijedlog će biti usvojen i dodan u ovu smjernicu ili neku od podstranica.

Povezano

• Wikipedija:Stil, stilski priručnik za pisanje i uređivanje članaka
• MediaWiki:TitleBlacklist extension, alat kojim se blokira stvaranje stranica s nedopuštenim naslovima
• Wikipedija:Pouzdani izvori, pravila koja se odnose na izvore koji se konzultiraju prilikom odlučivanja o naslovu članka

Vanjske veze

• Google Book Ngram Viewer, grafički preglednik frekvencije upotrebe višestrukih termina, s razlikovanjem malih i velikih slova, u knjigama tokom vremena, do 2019.