Wikipedija:Pravila blokiranja
 | Ova stranica opisuje pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali normalno slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus. |
| Politika Wikipedije |
|---|
| Globalni principi |
| Šta Wikipedija nije Ignoriši sva pravila |
| Standardi koji se tiču sadržaja |
| Neutralna tačka gledišta Proverljivost Bez originalnog istraživanja Biografije živih ljudi |
| Rad sa drugima |
| Učtivost Bez ličnih napada Bez pravnih pretnji Konsenzus Rešavanje sukoba |
| Više |
| Spisak pravila Spisak smernica |
Blokiranje je postupak koji administratori i birokrati mogu koristiti kako bi spriječili pojedinca da uređuje Wikipediju. Blokirati se mogu registrirani korisnici Wikipedije i IP adrese, na određeno vrijeme ili na neograničeni rok. Blokada se može odnositi na cjelokupni sadržaj Wikipedije ili pak na samo određeni dio stranica ili skupina stranica. Blokirani korisnici i dalje imaju nesmetani pristup Wikipediji, ali im je onemogućeno uređivanje Wikipedije ili dijela njezinog sadržaja, ovisno o vrsti primijenjene blokade. Temeljni cilj blokade nije maltretiranje korisnika niti demonstracija sile od strane administratora, već zaštita sadržaja Wikipedije i integriteta projekta kada administratori ili birokrati smatraju da korisnik ili IP adresa svojim izmjenama sabotiraju projekt ili podrivaju njegov integritet. Blokiranje nije isto što i zabrana, koja predstavlja formalno oduzimanje uređivačkih prava na cijeloj ili dijelu Wikipedije, ali bez blokiranja. Korisnici sa zabranom i dalje imaju mogućnost uređivati što i kako žele, dok blokirani nemaju, ali nepoštivanje zabrane može biti povod za blokiranje.
Blokade uvijek izriču i primjenjuju administratori ili birokrati, jer su oni jedini korisnici s tehničkim ovlaštenjima da izvrše takvu radnju. Predložiti blokadu drugog korisnika može bilo koji korisnik koji smatra da neki korisnik krši neka od pravila i smjernica Wikipedije, a prijedlozi se postavljaju na Administratorskoj tabli, jer o blokadama odlučuju isključivo administratori. Drugim korisnicima omogućeno je davanje komentara i mišljlenja na prijedlog, ali odluku donose admministratori ili birokrati. Korisnici nikada ne predlažu trajanje blokade, već je odluka o trajanju prepuštena administratorima, ovisno o stupnju i težini prijestupa.
Administratori i birokrati, dakako, mogu blokirati korisnike i po vlastitom nahođenju, bez prijedloga, kada procijene da korisnik krši pravila i smjernice Wikipedije. U pravilu, blokiranje bi trebalo biti ultima ratio, odnosno krajnja mjera zaštite projekta te bi se trebalo primijeniti samo onda kada se drugim, blažim mjerama, ne bi mogla postići ista svrha. Kako bi se navedeno pravilo poštivalo, administratori i birokrati prvo moraju kontaktirati korisnike koji krše pravila i smjernice, obavijestiti ih o kršenju te ih upozoriti da to više ne rade, uz navođenje posljedica. Korisnici koji su prvi put obaviješteni mogu tražiti dodatna pojašnjenja od administratora te su ih isti dužni dostaviti kako bi situacija bila ponovo jasna, ali pritom ne smiju zlorabiti to pravo kako bi izigrali sustav. Ukoliko korisnik i nakon upozorenja nastavi kršiti isto pravilo ili smjernicu te se ogluši o prvotnu obavijest, administrator može - prema vlastitoj procjeni - primijeniti neke od mjera, uključujući i blokadu. Ukoliko korisnik prekrši neko drugo pravilo i smjernicu u odnosu na prvu obavijest, administrator ga je ponovo dužan prvo obavijestiti o tome, a onda tek primijeniti sankcije. Iznimka od ovoga su korisnici koji opetovano i očigledno namjerno krše više pravila; u tom slučaju administratori nisu dužni slati individualnu obavijest za svako pojedinačno kršenje.
Blokada mora biti obrazložena - dakle, mora biti jasno koje se pravilo ili pravila krše te temeljem kojih je radnji korisnika blokada izrečena - te korisnik o istoj mora biti obaviješten na svojoj stranici za razgovor. U pravilu, blokiranom će se korisniku, ukoliko se radi o blokadi koja se odnosi na cjelokupni sadržaj Wikipedije, ostaviti otključana vlastita stranica za razgovor kako bi mogao osporiti blokadu (vidi niže), ali će i to pravo biti oduzeto ukoliko ga blokirani korisnik bude zloupotrebljavao.
Česti razlozi blokiranja su (radi se o otvorenoj listi, dakle nisu svi slučajevi obuhvaćeni ovom listom, što znači da se korisniti mogu blokirati i iz drugih razloga):
- Vandalizam;
- Gruba nepristojnost i necivilizirano ponašanje;
- Opetovani i ustrajni lični napadi;
- Prijetnje (lične, profesionalne, pravne, bilo na, bilo izvan Wikipedije);
- Radnje koje mogu ugroziti druge korisnike;
- Radnje koje predstavljaju očito i perfidno izigravanje sustava;
- Radnje koje ugrožavaju maloljetnike ili lične podatke korisnika;
- Kršenje autorskih prava;
- Opće kršenje pravila i smjernica;
- Čaraparenje;
- Korištenje marioneta;
- Maltretiranje i zlostavljanje drugih korisnika;
- Spamiranje;
- Nepridržavanje zabrane ili molbi administratora i birokrata;
- Ratovanje izmjenama;
- Unošenje sadržaja koji nije referenciran, enciklopedijski ili uopće točan, kao i sadržaja koji krši pravilo o neutralnosti;
- Druge radnje koje krše pravila srpskohrvatske Wikipedije, sabotiraju rad korisnika i samog projekta, ili uništavaju integritet projekta;
Blokada može biti izrečena na vremenski rok ili na neodređeno vrijeme. Blokade na neodređeno vrijeme posebna su skupina o kojoj će više riječi biti niže. Ovdje ćemo se pozabaviti vremenski određenim blokadama i smjernicama za njihovo izricanje. Prema trenutnoj strukturi, osnovna predložena trajanja blokada su:
- 1, 2 i 6 sati
- 1 i 3 dana
- 7 i 14 dana
- 1, 3 i 6 mjeseci
- 1 godina
Rok može biti i drugačiji jer administratori imaju pravo odrediti i rokove drugačije od predloženih. IP adrese gotovo nikad ne treba blokirati na neodređeno vrijeme jer ih u različitim periodima mogu dijeliti nekoliko različitih korisnika. Stoga može doći do neželjenih posljedica. U ekstremnim slučajevima dinamičke IP adrese mogu biti blokirane na rok od 3 mjeseca, dok se statičke IP adrese mogu blokirati na rok od 1 godine. Međutim, ova trajanja predstavljaju gornju granicu i trebalo bi ih upotrebljavati u iznimnim slučajevima. Dinamičke IP adrese trebalo bi u pravilu blokirati na rok od 1 dan ili 3 dana, dok bi statičke IP adrese trebalo u načelu blokirati na rok od 3 dana ili 7 dana. Ako postoje nedvosmisleni dokazi da isti korisnik stoji iza IP adrese i nakon isteka blokade i ako se nastavi obrazac nekonstruktivnog uređivanja, IP adresu je moguće blokirati s postepenom progresijom dužine blokade.
U slučaju blokiranja registriranih korisnika, kao što je rečeno, blokada bi trebala biti krajnja mjera, koja se primjenjuje samo kada se ista svrha ne može postići blažom mjerom. U slučaju kada se korisniku izriče prva blokada, ona bi u pravilu trebala biti kraća po svom trajanju (idealno bi bilo do sedam dana) jer joj cilj nije potjerati korisnika, već ukazati na kršenja i na činjenicu da njihovo ponašanje nije dopušteno, čime se korisniku daje vrijeme da adekvatno analizira situaciju mirne glave i onda se vrati uređivanju projekta. Blokade do jednoga dana u pravilu bi se trebale izricati u blažim uređivačkim ratovima ili u slučajevima kada se određena rasprava nepotrebno zahukta kako bi se korisniku dalo dovoljno vremena da se smiri i da takav ponovo pristupi raspravi. Također, kraće blokade trebale bi se izricati novi(ji)m korisnicima koji su prvi put počinili neke blaža kršenja pravila i smjernica srpskohrvatske Wikipedije.
Blokade dulje od sedam dana, a kraće od tri mjeseca mogu se smatrati srednjeročnim blokadama i one se ne bi trebale izricati odmah prvi put, osim ako je korisniku već ranije (iz bilo kojih razloga) oproštena ranija blokada, a on je i dalje nastavio kršiti pravila pa se u tom slučaju ne radi o "klasičnom prvom bloku", već o kumulaciji. Ove blokade u pravilu bi se trebale izricati korisnicima koji ponavljaju iste greške, oglušavaju se na molbe i upozorenja administratora i birokrata te grubo krše pravila i smjernice Wikipedije.
Blokade dulje od tri mjeseca smatraju se dugim blokadama te se mogu samo iznimno izricati prvi put, ukoliko administrator ili birokrat ima dobre razloge posumnjati da je tako duga blokada potrebna. U svakom suprotnom slučaju, ove se blokade izriču samo u slučaju višestruko ponovljenih kršenja ili pak najtežih oblika kršenja pravila Wikipedije, a koja nisu obuhvaćena slučajevima predviđenima za blokadu na neodređeno vrijeme (vidi niže). Ovako duge blokade moraju biti posebno dobro objašnjene jer mora biti potpuno jasno zašto je administrator posegnuo za ovako strogom mjerom, odnosno mora biti potpuno razvidno da je ovakva blokada, u svom trajanju, apsolutno opravdana.
Jednom izrečena blokada može se produžiti ili skraćivati, ovisno o okolnostima.
U pravilu, blokada se korisnicima izriče kako bi ih se spriječilo da uređuju Wikipediju i cijelosti te je to, u praksi, najčešći oblik blokiranja. Međutim, kako je blokiranje mjera krajnje nužde, moguće je da je postizanje svrhe moguće i kroz djelomičnu blokadu, što ja zapravo oblik zabrane uređivanja određene teme. Djelomična zabrana može se izreći onda kada korisnik generalno ima uredne doprinose, ali zbog ovih ili onih razloga vrši problematične radnje u samo jednom članku ili skupini članaka koje su tematski povezane; u tom je slučaju, sukladno svrsi blokade kao mjere zaštite projekta, a ne tjeranja korisnika, moguće onemogućiti korisniku uređivanje određenih članaka ili tema kako bi se mogao fokusirati na ostale, gdje njegove radnje nisu problematične. Sve što je rečeno o izricanju i trajanju blokade primjenjuje se i na ovakve slučaje, s tim da administratori trebaju imati na umu da se ovakva vrsta blokade izriče samo onda kada ima smisla, odnosno kada korisnik ima druge, kvalitetne i uredne doprinose pa bi se na taj način filtrirali samo oni sporni.
Blokada na neodređeno vrijeme zapravo je naziv za blokadu koja nema vremenskog trajanja nego traje dok i ako se ne ukine. U pravilu, ovakvo blokiranje uvijek zahtijeva raspravu na Administratorskoj tabli te o njoj glasuju svi aktivni administratori. Za odluku je potrebno barem 60% glasova za, s tim da ukupan broj glasača mora predstavljati natpolovičnu većinu od ukupnog broja aktivnih administratora; svi administratori bit će obaviješteni o raspravi, a ukoliko žele dati svoj glas, isti mora biti i obrazložen. Predlagatelj je dužan detaljno objasniti i argumentirati svoj prijedlog te dokazati zašto je blokada na neodređeno jedina smislena mjera, odnosno zašto se ista svrha ne bi mogla postići nekom blažom mjerom. O prijedlogu glasuju samo administratori, a rasprava traje sedam dana; drugi korisnici mogu dati svoje komentare i mišljenja, ali ne i glasove. Korisnik čija se blokada predlaže imat će pravo odgovoriti prijedlog i iznijeti svoju obranu. Blokada na neodređeno izriče se u onim slučajevima kada je razvidno da korisnik ne može ili ne želi doprinositi srpskohrvatskoj Wikipediji sukladno njezinim pravilima i smjernicama, odnosno kada je očito da je njegova jedina svrha ometanje projekta i uništavanje njegova integriteta. Uz gore navedene razloge, svi koji mogu biti osnova za ovakvu blokadu, kako individualno tako i kumulirano, blokada na neodređeno vrijeme može se izreći i kada je razvidno da korisnik nije tu kako bi stvarao enciklopediju.
Iznimno od svega navedenog, bez prethodne rasprave na neodređeno se blokiraju svi čarapci određenog korisnika jer se tu automatski radi o najtežem obliku kršenja pravila, ali i generalno nedozvoljenoj radnji; ovo se odnosi samo na čarapko račune, a ne i na glavni račun korisnika koji je stvarao čarapke - na blokadu glavnog računa na neodređeno vrijeme primjenjuju se opća pravila.
Blokiranje korisnika mora imatu preventivnu funkciju - ono bi trebalo spriječiti štetu koja bi potencijalno nastala na projektu disruptivnim djelovanjem korisnika; spriječiti korisnika da čini dodatna kršenja pravila te pozitivno djelovati na njega i njegovo daljnje ponašanje; i poticati produktivniji rad na projektu. U tom kontekstu, jasno je da blokiranje ne može biti korišteno u svrhu osvećivanja korisniku, kažnjavanja korisnika ili tjeranja korisnika s projekta; ukratko, to znači da administratori i birokrati ne smiju zlouporabiti svoje ovlasti kako bi nanosili štetu drugim korisnicima. U tu svrhu postoje neke jasne situacije kada bi blokiranje bilo dobro izbjeći, a koje navodimo ovdje:
- Administratori ne bi smjeli blokirati korisnike s kojima su u aktivnom sukobu oko sadržaja kada je u pitanju djelovanje vezano uz sporni sadržaj te bi prije blokiranja trebali konzultirati drugog administratora oko procjene situacije; administratori mogu blokirati i u ovim slučajevima samo ako je evidentno da korisnik namjerno vrši očigledne vandalizme ili zlonamjerne izmjene;
- Administratori ne bi smjeli blokirati korisnike koji su uključeni u neku raspravu samo kako bih smirili i pedagoški djelovali na njih, jer ovakvi kratkotrajni blokovi uglavnom dovode do kontraefekta; naime, korisnik istovremeno mora biti i žustar u raspravi i biti disruptivan u svojim radnjama kako bi ga se moglo blokirati;
- Administratori ne bi smjeli blokirati druge administratore koji su blokirali njih; moguće je to učiniti, tehnički, ali radilo bi se o bezobzirnoj osveti, što nije svrha blokiranja. Naravno, nekada će se blokara morati primijeniti i u navedenim slučajevima, ali tada bi bilo potrebno uključiti neku treću, neutralnu stranu tako da se involvirani administratori i birokrati mole da ne blokiraju korisnike u navedenim situacijama, osim ako je to baš stvarno neophodno, ali čak i u tom slučaju trebaju kontaktirati barem još jednog aktivnog administratora kako bi ocijenio je li blokada bila opravdana.
Zahtjev za deblokadu je zahtjev za reviziju uvjeta blokade koja je izrečena korisniku. Zahtjev za deblokadom, nakon roka određenog u izvornom obrazloženju blokade, može podnijeti korisnik osobno ili preko nekog drugog, čak i preko IP adrese; zahtjevi se u pravilu podnose na Administratorskoj tabli, ali zbog ograničenog pristupa blokiranog isti se može postaviti na njegovoj stranici za razgovor, nakon čega će biti prebačen na za to prikladno mjesto. Zahtjev za deblokadu mora biti obrazložen. Procedura za deblokiranje ista je kao i procedura za predloženo blokiranje (vidi gore). Zahtjev za deblokiranjem može završiti odbijanjem prijedloga, izmjenom izvornog bloka (uvjeti ili trajanje) ili prihvaćanjem prijedloga; deblokada također može biti i uvjetna, ali uvjeti koji se nameću ne smiju biti provitni pravilima Wikipedije kao takve. Administrator koji je odredio izvorno blokiranje obavezan je još dati svoje mišljenje o deblokadi, na što će biti uredno pozvan. O deblokadama u slučaju dužih blokada (vidi gore) raspravlja se najviše sedam dana; rasprave o deblokadi u slučajevima srednje dugih blokada traju najviše tri dana, a u svim kraćim slučajevima, rasprave traju jedan dan.